Predstavljena Sabrana djela bl. I. Merza

OSIJEK (TU) – Sabrana djela bl. Ivana Merza predstavljena su 29. studenoga u pastoralnim prostorima pri Vikarijatu Osijek, a u organizaciji Instituta za novu evangelizaciju „Sv. Ivan Pavao II.“ O Sabranim djelima govorio je p. Božidar Nađ, DI, Krešimir Jakumetović te dr. Stjepan Ribić. Program je otvoren prikazivanjem prezentacije o životu blaženika, tijekom kojega je p. Nađ posebno istaknuo Merzovo iskustvo Prvog svjetskog rata koje je urodilo njegovim dubokim obraćenjem, kao i trenutak smrti – kada je umirući prikazao svoj život Bogu kao žrtvu za hrvatsku mladež.

Sabrana djela izlazila su u razdoblju od 2011. do 2015. godine, a u pripremi je i posljednji svezak o korespondenciji blaženika. Time će biti zaokruženo izdavanje svega što je Merz ostavio u pisanom obliku, rekao je p. Nađ. Sabrana djela mogu se promotriti pod nekoliko vidova. Prva tri sveska sadrže građu koju je Merz već za života objavio kao članke i brošure, a ostala tri sveska su rukopisi. Sa sadržajne strane cijelu njegovu pisanu ostavštinu može se podijeliti na tri vrste: osobni spisi, književnost i književna kritika te zreli plodovi njegove osobnosti kao katoličkog intelektualca religioznog uvjerenja. Pod sadržajnim vidom cijeli opus može se tematizirati  širenjem i obranom katoličke vjere. „Svoj književni talent Merz stavlja u službu trenutne situacije, potreba i problema koje uočava u crkvenom i hrvatskom društvenom životu. Kada pronalazi nešto vrijedno i pobudno za kršćanski život, on to spremno priopćuje javnosti. Ali isto tako kada su katolička vjera, njezine istine i moral te Crkva kao institucija napadnuti bilo privatno ili javno – on spremno staje u obranu. Njegovi spisi odgovor su mladog, naobražnog, katoličkog intelektualca ad hoc situacije i potrebe“, istaknuo je p. Nađ.

O četvrtom svesku Sabranih dijela – Dnevniku govorio je Krešimir Jakumetović. Bl. Merz svoj je dnevnik pisao na poticaj Ljubomira Marakovića, svoga gimnazijskog profesora. Kronološki gledano to je prvo Merzovo književno djelo u odnosu na sve ostale kasnije tekstove, članke i studije koje je napisao. Ne radi se o njegovoj autobiografiji, naglasio je Jakumetović, jer ga nije pisao s tom nakanom, već se u njemu očituje Merzova bogata osobnost. „U Dnevniku je sadržana sva dokumentacija njegove duševnosti i duhovnosti koja je još u razvoju prema potpunoj zrelosti“, rekao je Jakumetović i naglasio: „Čitajući stranice Merzova Dnevnika uočavamo jednu njegovu posebnu vrlinu – to je iskrenost kojom opisuje i stavlja na papir, bez uljepšavanja ili zatajivanja, svaki kutak i pokret svoje duše, sve što u sebi doživljava i proživljava, s osvrtom na sve ono što je u svojoj okolini i svakodnevnici susretao. Upravo ta iskrenost privlači i oduševljava čitatelja jer se na stranicama njegova Dnevnika, pogotovo mlad čovjek, može lako prepoznati.“ U Dnevniku Merz bilježi brojne susrete s prijateljima, raznim osobama, političarima onoga vremena, a tu su i njegova religiozna razmišljanja, komentari o vjeri, duhovnom životu, moralnim načelima i problemima, kao i prikaz brojnih književnih djela koja je čitao. Predgovor IV. svesku napisao je banjalučki biskup Franjo Komarica.

O VI. svesku Sabranih dijela – Rukopisima govorio je dr. Stjepan Ribić, koji je doktorirao na temu „Vjera i razum u životu i mislima Ivana Merza“. Ovaj svezak donosi dosada neobjavljene tekstove bl. Merza sačuvane u njegovu arhivu. Tekstovi su više ili manje dorađeni, a bili su namijenjeni javnosti bilo kao veća djela i radovi, kao članci ili kao nacrti predavanja za usmena izlaganja.  Ove rukopise nije bilo moguće donijeti kronološki jer većina nema datuma, međutim, prema sadržaju se lako zaključuje da su nastajali između 1922. i 1928. godine – kada je Merz živio i djelovao u Zagrebu, naglasio je Ribić. Podijeljeni su u tri velike skupine po sadržaju i temama koji su u njima obrađeni: Orlovstvo, Katolička akcija i razni spisi (među kojima posebnu skupinu tekstova čini njegovih 7 zadaća iz školske zadaćnice od 7. razreda školske godine 1912./1913. te su to su najstariji i prvi veliki tekstovi sačuvani od početka njegova spisateljskog rada). Ispred svakog pojedinog teksta uredništvo Sabranih djela dodalo je mali uvod – napomenu za bolje razumijevanje samoga teksta, vremena njegova nastanka, namijene za koje je bio napisan te popratne okolnosti u kojima je nastajao. Da bi se čitatelj mogao lakše snalaziti u mnoštvu raznovrsnih Merzovih tekstova sabranih u šest svezaka, na kraju VI. sveska nalazi se kompletno abecedno i tematsko kazalo Sabranih djela.

Predstavljanju je nazočio i predstojnik Instituta za novu evangelizaciju „Sv. Ivan Pavao II.“ mons. dr. Vladimir Dugalić. Zahvaljujući predstavljačima zaključio je kako se bl. Ivan Merz ističe kao intelektualac autentična duhovnog života, a to je ono što hrvatskom društvu danas nedostaje.