Solin: LIK BL. IVANA MERZA NA MOZAIKU U NOVOJ CRKVI U SOLINU

Splitsko-makarski nadbiskup i metropolit mons. Marin Barišić posvetio je u subotu 5. rujna 2020., novoizgrađenu crkvu Svete Obitelji u Prasvetištu Gospe od Otoka u Solinu. U novoj crkvi postavljen je veliki mozaik s hrvatskim svecima i blaženicima među kojima se nalazi i bl. Ivan Merz. Crkva je izgrađena prema  projektu arhitekta Viktora Vrečka. Ima oblik elipse, duga 45 metara, široka 34 metra te visoka od 12 do 17 metara. Ima preko 600 sjedećih mjesta.

   

Za teološko-umjetničko uređenje unutrašnjosti crkve zadužen je bio jedan od najboljih suvremenih sakralnih umjetnika, slikar i kipar slovenski isusovac o. Marko Rupnik. On je, sa svojim timom, na dio iza oltara postavio mozaik koji predstavlja nebeski Jeruzalem, a u čijem je središtu Isus Krist Pantokrator (Svevladar, Svedržitelj). Izbor svetaca oko Krista predstavlja opću, europsku, hrvatsku i lokalnu Crkvu, nasljednicu negdašnje Salone. Na mozaiku su i: Blažena Djevica Marija, sv. Ivan Krstitelj, sv. Josip, sv. Petar i sv. Pavao, evanđelisti Matej, Marko, Luka i Ivan, sv. Dujam, sv. Staš, sv. Lucija, sv. Cecilija, sv. Grgur Nazijanski, sv. Ivan Zlatousti, sv. Jeronim, sv. Franjo Asiški, sv. Klara Asiška, sv. Terezija – Benedikta od Križa, sv. Ivan Pavao II., sv. Majka Tereza, sv. Nikola Tavelić, sv. Marko Križevčanin, sv. Leopold Mandić, bl. Ozana Kotorska, bl. Marija Propetog Isusa Petković i bl. Ivan Merz.

   

Nakon uvodnih pozdrava nadbiskup Barišić svoju je homiliju u misi posvete započeo ovim riječima: „’Ovo je dan što ga učini Gospodin!’ (Ps 118, 24). Okolnosti slavlja su posebne, ali opet smo radosni. ‘Zvonite, zvona Gospe od Otoka…!’. Ovo je dan koji smo dugo čekali. Pred više od 80 godina želja je bila da se na Gospinu Otoku, gdje je pobožna kraljica Jelena 976. godine dala podići prvu crkvu u Hrvata posvećenu Blaženoj Djevici Mariji, sagradi nova i veća crkva. Na ovom svetom tlu Lijepe naše, na tlu naše kolijevke i krstionice, formiranja nacionalnog identiteta i rađanja radosti zbog pripadnosti Katoličkoj Crkvi, mjestu gdje smo započeli proslavu 13 stoljeća kršćanstva u Hrvata, konačno posvećujemo novoizgrađenu crkvu“, kazao je mons. Barišić u uvodnom dijelu homilije, dodavši „da je ova crkva znak zahvalnosti za 14 stoljeća hrvatskog rodoslovlja te put i nada naše budućnosti“. Sagrađena na najsvetijem tlu naše Domovine, u Prasvetištu Gospe od Otoka, simbol je nacionalnog identiteta i duhovnog zajedništva obitelji hrvatskog naroda. Kada je don Frane Bulić 1898. godine, ovdje na Gospinu Otoku, otkrio ploču kraljice Jelene i od stotinjak dijelova rekonstruirao njezin cjelovit tekst, zazvonila su sva zvona u Hrvatskoj. Uz radosni događaj posvete novoizgrađene crkve – neka i danas zazvone zvona Gospe od Otoka i sva zvona Lijepe naše“, nastavio je.

Prisutnima se obratio i predsjednik HBK i zadarski nadbiskup mons. Želimir Puljić koji je, između ostalog, poručio: „Zahvalni smo Bogu za ovaj kutak zemlje koji zbog osobitih prirodnih ljepota nazvasmo ‘Lijepom Našom’. Našim očevima dugujemo osobitu zahvalnost što nam namriješe ovu Didovinu prepoznatljivu po ‘znakovitom tropletu vjernosti Bogu, Crkvi Katoličkoj i grudi hrvatskoj’. Dok razmišljamo o tim davnim vremenima od prije tisuću godina, prisjećamo se i nedavnih izazovnih sedamdesetih godina prošlog stoljeća. Tada je, naime, nakon gušenja ‘hrvatskog proljeća’ (1971.) zašutjela svaka slobodna riječ. Crkva se tada pribrala i započela govoriti svojim provjerenim načinom: molitvom i hodočašćima u Gospina svetišta. ‘Devetogodišnji hod zahvalnosti’ započeo je upravo ovdje, u Solinu 1976. godine, a nastavilo se u Biskupiji kod Knina (1978.), i kod kraljevskog grada Nina (1979.). Vrhunac devetnice bio je na euharistijskom kongresu u Mariji Bistrici 1984. gdje se okupilo preko pola milijuna ljudi. S datumom početka devetogodišnjega hoda iz Solina bila je umrežena bližnja i daljnja naša povijest, protkana vjernošću Bogu, Crkvi i narodnim korijenima. A obilježila je i naš vrijednosni sustav, identitet, jezik, kulturu, kao i našu posebnost u zajedničkoj europskoj kršćanskoj uljudbenoj baštini.“