Arhiva autora: o. Božidar Nagy

Filipini: GODINA MLADIH S HRVATSKIM BLAŽENIKOM IVANOM MERZOM

Na prvu nedjelju Došašća 2. prosinca 2018. započelo je slavlje Godine mladih na Filipinima u okviru devetogodišnje pripreme za Veliki filipinski jubilej – 500 godina od dolaska kršćanstva u tu zemlju što će se slaviti 2021. godine. Svaka godina od ovih devet godina pripreme posvećena je jednoj temi. Tako je godina 2019. posvećena mladima u okviru koje će se organizirati brojne pastoralne inicijative za filipinsku mladež.

Jedna od inicijativa jest pohod relikvija bl. Ivana Merza po filipinskim biskupijama i župama. O tome je 17. prosinca donijela vijest Agencija Filipinske Biskupske Konferencije CBCPNEWS na svojoj službenoj web stranici. Vice-postulatura bl. Ivana Merza koja postoj na Filipinima već deset godina, započela je ovih dana kako izvještava agencija, svoje djelovanje u Godini mladih na najsjevernijem dijelu Filipina, u provinciji Batanes u glavnom gradu imenom Basco.

Donosimo u hrvatskom prijevodu kako slijedi najvažnije dijelove ove vijesti s web stranice Filipinske Biskupske Konferencije.

„Vlč. Ronald Manabat, rektor katedrale u Bascu, glavnom gradu najsjevernije filipinske provincije Batanes, uputio je poziv Vicepostulaturi bl. Ivana Merza koja ima svoje sjedište u gradu Marikini blizu Manile, da Vicepostulator Dave dela Cruz posjeti njihovu biskupiju i donese relikvije bl. Ivana Merza na javno čašćenje. Poziv je prihvaćen i tako je Vicepostulator pošao onamo s relikvijama bl. Ivana Merza ali i relikvijama ostalih mladih svetaca. Javno čašćenje relikvija uz popratna predavanja i pobožnosti održano je u katedrali grada Basca od 13. do 17. prosinca ove godine.


Katedrala San Domingo u Bascu

‘Nastojimo obogatiti slavlja povodom Godine Mladih u biskupijama i župama i to na način da smo organizirali pohod relikvija bl. Ivana i ostalih svetaca mladeži’, rekao je vicepostulator za kanonizaciju bl. Ivana Merza – Dave Ceasar dela Cruz.

Osim u gradu Bascu relikvije su obišle župe u mjestima Ivani i Matau i bile su toplo primljene od strane vjernika. Na sam zemaljski rođendan bl. Ivana Merza, 16. prosinca mons. Danilo Ulep predvodio je klanjanje pred slikom i relikvijama bl. Merza u katedrali u Bascu.

Blaženi Ivan Merz, profesor i odgojitelj iz 20. stoljeća, prepoznat je po predanosti u izgrađivanju i odgoju mladih svoga vremena u vjeri i kršćanskom načinu življenja. Bio je istaknuti promicatelj liturgijske obnove, karitativnih djelatnosti, ljubavi i vjernosti Papi. Također, mnogo je pisao, bio je kršćanski teolog laik i filozof koji je bio nadahnuće mnogima tijekom svoga života.


Relikvija bl. Ivana Merza prve klase

Vicepostulator Dave donio je sa sobom u Batanes dva relikvijara. U jednom se čuva relikvija prve klase od bl. Ivana Merza (komadić njegova rebra). U drugom relikvijaru se nalaze relikvije mladih svetaca: svetih Dominika Savija, Marije Goretti, Kater Tekakwithe, Rose Limske, Franje i Jacinte Marta, blaženih Imelde Lambertini, Piera Giorgia Frassati, Alberta Marvellija i Karoline Kozke. Tu  se nalazi i komad koralja iz mora u koje je bilo bačeno nakon mučeništva tijelo sv. Pedra Calungsoda, mladog filipinskog sveca.


Relikvijar s relikvijom bl. Ivana Merza

Banjalučki biskup Franjo Komarica u svome nedavnom pismu filipinskim biskupima podržava ovaj pohod svetih relikvija bl. Ivana i drugih svetaca mladeži i zahvalan je Vicepostulatoru što se revno angažirao u širenju poznavanja i štovanja bl. Ivana na Filipinima.

Zainteresirane biskupije, župe i zajednice poput škola i pokreta mladih koje žele da i u njihovu zajednicu dođu na čašćenje relikvije bl. Ivana Merza i ostalih mladih svetaca, mogu se obratiti  na  Centar bl. Ivana Merza u Marikini: broj telefona: (02) 6212230 ili +63956-125-3804. Kontakt je moguć i putem e-mail adrese: vp.ivanmerz@gmail.com“ .

