Rim-Vatikan: BLAŽENI IVAN MERZ U NAJNOVIJEM PAPINSKOM DOKUMENTU O EUHARISTIJI

„Draga braćo i sestre, Euharistija stoji na izvoru svakog oblika
svetosti i svatko od nas pozvan je na puninu života u Duhu Svetom.
Koliki su sveci učinili autentičnim vlastiti život zahvaljujući svojoj
euharistijskoj pobožnosti! Od sv. Ignacija Antiohijskog do sv.
Augustina, od sv. Antuna opata do sv. Benedikta, od sv. Franje Asiškog
do sv. Tome Akvinskog, od sv. Klare Asiške do sv. Katarine Sijenske, od
sv. Pasquala Baylona do sv. Petra Julijana Eymard-a, od sv. Alfonsa M.
Liguorija do bl. Karla Foucauld-a, od sv. Ivana M. Vianney do sv.
Terezije iz Lisieux-a, od sv. Pija iz Pietrelcine do bl. Terezije iz
Kalkute, od bl. Piergiorgia Frassati-a do bl. Ivana Merza, da se spomenu samo neka od tolikih imena,  svetost je uvijek nalazila svoje središte u sakramentu Euharistije.“

    Spominjanje bl. Ivana Merza u ovom Papinskom dokumentu jest
veliko priznanje svetosti bl. Ivana ali isto tako i priznanje Crkvi u
Hrvata koja ima takvog Božjeg ugodnika koji ju može predstavljati u
izabranom društvu velikih svetaca, štovatelja Euharistije.

     U nastavku donosimo skraćeni prikaz cijele Papinske pobudnice u Euharistiji.

    “Sakrament ljubavi, presveta Euharistija je dar kojim Isus Krist
daruje samoga sebe, objavljujući nam beskonačnu Božju ljubav prema
svakome čovjeku“ – tako započinje prva apostolska pobudnica za
papinstva Benedikta XVI. Sveti Otac ističe kako Crkva u Euharistiji
pronalazi svoje životno središte, zalažući se stalno u naviještanju
svima i u svakoj prilici, zgodnoj i manje zgodnoj, da je Bog ljubav.
Euharistija je stvarnost koja nadilazi svako ljudsko razumijevanje –
stoji u dokumentu. U tom sakramentu Isus ne dariva ‘nešto’, nego samoga
sebe; On daje svoje Tijelo i prolijeva svoju Krv. U Euharistiji Isus
nas privlači u sebe, uključujući nas u dinamiku svojega darivanja; to
je radikalna promjena koja pobuđuje postupak preoblikovanja stvarnosti,
čiji će krajnji cilj biti preobraženje cijeloga svijeta, sve do stanja
u kojemu će Bog biti sve u svima.

