Arhiva kategorije: Vijesti

Predstavljena Sabrana djela bl. I. Merza

OSIJEK (TU) – Sabrana djela bl. Ivana Merza predstavljena su 29. studenoga u pastoralnim prostorima pri Vikarijatu Osijek, a u organizaciji Instituta za novu evangelizaciju „Sv. Ivan Pavao II.“ O Sabranim djelima govorio je p. Božidar Nađ, DI, Krešimir Jakumetović te dr. Stjepan Ribić. Program je otvoren prikazivanjem prezentacije o životu blaženika, tijekom kojega je p. Nađ posebno istaknuo Merzovo iskustvo Prvog svjetskog rata koje je urodilo njegovim dubokim obraćenjem, kao i trenutak smrti – kada je umirući prikazao svoj život Bogu kao žrtvu za hrvatsku mladež.

Sabrana djela izlazila su u razdoblju od 2011. do 2015. godine, a u pripremi je i posljednji svezak o korespondenciji blaženika. Time će biti zaokruženo izdavanje svega što je Merz ostavio u pisanom obliku, rekao je p. Nađ. Sabrana djela mogu se promotriti pod nekoliko vidova. Prva tri sveska sadrže građu koju je Merz već za života objavio kao članke i brošure, a ostala tri sveska su rukopisi. Sa sadržajne strane cijelu njegovu pisanu ostavštinu može se podijeliti na tri vrste: osobni spisi, književnost i književna kritika te zreli plodovi njegove osobnosti kao katoličkog intelektualca religioznog uvjerenja. Pod sadržajnim vidom cijeli opus može se tematizirati  širenjem i obranom katoličke vjere. „Svoj književni talent Merz stavlja u službu trenutne situacije, potreba i problema koje uočava u crkvenom i hrvatskom društvenom životu. Kada pronalazi nešto vrijedno i pobudno za kršćanski život, on to spremno priopćuje javnosti. Ali isto tako kada su katolička vjera, njezine istine i moral te Crkva kao institucija napadnuti bilo privatno ili javno – on spremno staje u obranu. Njegovi spisi odgovor su mladog, naobražnog, katoličkog intelektualca ad hoc situacije i potrebe“, istaknuo je p. Nađ.

O četvrtom svesku Sabranih dijela – Dnevniku govorio je Krešimir Jakumetović. Bl. Merz svoj je dnevnik pisao na poticaj Ljubomira Marakovića, svoga gimnazijskog profesora. Kronološki gledano to je prvo Merzovo književno djelo u odnosu na sve ostale kasnije tekstove, članke i studije koje je napisao. Ne radi se o njegovoj autobiografiji, naglasio je Jakumetović, jer ga nije pisao s tom nakanom, već se u njemu očituje Merzova bogata osobnost. „U Dnevniku je sadržana sva dokumentacija njegove duševnosti i duhovnosti koja je još u razvoju prema potpunoj zrelosti“, rekao je Jakumetović i naglasio: „Čitajući stranice Merzova Dnevnika uočavamo jednu njegovu posebnu vrlinu – to je iskrenost kojom opisuje i stavlja na papir, bez uljepšavanja ili zatajivanja, svaki kutak i pokret svoje duše, sve što u sebi doživljava i proživljava, s osvrtom na sve ono što je u svojoj okolini i svakodnevnici susretao. Upravo ta iskrenost privlači i oduševljava čitatelja jer se na stranicama njegova Dnevnika, pogotovo mlad čovjek, može lako prepoznati.“ U Dnevniku Merz bilježi brojne susrete s prijateljima, raznim osobama, političarima onoga vremena, a tu su i njegova religiozna razmišljanja, komentari o vjeri, duhovnom životu, moralnim načelima i problemima, kao i prikaz brojnih književnih djela koja je čitao. Predgovor IV. svesku napisao je banjalučki biskup Franjo Komarica.

O VI. svesku Sabranih dijela – Rukopisima govorio je dr. Stjepan Ribić, koji je doktorirao na temu „Vjera i razum u životu i mislima Ivana Merza“. Ovaj svezak donosi dosada neobjavljene tekstove bl. Merza sačuvane u njegovu arhivu. Tekstovi su više ili manje dorađeni, a bili su namijenjeni javnosti bilo kao veća djela i radovi, kao članci ili kao nacrti predavanja za usmena izlaganja.  Ove rukopise nije bilo moguće donijeti kronološki jer većina nema datuma, međutim, prema sadržaju se lako zaključuje da su nastajali između 1922. i 1928. godine – kada je Merz živio i djelovao u Zagrebu, naglasio je Ribić. Podijeljeni su u tri velike skupine po sadržaju i temama koji su u njima obrađeni: Orlovstvo, Katolička akcija i razni spisi (među kojima posebnu skupinu tekstova čini njegovih 7 zadaća iz školske zadaćnice od 7. razreda školske godine 1912./1913. te su to su najstariji i prvi veliki tekstovi sačuvani od početka njegova spisateljskog rada). Ispred svakog pojedinog teksta uredništvo Sabranih djela dodalo je mali uvod – napomenu za bolje razumijevanje samoga teksta, vremena njegova nastanka, namijene za koje je bio napisan te popratne okolnosti u kojima je nastajao. Da bi se čitatelj mogao lakše snalaziti u mnoštvu raznovrsnih Merzovih tekstova sabranih u šest svezaka, na kraju VI. sveska nalazi se kompletno abecedno i tematsko kazalo Sabranih djela.

