MERZ I KATOLIČKA AKCIJA

Odgovarajući 1925. godine u jednoj anketi na pitanje kojemu se staležu misli posvetiti, dr Merz odgovara: »profesor«. Na pitanje zašto, dodaje: »Jer se najviše može raditi za Katoličku Akciju«.

Upravo iste godine kad se Merz vratio u Zagreb i počeo djelovati kao profesor na nadbiskupskoj gimnaziji g. 1922., objavljuje papa Pio XI encikliku »UBI ARCANO DEI« o Katoličkoj Akciji. Godinu dana kasnije katolički episkopat kraljevine SHS u svojoj pastirskoj poslanici ističe važnost i preporuča provedbu Katoličke Akcije u našim krajevima.

Čim je Enciklika bila objavljena, Merz se prihvatio posla i počeo provoditi u djelo ono što je Papa želio. Katoličku Akciju naziva »suvremenom manifestacijom djelatnosti Duha Svetoga u Crkvi« i izdaje brošuru u kojoj tumači smisao i zadatke Katoličke Akcije.

Katolička je Akcija, veli Merz, sudjelovanje laikata u hijerarhijskom apostolatu Crkve. Cilj joj je socijalno kraljevstvo Isusa Krista, čime se ostvaruju preduvjeti da čovjek bolje uzljubi Boga i tako postigne svoju konačnu svrhu.

Sredstva kojima se služi jasno su određena:

— odgoj volje prema crkvenim načelima

— izobrazba uma filozofsko-teološkim studijem

— socijalna izobrazba.

Vanjsko promicanje Kristova Kraljevstva temelji se na proučavanju i promicanju svih papinskih enciklika i uputa mjesnih biskupa. Po Katoličkoj Akciji Crkvi se Božjoj krči put u svjetovno društvo. Crkva preko nje širi unutrašnje Kraljevstvo Božje, Kraljevstvo milosti, i tako pripravlja duše za Kraljevstvo slave kojemu moraju težiti sva ljudska nastojanja.

No da bismo razumjeli Merčevu neumornu revnost na sprovođenju Katoličke Akcije u Crkvi među Hrvatima, moramo prije svega naglasiti »rimsku orijentaciju« njegova javnog života i djelovanja. Uz naslov »Božjeg djeteta« čini se Merzu za svakog katolika najčasniji naziv »filius Petri« — sin sv. Petra. U već spomenutoj anketi, na pitanje »Zašto ljubim Katoličku Crkvu i Svetog Oca Papu?« — Merz odgovara: »Jer u njoj vidim jasnu sliku preljubljenog Spasitelja i Boga Isusa, a u Svetom Ocu Papi pod prilikom čovjeka vidim Boga svoga i Gospoda svoga.«

On je bio čisti katolik, katolik s Papom i za Papu. Još kao maturant bilježi u svoj dnevnik: »Treba priznati duhovni autoritet jer bez autoriteta nema sloge.« Duhovni autoritet je ona magična sila koja će mladog profesora i doktora filozofije učiniti najodanijim sinom Katoličke Crkve. Postat će apostol ideje spasenja i jedinstva kroz Krista koji živi ne samo u Euharistiji nego i u svakoj intelektualnoj i vjerskoj zamisli rimskoga Biskupa. On shvaća od kolike je presudne važnosti u hrvatskom katolicizmu ideja rimske Crkve i rimskog Pape, te sav izgara za tu ideju. »Jedna je od bitnih karakteristika svakog rimskog katolika«, piše Merz, »da ljubi Svetog Oca Papu, i da sve svoje misli i sva svoja djela ravna prema odredbama i željama njegovim. Rimski je Papa vidljivi Krist među ljudima, zaručnik sveopće Crkve. U uzburkanom moru zabluda i strasti koje tresu čovječanstvom, Petrova je Stolica »sidro nade i luka spasa« ... Osobito mu je draga ova misao pape Pija X:

»Kad se ljubi Papa, ne zaustavlja se na diskusiji o onom što on savjetuje ili traži, u ispitivanju dokle sigurno ide dužnost poslušnosti. Kad se ljubi Papa, ne predbacuje mu se da nije govorio dovoljno jasno, ne stavljaju se pod sumnju njegove naredbe jer, tobože, ne dolaze direktno od njega, nego od njegove okoline...«

