Iz Postulature

Prva dizertacija o Ivanu Merzu

U 1. broju ovoga Glasila u svibnju 1973. obavijestili smo naše čitatelje da vlč. Marin Škarica, svećenik splitske biskupije, piše svoju doktorsku dizertaciju o Ivanu Merzu na sveučilištu Anselmianum u Rimu. Sada smo radosni što možemo izvijestiti da je radnju napisao i svečano je vlč. M. Škarica obranio 12. lipnja u Rimu, postigavši tako doktorat iz liturgijske teologije. Obrani je prisustvovao i sam naš kardinal Franjo Šeper što inače nije uobičajeno. Pozvao ga je ne samo vlč. Škarica nego osobno moderator dizertacije prof. Tommaso Federici, pod čijim je vodstvom vlč. Škarica pisao svoju radnju. Obrani je prisustvovao i rektor Papinskog liturgijskog instituta prof. Vagaggini te četrdesetak naših svećenika, redovnika, redovnica i bogoslova koji se nalaze u Rimu.

Radnja ima preko 500 stranica a pisana je talijanskim jezikom. Točan joj je naziv: »Ivan Merz — začetnik liturgijskog pokreta u Hrvatskoj«.

Prof. T. Federici, koji je i sam laik, preko ove dizertacije po prvi puta se susreo s osobom Ivana Merza i ostao je posebno oduševljen. Napisao je za naše Glasilo članak pod naslovom »Otkriće Ivana Merza«, koji donosimo u cijelosti.

Ovo je već druga uvažena osoba stranoga svijeta koja je dala ovako lijepo svjedočanstvo o dru Merzu pa se nadamo da će uz prvu, o. Irenee-a Hausherra, čije smo svjedočanstvo već imali prilike čitati na stranicama ovoga Glasila (Br 1.), i ovo koristiti napretku njegova procesa za proglašenje blaženim.

Dr Marin Škarica čita obranu svoje
dizertacije o Ivanu Merzu na
Anselmianumu u Rimu

Obljetnica Ivana Merza u Zagrebu

Biskup Joakim Segedi predvodi
koncelebriranu sv. Misu u zagrebačkoj
katedrali prigodom obljetnice smrti
dra Ivana Merza

I ove je godine u Zagrebačkoj katedrali održana svečana komemoracija obljetnice smrti dra Ivana Merza. Koncelebriranu svetu misu predvodio je pomoćni križevački biskup Joakim Segedi a koncelebriralo je desetak svećenika. Prisutni su bili mnogi bogoslovi zagrebačkog Teološkog fakulteta te brojni štovatelji sluge Božjega Ivana Merza. U propovijedi je postulator o. Božidar Nagy, DI, istaknuo djelovanje Ivana Merza u Svetoj godini 1925. kao poseban izraz njegove vjernosti Crkvi i onome što je živjela toga povijesnog trenutka..

Ovo je već 47. obljetnica smrti Sluge Božjega. Za tri godine navršit će se 50. godina, a to će trebati posebno proslaviti o čemu se već sada vodi računa.

In memoriam DON ANTI MARUŠIĆU

U Postirama na Braču umro je 11. rujna ove godine don Ante Marušić. Bio je poznati agilni radnik u prijeratnim katoličkim društvima među mladima. Rođen je 1896. g., iste godine kada i dr Ivan Merz. Sjemenište je pohađao u Dubrovniku a bogoslovske nauke studirao je u Zadru. Mladu Misu rekao je 1919. g. u svome rodnom mjestu Postirama. Kao kapelan služio je u Pušićima gdje je odmah počeo raditi s katoličkom mladeži. Svoj rad je osobito razvio kao župnik u Milni, gdje je nakon raspusta katoličke organizacije orlova i orlića 1929. god. vodio druge katoličke organizacije za mladež. Tu je i sagradio impozantan katolički dom. Poslije Drugog svjetskog rata premješten je u svoje rodno mjesto Postire. Kao župnik posebnu je brigu posvetio novim svećeničkim zvanjima. Tako je gotovo svake godine u njegovoj župi bila po jedna mlada misa. Naš katolički tisak bila je njegova stalna briga, pa ga je neumorno širio.

Don Ante je bio skroman svećenik. Imao je teških udesa u životu. Zadnjih godina ozbiljno je bolovao na srcu pa je u dva navrata dolazio na odmor u Dubrovnik. Prateći ga na jednoj šetnji po Cavtatu došli smo do ulaznih vrata nekadašnjeg vlastelinskog dvorišta Mata Gradi. Don Anti se posebno svidio natpis na latinskom iz XV stolj. koji je stajao nad ulazom: »Malo imam, s malim sam zadovoljan, malo mi je dovoljno.« Tada mi je dosta pričao o svojoj župi. Molio sam ga da dozvoli da se nešto od toga objavi u našem katoličkom tisku, ali je on u svojoj skromnosti to odbio.

Pogreb mu je vodio šibenski biskup msgr. Josip Arnerić a prisutna su bila 33 svećenika te veliko mnoštvo naroda otoka Brača.

Ivo Arnerić (Dbk)