Predstavljanju je nazočio i predstojnik Instituta za novu evangelizaciju „Sv. Ivan Pavao II.“ mons. dr. Vladimir Dugalić. Zahvaljujući predstavljačima zaključio je kako se bl. Ivan Merz ističe kao intelektualac autentična duhovnog života, a to je ono što hrvatskom društvu danas nedostaje.

Hvar: POSTAVLJENA SPOMEN PLOČA U HOTELU U KOJEM JE BL. IVAN MERZ STANOVAO

       Za vrijeme svoga boravka na Hvaru u mjesecu rujnu 1927. god. bl. Ivan Merz je tri tjedna stanovao u hotelu koji se tada zvao „Kovačić“ a danas mu je ime „Riva“. Nalazi se odmah na hvarskoj rivi. Nekoliko dana prije preseljenja u hotel  bl. Merz je stanovao u Franjevačkom samostanu.
U dogovoru i uz suradnju s upravom Hotela Postulatura je ovih dana postavila u samom hotelu spomen ploču o njegovu boravku u ovome hotelu. Ploča je postavljena na vidno mjesto na početku stepenica i uz lift tako da je svi posjetitelji hotela mogu uočiti. Natpis na ploči glasi:U ovome hvarskom hotelu koji se prije zvao „Kovačić“
bio je gost tri tjedna u mjesecu rujnu 1927. god.
Dr. IVAN MERZ
Banja Luka, 1896. – Zagreb, 1928.
Kao katolički intelektualac zaslužan je za odgoj hrvatske mladeži.
Papa Ivan Pavao II. proglasio ga je blaženim u Banjoj Luci 2003. god.

Slika 1.: Spomen ploča na lijevoj strani iznad crvene posude, desno od lifta.

Za vrijeme svoga boravka u hotelu „Kovačić“ bl. Ivan Merz se javljao razglednicama svojim roditeljima i prijateljima. Na dan kad se preselio od franjevaca u hotel, javio se svojoj majci razglednicom na kojoj je označio i hotel i svoju sobu u kojoj je stanovao. Tekst koji je napisao majci na razglednici glasio je:
“13. IX. Hvar. – Draga mamica! Danas sam se preselio u hotel i dobio sam jako lijepu sobu. Platio sam za kompletni pansion 75 D. Kupujem svakodnevno 1 – 1,1/2 kg. grožđa, mlijeko, maslac, a mnogo jedem jaja. Danas sam veslao jedan sat i poslije nisam imao temperaturu. Srdačan pozdrav –  Hans.Slika 2.: Ovo je razglednica koju je bl. Merz poslao svojoj majci. Na njoj je označio crtom  gdje se nalazi hotel I njegova soba (2. kat). Na slici se vidi crta prema dolje I iznad nje            njegove riječi: “Moja soba.” Desno na slici Franjevački samostan u kojem je bl. Merz proveo nekoliko dana prije nego se preselio  u hotel Kovačić.

Slika 3.: Ovako izgleda danas bivši hotel “Kovačić” (desno)
s promijenjenim imenom u “Riva”.

 

 

Sarajevo: MOLITVA ZA KANONIZACIJU BL. I. MERZA

Od mjeseca rujna 2018. sarajevska župa sv. Ignacija Lojolskog na Grbavici u kojoj se upravo dovršava nova crkva, započinje s mjesečnim duhovnim događanjima. Župnik p. Krešimir Djaković, isusovac, poziva svećenike, redovnike, redovnice i vjernike grada Sarajeva da zajednički mole za proglašenje svetim i blaženim naših kandidata za oltar: blaženog Ivana Merza, časnog sluge Božjega Petra Barbarića i misionara sluge Božjega p. Ante Gabrića.


Na slici: pater Krešimir Djaković, isusovac, župnik župe sv. Ignacija u Sarajevu

Svakog 10. dana u mjesecu u crkvi sv. Ignacija častit će se blaženi Ivan Merz, svakog 15. dana u mjesecu časni sluga Božji Petar Barbarić, a svakog 20. dana u mjesecu sluga Božji p. Ante Gabrić. Ovi dani u mjesecu izabrani su prema danima kada su oni završili svoj zemaljski život i ušli u blaženu vječnost: bl. Ivan Merz 10. svibnja 1928., č. sl. B. Petar Barbarić 15. travnja 1897., sl. B. o. Ante Gabrić 20. listopada 1988.