Time završava vijest na portalu Filipinske Biskupske Konferencije o čašćenju relikvija bl. Ivana Merza u povodu filipinske Godine mladih.

Zagreb: PROSLAVLJENA 122. OBLJETNICA ROĐENJA BL. I. MERZA

U župi bl. Ivana Merza u Zagrebu, Špansko-Oranice u nedjelju 16.
prosinca svečano je proslavljen zemaljski rođendan bl. Ivana Merza koji je
toga dana rođen u Banjoj Luci 1896. prije 122 godine. Obje sv. mise
predvodio je i propovijedao postulator p. Božidar Nagy. Kako je te nedjelje
bila treća nedjelja Došašća te se u Evanđelju čitao ulomak iz Lukina
Evanđelja u kojem je riječ o sv. Ivanu Krstitelju kao Isusovu preteči,
propovjednik je istaknuo kako je bl. Ivan Merz dobio ime po sv. Ivanu
Krstitelju. Ali bl. Merz nije samo nosio njegovo ime nego i cijeli njegov život
bio je sličan životu sv. Ivana Krstitelja. Kao i on, bl. Merz je bio pokornik,
isposnik i provodio je asketski život. No ono što je najvažnije kao sv. Ivan
Krstitelj i bl. Merz je pripremio i približio tolike duše mladih i odraslih Isusu
Kristu kroz svoj apostolat i to primjerom, riječju i perom. Potom je postulator
citirao nekoliko misli bliskog prijatelja i suradnika bl. Ivana Merza dr. Ivana
Protulipca koji je bio predsjednik Orlovske katoličke organizacije a bl. Merz
njezin tajnik. O desetoj obljetnici smrti bl. Ivana dr. Protulipac, po zanimanju
odvjetnik, objavio je opširan članak u tadašnjem katoličkom tjedniku Nedjelji
pod velikim naslovom „Prorok Božji“. (Nedjelja, Zagreb, 22. svibnja 1938., br. 21,
str. 1-2). U članku je dr. Protulipac istaknuo brojne sličnosti bl. Ivana kao
proroka današnjice sa sv. Ivanom Krstiteljem koji je bio prorok svoga
vremena. Spominjući dr. Protulipca propovjednik je još nadodao kako su dr.
Protulipca ubili jugoslavenski komunistički partizani u siječnju mjesecu
1946. na ulici u Trstu. Bio je sahranjen na groblju u Trstu a s dolaskom
demokratskih promjena tijelo mu je 1993. g. prevezeno u domovinu i
sahranjeno u grobnicu obitelji Merz na Mirogoju.

Propovjednik je još naveo nekoliko zanimljivosti iz djetinjstva bl.
Ivana koji je kršten na Svijećnicu 2. veljače 1897. g. Prvu sv. Pričest primio
je 22. travnja 1906. a sv. Potvrdu sljedeće 1907. g. Na sv. Potvrdi dobio je još
jedno ime Viktor, po svome kumu. Tako je i on, kao i bl. Alojzije Stepinac
nosio kao drugo ime Viktor – Pobjednik. I obojica su u svome životu
izvojevali pobjedu jer su postigli kršćansku svetost što im je i Crkva priznala
proglasivši ih blaženima i vjerujemo uskoro i svetima.

Na kraju sv. mise otpjevana je i službena himna bl. Ivana Merza koju
su lijepo uvježbala i otpjevala oba župska zbora zajedno s brojnim vjernicima
koji su sudjelovali na sv. misama. Himna je prvi puta izvedena na
Beatifikaciji bl. I. Merza u Banjoj Luci 22. lipnja 2003. Riječi himne napisao
je franjevac fra Ladislav Fišić a glazbu je komponirao banjalučki biskup
Franjo Komarica. Riječi himne donosimo u nastavku:

Ivane, o mužu vrli,
ti si Božji nama dar.
Zbog vrlina neumrlih,
uzdignut si na oltar.

Mladima si uzor sveti
u toj borbi životnoj.
U zlu svakom što im prijeti
zagovor im pruži svoj.

Bog je svoje snage rijeku
utočio u duh tvoj,
u vremena kratkom tijeku
da posvetiš život svoj.

Bosna ti je život dala
i kreposti prvi sjaj.
Hrvatskoj te darovala,
obje tvoj su zavičaj!

Vjeri, nadi i slobodi
uči dušu roda svog.
Kristov Orlu, i nas vodi
k Suncu svoda nebeskog.

Himna se može i poslušati u izvedbi zbora Franjevačke crkve u Krapini na ovome linku kao pjesma broj 10:
http://ivanmerz.hr/staro/pjesme/

Slika na naslovnici: Bl. Ivan Merz u bosanskom sepetu u
Banjoj Luci nakon rođenja, kad je imao šest mjeseci.

