Rim: Ivan Zubac – novi doktor Crkvene povijesti

Ivan Zubac, stipendist Doma hrvatskih hodočasnika „Bl. Ivan Merz“ u Rimu, obranio je u srijedu, 16. lipnja 2021. godine, na Fakultetu za povijest i kulturna dobra Crkve Papinskoga Sveučilišta Gregoriana u Rimu doktorsku disertaciju iz Crkvene povijesti pod naslovom: ‘The Croatian Catholic Movement on the territory of the Archdiocese Djakovo-Osijek in the Interwar period 1918-1941‘ (Hrvatski katolički pokret na teritoriju Đakovačko-osječke nadbiskupije u međuratnom razdoblju 1918.-1941. god.). Do sada je bio nastavnik u suradničkom zvanju asistenta Katoličkoga bogoslovnog fakulteta u Đakovu u sastavu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Disertciju je radio pod mentorstvom prof. dr. Jana Mikruta. Ispitno povjerenstvo osim mentora sačinjavali su profesori: kao predsjednik komisije prof. dr. Paul Oberholzer, DI, te u svojstvu cenzora prof. dr. Massimiliano Valente. Obrana doktorske disertacije je bila, s obzirom na epidemiološku situaciju, organizirana virtualno.

Disertacija je podijeljena na četiri poglavlja. Prvo predstavlja prošireni i nadopunjeni   rad s licencijata te daje kratki prikaz povijesti Đakovačko-osječke Nadbiskupije te tranziciju prema suvremenom dobu za vrijeme biskupa J. J. Strossmayera. Drugo se bavi sadržajnim razdobljem nastanka Hrvatskoga katoličkog pokreta, Prvoga svjetskog rata, nestanka Habsburške Monarhije i nastanka prve južnoslavenske države. Treće donosi pregled prvog desetljeća Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca (1918.-1929.) dok četvrto obrađuje period Kraljevine Jugoslavije (1929.-1941.). Rad je izrađen na temelju brojne bibliografije i periodike (suvremene i starijeg datuma) te prije svega arhivske građe i dokumenata iz 10 arhiva: Nadbiskupskih u Đakovu, Zagrebu i Sarajevu, Državnih u Osijeku i Zagrebu, Arhivu Jugoslavije u Beogradu, dva arhiva u Beču (Glavni Državni/ Haus-, Hof- und Staatsarchiv, te za povijest vjerskih zajednica/Allgemeines Verwaltungsarchiv – Finanz- und Hofkammerarchiv) te Apostolskog (Archivio Apostolico Vaticano) i Državnog Tajništva za odnose s državama (Archivio Storico della Segreteria di Stato, Sezione per i Rapporti con gli Stati,) arhivâ koji su pod ingerencijom Svete Stolice.

Đakovo je u ovom razdoblju imalo veliku ulogu. Sama prisutnost mnogobrojnih udruga na teritoriju tadašnje biskupije, kao što su Hrvatski orlovski savez, Veliko križarsko bratstvo, Hrvatski katolički narodni savez te druga dobrotvorna, akademska, đačka društva potvrđuju ovu tvrdnju. Isto tako, iz dokumenta vidi se ogroman utjecaj koji su u Hrvatskom katoličkom pokretu imali protagonisti iz Đakova poput tadašnjeg biskupa Antuna Akšamovića, Andrije Živkovića, Josipa Gunčevića, Augustina Wolfa, Andrije Spiletka, Zvonimira Markovića, Ilije Anakovića i dr.

Ivan Zubac iz Osijeka, rođen je 15. travnja 1982. godine u Sarajevu. Osnovnu školu polazio je u Sarajevu, Makarskoj i Podgori (1988.-1996.), a srednjoškolsko obrazovanje stekao u II. Gimnaziji Osijek, maturiravši 2000. godine. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Osijeku diplomirao na dvopredmetnom studiju Engleskog jezika i književnosti i Povijesti 2008. godine. Od listopada 2009. godine student je na poslijediplomskom studiju iz Crkvene povijesti na Papinskom Sveučilištu Gregoriana u Rimu. Za to vrijeme stanovao je i radio u Domu hrvatskih hodočasnika „Bl. Ivan Merz“ u Rimu gdje je svojim radom u posluzi hodočasnicima dobivao stan i hranu. Magistrirao je s temom „Povijest Đakovačko-osječke nadbiskupije u međuratnom razdoblju (1918.-1941.)“ kod prof. dr. Jana Mikruta 2012. godine.

U međuvremenu je radio kao nastavnik engleskog jezika u OŠ Tordinci, Isusovačkoj klasičnoj gimnaziji u Osijeku te kao nastavnik povijesti u Obrtničkoj školi u Osijeku. Povremeno je obavljao i poslove u sektoru stručnog prevođenja za razne škole stranih jezika na području grada Osijeka. Položio državni stručni ispit 2014.godine.

Od zimskog semestra akademske godine 2017./2018., kao naslovni asistent, potom kao asistent, sudjeluje u izvođenju nastave pri Katedri crkvene povijesti i patrologije, Odsjeka za filozofiju i povijest.