U listu »Za vjeru i dom« Merz prihvaća uređivanje stalne rubrike pod naslovom »Vječni Rim«. Kao motto svojoj rubrici uzima i opet riječi Pija X:

»A koliko valja ljubiti Papu? Ne riječima niti jezikom, već djelom i istinom«. Kad se ljubi jedna osoba, to se u svemu nastoji prilagoditi njezinim mislima, izvršiti njezina htijenja, protumačiti njene želje. Ako želimo dokazati svoju ljubav prema Papi, potrebno je slušati ga.«

Cijele godine 1924. Merz neumorno studira Katoličku Akciju po papinskim dokumentima i objavljenoj literaturi na stranim jezicima. U »Katoličkom tjedniku«, »Životu«, »Nedjelji« objavio je 13 članaka o Katoličkoj Akciji, a nebrojeno je puta o toj temi govorio u predavanjima, razgovorima i raspravama. Tokom slijedećih godina objavio je još 16 članaka o Katoličkoj Akciji po raznim listovima, a u gotovo svim svojim člancima, makar bili posvećeni i drugim temama, uvijek se dotiče Katoličke Akcije. Objavio je i knjižicu »Katolička Akcija«.

Merz nije pokušavao osnovati posebnu organizaciju Katoličke Akcije nego je nastojao da u već postojeća Katolička omladinska društva unesu njezine ideje i načela. Pri tome je nailazio i na otpore. Mnogi nisu shvaćali da može postojati jedna katolička organizacija koja istodobno ne bi bila i politički orijentirana. Osnovno je pitanje bilo hoće li vodstvo organizacije i načelno i praktički biti u rukama mjesnog biskupa, ili će ono biti uporište kakve političke stranke.

Kad je 1923. godine osnovan Hrvatski Orlovski Savez (HOS), Merz je sastavio pismo koje je odbor HOS-a razaslao svim biskupima. U pismu se izjavljuje da će se Orlovski savez postaviti na temelje Katoličke Akcije. Ističe se potpuna ovisnost Orlovstva o biskupu, a rad će se odvijati prema načelima koja je Sveta Stolica postavila Katoličkoj Akciji.

Budući da su se u sukobima svi pozivali na Biskupa Mahnića, utemeljitelja Katoličkog pokreta u Hrvatskoj, Merz objavljuje članak pod naslovom »Mahnićevim putem« u kojem među ostalim kaže:

»Sekularna pojava biskupa Mahnića ima za nas jedino stoga tu divovsku važnost što je Mahnić bio jeka Rima, trublja Papinstva, muž enciklika i silaba... Kada sustavno uspoređujemo izjave biskupa Mahnića o ulozi katoličkog laikata s odredbama i smjernicama Pija XI, dolazimo do uvjerenja da postoji takoreći potpuno suglasje između oba ova velika muža... Ovo nas ne smije iznenaditi jer je Mahnić bio tek trublja Lava XIII i Pija XI, a Pio XI nadograđuje na radu svojih prethodnika ... Zato su Mahnićeve smjernice takoreći identične s Katoličkom Akcijom Pija XI.«

U »Zlatnoj knjizi« koju je pripravio za hrvatske Orlove, Merz piše: »Omladina ima uvijek oči usmjerene prema Rimu gdje je svjetionik koji svojim zrakama obasjava svu zemlju... Zato se i obaziremo na one upute koje su zadnji Pape dali Katoličkoj Akciji, a napose omladinskom pokretu.«

Zadnjih dana svog života, u članku »iz povijesti Orlovstva«, Merz je ovako rezimirao nastojanje o provedbi Katoličke Akcije u nas:

»Otkako je hrvatsko Orlovstvo stalo osvajati naša sela, naše gradove i prodirati u naše škole, počelo se u našoj javnosti mnogo govoriti i pisati o Katoličkoj Akciji. Hrvatsko se Orlovstvo od svojih prvih početaka stavilo na stajalište Katoličke Akcije i olakšalo u javnosti put da je naša hijerarhija uzmogla provođenje cjelokupne Katoličke Akcije uzeti u svoje ruke.«

Dr Stanislav Vitković