Prije Svetih misa molit će se krunicu za što skorije proglašenje blaženim/svetim ovih kandidata za oltar, a pod Misama bit će i prigodna propovijed.

Svakog 24. u mjesecu častit će se također i Gospa od Puta, koja se inače slavi u isusovačkom redu 24. svibnja. Prije svete mise molit će se krunica na nakanu „da nas naša nebeska majka prati svojim zagovorom na svim našim životnim putovima“, a pod svetom misom bit će i prigodna propovijed.


Sv. Ignacije Lojolski, utemeljitelj isusovačkoga reda

Hvar: PRONAĐENA NEPOZNATA PISMA BL. IVANA MERZA

U Biskupijskom Arhivu u gradu Hvaru, 4. rujna 2018. arhivar g. Joško Bracanović među spisima biskupa Mihe Pušića pronašao je dva do sada nepoznata pisma koja je bl. Ivan Merz uputio dvojici hvarskih svećenika. Prvo je pismo upućeno 3. prosinca 1927. svećeniku Don Niki, a drugo pismo  17. siječnja 1928. drugom svećeniku kojemu se ne navodi ime.  Oba pisma imaju za sadržaj  poticaje i sugestije bl. Ivana Merza za rad  u orlovskim društvima koja  su tada postojala na otoku Hvaru. Kao što je poznato bl. Merz je proveo cijeli mjesec rujan 1927. g. na otoku Hvaru gdje ostavio veliki trag svetosti koji je prisutan još i danas. Pisma su pisana nakon njegova boravka na Hvaru u rujnu 1927., a svega nekoliko mjeseci prije njegove smrti (10. V. 1928.). U pismima dolazi do izražaja potpuno duhovni pogled bl. Ivana Merza na stvarnost kao i na odgoj mladeži u orlovskim društvima. Posebno se to vidi u ovoj rečenici iz prvoga pisma.

„Orlovska organizacija nije organizacija za zabavu ili pouku, već organizacija za odgoj aktivnih katolika, koji će znati i htjeti svagdje i svuda djelovati kao kristijanizatori.“

Na slici: Hvarska katedrala i zgrada Biskupije (lijevo od zvonika) gdje se nalazi Biskupijski Arhiv i ova pisma bl. I. Merza.

————————————————————–

PRIJEPIS OVIH  PISAMA DONOSIMO  U NASTAVKU:

Prvo pismo:

Hrvatski Orlovski Savez
Kaptol 27, Zagreb                                            3. XII. 1927.

Dragi Don Niko!

Hvala na anonimnom opsežnom izvještaju. Zbog velikog posla i opsežne korespondencije ne mogu Vam pisati sve što bih želio. Uistinu se radujem, da se počelo raditi s tolikim poletom. Ustrajno sada valja nastaviti. Imate krasne mladiće; sutra će biti Isusovi apostoli. Doskora će valjati pomišljati na djevojke, te na roditelje. Sustavno naprijed i nikad ne zaboraviti, da Orao [Orlovska organizacija] nije organizacija za zabavu ili pouku, već organizacija za odgoj aktivnih katolika, koji će znati i htjeti svagdje i svuda djelovati kao kristijanizatori.

Pozdravite svu dragu veleč. gospodu, i svu moju milu braću. Ako šta trebate samo pišite. – Znakovi stoje uistinu 13 din. Na kredit može društvo dobiti uz 5% popusta i mjesečno čekanje, ako uplati 4 zadružna udjela u Nabavnu zadrugu /100 din. skupa/.

In Smo Corde Jesu.

I. Merz

Drugo pismo:

Hrvatski Orlovski Savez
Kaptol 27, Zagreb                                             17. I. 1928.

+ Dragi prečasni!

Zahvaljujem Vam se na vašim željama. Dobro pazite, da ne zaspe društvo; bodrite ih i oduševljavajte, budite s njima, držite ih na okupu, ako nema predavača, a Vi pripravite predavanje, pa ga održite! Uvjeren sam, da u Hvaru da uz toliko svećenika mora društvo procvasti i postati jednim od najboljih orlovskih društava. Što bi rekli tek oni, gdje u selu uopće nema svećenika, pa ipak je među mladeži pravo oduševljenje. To oduševljenje valja uvijek podržavati dobrim predavanjima iz kojih nešto stvarnoga nauče. – Pozdravite mi svu vlč. gospodu, predsjednika Hosutu, Beppu, Antu, Dinka, Bartola, Machieda, male Nazore, J. Carića, Marka iz Brusja i sve ostale.

Memento!

U Kristu odani     I. Merz