Predstavljena Sabrana djela bl. I. Merza

OSIJEK (TU) – Sabrana djela bl. Ivana Merza predstavljena su 29. studenoga u pastoralnim prostorima pri Vikarijatu Osijek, a u organizaciji Instituta za novu evangelizaciju „Sv. Ivan Pavao II.“ O Sabranim djelima govorio je p. Božidar Nađ, DI, Krešimir Jakumetović te dr. Stjepan Ribić. Program je otvoren prikazivanjem prezentacije o životu blaženika, tijekom kojega je p. Nađ posebno istaknuo Merzovo iskustvo Prvog svjetskog rata koje je urodilo njegovim dubokim obraćenjem, kao i trenutak smrti – kada je umirući prikazao svoj život Bogu kao žrtvu za hrvatsku mladež.

Sabrana djela izlazila su u razdoblju od 2011. do 2015. godine, a u pripremi je i posljednji svezak o korespondenciji blaženika. Time će biti zaokruženo izdavanje svega što je Merz ostavio u pisanom obliku, rekao je p. Nađ. Sabrana djela mogu se promotriti pod nekoliko vidova. Prva tri sveska sadrže građu koju je Merz već za života objavio kao članke i brošure, a ostala tri sveska su rukopisi. Sa sadržajne strane cijelu njegovu pisanu ostavštinu može se podijeliti na tri vrste: osobni spisi, književnost i književna kritika te zreli plodovi njegove osobnosti kao katoličkog intelektualca religioznog uvjerenja. Pod sadržajnim vidom cijeli opus može se tematizirati  širenjem i obranom katoličke vjere. „Svoj književni talent Merz stavlja u službu trenutne situacije, potreba i problema koje uočava u crkvenom i hrvatskom društvenom životu. Kada pronalazi nešto vrijedno i pobudno za kršćanski život, on to spremno priopćuje javnosti. Ali isto tako kada su katolička vjera, njezine istine i moral te Crkva kao institucija napadnuti bilo privatno ili javno – on spremno staje u obranu. Njegovi spisi odgovor su mladog, naobražnog, katoličkog intelektualca ad hoc situacije i potrebe“, istaknuo je p. Nađ.

O četvrtom svesku Sabranih dijela – Dnevniku govorio je Krešimir Jakumetović. Bl. Merz svoj je dnevnik pisao na poticaj Ljubomira Marakovića, svoga gimnazijskog profesora. Kronološki gledano to je prvo Merzovo književno djelo u odnosu na sve ostale kasnije tekstove, članke i studije koje je napisao. Ne radi se o njegovoj autobiografiji, naglasio je Jakumetović, jer ga nije pisao s tom nakanom, već se u njemu očituje Merzova bogata osobnost. „U Dnevniku je sadržana sva dokumentacija njegove duševnosti i duhovnosti koja je još u razvoju prema potpunoj zrelosti“, rekao je Jakumetović i naglasio: „Čitajući stranice Merzova Dnevnika uočavamo jednu njegovu posebnu vrlinu – to je iskrenost kojom opisuje i stavlja na papir, bez uljepšavanja ili zatajivanja, svaki kutak i pokret svoje duše, sve što u sebi doživljava i proživljava, s osvrtom na sve ono što je u svojoj okolini i svakodnevnici susretao. Upravo ta iskrenost privlači i oduševljava čitatelja jer se na stranicama njegova Dnevnika, pogotovo mlad čovjek, može lako prepoznati.“ U Dnevniku Merz bilježi brojne susrete s prijateljima, raznim osobama, političarima onoga vremena, a tu su i njegova religiozna razmišljanja, komentari o vjeri, duhovnom životu, moralnim načelima i problemima, kao i prikaz brojnih književnih djela koja je čitao. Predgovor IV. svesku napisao je banjalučki biskup Franjo Komarica.

O VI. svesku Sabranih dijela – Rukopisima govorio je dr. Stjepan Ribić, koji je doktorirao na temu „Vjera i razum u životu i mislima Ivana Merza“. Ovaj svezak donosi dosada neobjavljene tekstove bl. Merza sačuvane u njegovu arhivu. Tekstovi su više ili manje dorađeni, a bili su namijenjeni javnosti bilo kao veća djela i radovi, kao članci ili kao nacrti predavanja za usmena izlaganja.  Ove rukopise nije bilo moguće donijeti kronološki jer većina nema datuma, međutim, prema sadržaju se lako zaključuje da su nastajali između 1922. i 1928. godine – kada je Merz živio i djelovao u Zagrebu, naglasio je Ribić. Podijeljeni su u tri velike skupine po sadržaju i temama koji su u njima obrađeni: Orlovstvo, Katolička akcija i razni spisi (među kojima posebnu skupinu tekstova čini njegovih 7 zadaća iz školske zadaćnice od 7. razreda školske godine 1912./1913. te su to su najstariji i prvi veliki tekstovi sačuvani od početka njegova spisateljskog rada). Ispred svakog pojedinog teksta uredništvo Sabranih djela dodalo je mali uvod – napomenu za bolje razumijevanje samoga teksta, vremena njegova nastanka, namijene za koje je bio napisan te popratne okolnosti u kojima je nastajao. Da bi se čitatelj mogao lakše snalaziti u mnoštvu raznovrsnih Merzovih tekstova sabranih u šest svezaka, na kraju VI. sveska nalazi se kompletno abecedno i tematsko kazalo Sabranih djela.