    U dokumentu je nadalje istaknuto kako je sâm Krist u žrtvi na
križu oblikovao Crkvu kao svoju zaručnicu i svoje tijelo; stoga
euharistijsko otajstvo povećava svijest o nerazdvojivosti Krista i
Crkve. Na temelju te istine moguće je potaknuti i ekumenski dijalog, u
svijesti da nije moguće sudjelovanje kršćana nekatolika u Euharistiji,
osim u određenim i izvanrednim situacijama. S pastoralnoga stajališta,
papa Benedikt XVI. potom poziva župe da daju posebnu važnost Prvoj
svetoj Pričesti, jer je to odlučan trenutak ne samo za osobu, nego i za
cijelu obitelj. Papa, osim toga, potiče i na ponovno otkrivanje
euharistijskoga klanjanja i na često ispovijedanje, kako bi se izbjegla
određena površnost u shvaćanju same Božje ljubavi. Sveti Otac nadalje
podsjeća kako je svećenički red nezaobilazni uvjet za valjano
slavljenje Euharistije, te istovremeno potiče svećenike da budu svjesni
kako u cijeloj svojoj službi nikada ne smiju u prvi plan staviti sebe
ili svoja mišljenja, nego Isusa Krista. Svaki pokušaj postavljanja
samih sebe kao protagonista liturgijskoga čina, u opreci je sa
svećeničkim identitetom – stoji u dokumentu u kojemu potom, iako
poštujući istočnu drugačiju praksu i tradiciju, Papa ističe duboki
smisao svećeničkoga celibata kao prilagođavanje stilu života samoga
Krista, te izraziti znak potpunoga i isključivoga posvećivanja Kristu,
Crkvi i Božjemu Kraljevstvu, i pritom potvrđuje njegovu obvezatnost u
latinskoj tradiciji. što se tiče odnosa između Euharistije i
nerazrješivosti ženidbe, Sveti Otac napominje kako je bračna veza usko
povezana s euharistijskim jedinstvom Krista zaručnika i Crkve
zaručnice. Osim toga, posebnu pozornost valja posvetiti bolnome stanju
razvedenih i ponovno vjenčanih; riječ je o slojevitom problemu s kojim
se valja suočiti s ljubavlju i u istini – napomenuo je Sveti Otac.
Ženidba i obitelj – stoji u dokumentu – ustanove su koje valja
promicati i braniti od svakoga mogućeg pogrešnog shvaćanja njihove
istine, jer svaka šteta počinjena ženidbi ili obitelji, u stvari je
rana koja se zadaje ljudskome suživotu kao     takvome.
    Papa Benedikt XVI. poziva, između ostaloga, da se na poseban način
njeguje ljepota liturgije, te podsjeća na vjernu poslušnost
liturgijskim normama u njihovoj potpunosti, jer – kako stoji u
dokumentu – euharistijska liturgija nije na raspoloživosti našoj
samovolji, i ne može snositi pritisak trenutne mode. Važno mjesto valja
dati i liturgijskome pjevanju, izbjegavajući pritom uvođenje glazbe
koja ne poštuje smisao liturgije, te vrjednujući na odgovarajući način
gregorijansko pjevanje. Sveti Otac potom ističe potrebu za
poboljšavanjem kvalitete propovijedi, izbjegavajući one općenite i
apstraktne, te traži veću pozornost dobro pripremljenih čitača prema
naviještanju Riječi Božje. Papa naglašava također duboki smisao
pružanja mira, koji je – kako stoji u dokumentu – znak velike važnosti,
posebice u ovo doba tako strašno izmučenom sukobima. Međutim, treba
nastojati taj čin održati umjerenim, jer on ponekad može izazvati metež
u zajednici upravo prije Pričesti. Ne isključuje se mogućnost
postavljanja toga znaka u neki drugi trenutak, primjerice prije
prikazivanja darova na oltar. Papa, između ostaloga, poziva na određeno
vrijeme šutnje nakon Pričesti.

    Sveti Otac nadalje snažno potiče na jamčenje duhovne pomoći
zatvorenicima i bolesnima, te na posebnu pozornost prema invalidima, i
to uklanjajući arhitektonske prepreke na posvećenim mjestima. U
dokumentu se govori i o mogućnosti korištenja latinskoga jezika na
velikim međunarodnim susretima, isključujući čitanja, propovijed i
molitvu vjernika. Latinski, naime, – istaknuto je u dokumentu – bolje
izražava jedinstvo i univerzalnost Crkve. Papa traži da budući
svećenici budu pripremljeni za shvaćanje i slavljenje Mise na
latinskome jeziku, a vjernici da isto tako budu upoznati s općim
molitvama na tom jeziku. Papa Benedikt XVI. poziva na duboko življenje
euharistijskoga otajstva, čiji je sadržaj – kako je napomenuo – biti
voljeni i voljeti druge. Kršćanin je tako pozvan konkretno svjedočiti
Kristovu ljubav na društvenome i političkome planu, čineći se
prelomljenim kruhom za druge, i zalažući se za pravedniji i bratskiji
svijet. Pritom treba upozoravati na skandal gladi, dramu izbjeglica, te
sve veće razlike između bogatih i siromašnih, koje su izazvane
određenim postupcima globalizacije. Sveti Otac poziva i političare na
euharistijsku dosljednost u podupiranju zakona koji poštuju temeljne
vrednote kao što je ljudski život od začeća pa do prirodne smrti, zatim
obitelj temeljena na ženidbi između muškarca i žene, kao i sloboda
odgoja djece i promicanja općega dobra u svim njegovim oblicima. O tim
se vrednotama – ponovno je istaknuo Sveti Otac – ne može pregovarati.
Papa je u dokumentu svoje misli upravio i kršćanima koji i danas trpe
zbog nedostatka vjerske slobode, za koje je – prema Papinim riječima –
samo odlazak u crkvu, herojsko svjedočanstvo koje ih izlaže
marginalizaciji i nasilju. Na posljetku, papa Benedikt XVI. je najavio
objavljivanje Euharistijskoga kompendija, u svrhu ispravnoga shvaćanja,
slavljenja, i klanjanja Sakramentu.