BL. IVAN MERZ NA OLTARU ZAGREBAČKE KATEDRALE

Još od 1983. g. lik bl. Ivana Merza nalazi se na reljefnoj ploči na glavnom oltaru, zvanom koncilski, u zagrebačkoj katedrali. To je veliki oltar koji se nalazi u svetištu ispred staroga oltara i na kojem se sada redovito služe sv. mise.

Katedrala-Konc.oltar IM-2

Zagrebačka katedrala Marijina Uznesenja tijekom svoje devetstogodišnje povijesti imala je veličanstvene oltare. I oni su zajedno s katedralom stradavali i obnavljali se. Zagrebačkom nadbiskupu kardinalu Franji Kuhariću bila je posebno na srcu obnova zagrebačke katedrale. Tu temeljitu obnovu unutrašnjosti zajedno s liturgijskim novim zahtjevima povjerio je kanoniku kustosu dr. Antunu Ivandiji. U obnovi su se svojim darovima iskazali hrvatski vjernici u Domovini i u inozemstvu tako da je taj simbol hrvatskog naroda 1983. godine zasjao u svojoj ljepoti.

Model za četvrtu posrebrenu ploču antipendija (predoltarnika), veličine 87×350 cm, izradio je po nacrtu kanonika A. Ivandije ak. kipar Stanko Jančić. U središtu reljefa prikazan je like Majke Božje Kraljice Hrvata kako sjedi na prijestolju i na koljenima drži stojećeg Malog Isusa. Na podnožju prijestolja je natpis: B. V. MARIA – CROATORUM REGINA (B.D.M. – KRALJICA HRVATA). Oko lika Majke Božje s lijeve i desne strane okupljeni su hrvatski sveci, blaženici, mučenici, djevice, kraljevi i kraljice, redovnici, redovnice, pustinjaci, seljaci i laici intelektualci.Katedrala-Konc.oltar IM-0

S Marijine lijeve strane (a s mjesta promatrača to je desna strana) zbor predvodi u nadbiskupskom ornatu bl. Alojzije Stepinac (1898.-1960), klečeći i obim rukama pružajući Majci Božjoj maketu zagrebačke katedrale, koju podržava ruka hrvatskog bana Petra Zrinskog (1620.-1671.), za kojima slijedi mučenik sv. Marko Križevčanin (1580.-1619.). Tom društvu mučenika pridružuje se sluga Božji Josip Lang (1857.-1924.) u biskupom ornatu i uspravnom stavu. Iza njega pridolaze mučenik sv. Nikola Tavelić, prvi kanonizirani hrvatski svetac (1340.-1391.), sv. Leopold Bogdan Mandić, kapucin, ispovjedalac (1865.-1942), dominikanka bl. Ozana Kotorska (1493.-1565), dr. Petar Rogulja, član Katoličkoga pokreta (1888.-1920) te posljednji u ovom nizu bl. Ivan Merz (1896.-1928), veliki apostol hrvatske mladeži

Katedrala-Konc.oltar IM-1

Na Marijinoj desnoj strani (s mjesta promatrača to je lijeva strana) u stavu poklona u kraljevskom odijelu prikazan je lik Stjepana Tomaševića, posljednjeg bosanskog kralja (1461.-1463), hrvatska kraljica Jelena, supruga kralja Mihajla Krešimira II. i majka kralja Držislava Stjepana, majka sirota i zaštitnica udovica, preminula 976. godine. Ona je sagradila prvu Marijinu crkvu, današnje svetište Gospe od Otoka u Solinu. Do njih stoji sa svojim blagom u ruci uskok, dalmatinsko–lički borac, stočar. Iza uskoka stoji, držeći ljiljan kao simbol čvrstoga karaktera Lucija Barevac, mučenica harema, zatim Eugen Kvaternik (1825.-1871.) čiji posmrtni ostatci čekaju uskrsnuće u grobnici zagrebačke katedrale. Svoje darove donosi seljačka obitelj Matije Gupca, čiji su događaji obilježili 1573. godinu, a iza njih slijedi biskup Ivan Ravenjanin, prvi nadbiskup obnovljenje Solinsko–splitske nadbiskupije i primas Hrvata, posvećen za biskupa 640. godine u bazilici sv. Ivan Lateranskog. Iza njega je hrvatski knez Branimir (879.-892), na čije je zauzimanje papa Ivan VIII. u Rimu blagoslovio Hrvatski narod na Spasovo 879. godine. Povorku završava Ivan Gostumil, prvi hrvatski pavlin, dok su još kao pustinjaci boravili u Pečujskom gorju.