Predstavljanju je nazočio i predstojnik Instituta za novu evangelizaciju „Sv. Ivan Pavao II.“ mons. dr. Vladimir Dugalić. Zahvaljujući predstavljačima zaključio je kako se bl. Ivan Merz ističe kao intelektualac autentična duhovnog života, a to je ono što hrvatskom društvu danas nedostaje.

31. kolovoza

Sv. Josip iz Arimateje i sv. Nikodem
Palestina, 1. stoljeće

Rimski Martirologij: U Jeruzalemu, spomen svetih Josipa iz Arimateje i Nikodema, koji su skinuli Isusovo tijelo s križa, omotali su ga u platno i položili u grob. Josip, plemeniti službenik i učenik Gospodinov, očekivao je kraljevstvo Božje; Nikodem, farizej i ugledni Židov posjećivao je Isusa noću kako bi ga ispitivao o njegovu poslanju, a pred velikim svećenicima i farizejima koji su htjeli uhititi Gospodina, branio je njegovu stvar. Njegov lik snažno izranja u evanđeljima prigodom  Isusova pokopa.
Opširnije o sv. Josipu vidi ovdje.

 

Blaženi Edmigio Rodriguez i drugovi, redovnici-mučenici
† Almeria, Španjolska, 1936.

Rimski Martirologij: U Almeriji u Španjolskoj blaženi Edmigio (Izidor) Rodríguez, Amalije (pravedni) Zariquiegui Mendoza i Valerije Bernardo (Marciano) Herrero Martínez, mučenici, braća kršćanskih škola, koji su bili ubijeni iz mržnje prema vjeri tijekom progona. Ova su braća Kršćanskih škola predala svoj život Bogu  kroz redovničko posvećenje i proveli su ga u odgoju djece i mladeži. Nakon zatvora od mjese dana, streljani su u noći između 30. i 31. kolovoza 1936. Njihova tijela bila su odmah posuta benzinom i spaljena a preostali zemni ostaci pokopani su u katedrali Almerije, u Španjolskoj. Papa Ivan Pavao II. proglasio ih je blaženima 1993.

30. kolovoza

Sv. Feliks i sv. Adaut, mučenici
Rim, 305. g.

Rimski Martirologij: U Rimu na groblju Commodilla na Via Ostiense, sveti mučenici Feliks i Adáut, rođena braća, koji su zajedno posvjedočili za Krista s istom nepokolebljivom vjerom, i zajedno su ušli kao pobjednici u nebo.

 

Sv. Margareta Ward i drugovi mučenici
Engleska, 1550. – London, 1588.

Rimski Martirologij: U Londonu u Engleskoj sv. Margareta Ward, mučenica. Kao udana žena kršćanka bila je osuđena na smrt za vladavine kraljice Elizabete I.  zato što je pružila pomoć jednom svećeniku. Prihvatila je radosno mučeništvo vješanjem na Tyburnu. Na istom mjestu, zajedno s njom postigli su mučeništvo svećenik Rikard Leigh i laici Edoard Shelley i Rikard Martin, englezi, Ivan Roche, iz Irske, i Riccardo Lloyd, iz Wellsa. Prvi jer je bio svećenik, ostali zato što su ugostili svećenike. Oni su dio skupine od 40 britanskih mučenika koje je Pavao VI kanonizirao 25. listopada 1970. godine. Umrli su mučeničkom smrću između 1535. i 1679. godine, za vrijeme progona katolika.
Opširnije o sv. Margareti Ward vidi ovdje.

 

Blaženi Alfred Schuster, kardinal, nadbiskup Milana
Rim, 1880. – Varese, 1954.

Rimski Martirologij: U Venegono kod Varesea, smrt blaženog Alfreda Ildefonsa Schustera, biskupa, koji je kao benediktinski opat sv. Pavla u Rimu bio posvećen za biskupa Milana. Bio je čovjek divne mudrosti i učenosti, obavljao je velikim marom službu pastira za dobrobit svog naroda.