O slavljima stote obljetnica rođenja Sluge Božjega Ivana Merza

1896. - 16.XII. - 1996.

16.prosinca 1996. navršilo se stotinu godina kako je u Banja Luci rođen Sluga Božji Ivan Merz. Ova je obljetnica svečano obilježena u Hrvatskoj, ali i u onim mjestima koja su posebno povezana s Ivanom Merzom (Banja Luka, Pariz, Rim). Ovaj broj Glasila Postulature posvećujemo u potpunosti ovoj obljetnici i prikazu proslava i manifestacija koje su tim povodom bile održane.

Obilježavanje stote obljetnice rođenja Ivana Merza započela je još u mjesecu siječnju 1996. Hrvatska pošta izdala je prigodnu poštansku marku s likom Ivana Merza u seriji "Svjedoci srca i duhovnosti u Hrvata". U mjesecu srpnju bilo je organizirano spomen-hodočašće u Rim. U Parizu je u mjesecu studenom održan na Sorboni i Katoličkom institutu poseban simpozij posvećen Ivanu Merzu. Komemoracija Ivanovog stotog rođendana održana je i u Vječnom Gradu Rimu. I u Banja Luci, prema tamošnjim mogućnostima, obilježena je obljetnica Ivanova rođenja svetom misom koju je na sam dan Ivanova rođenja služio u banjalučkoj katedrali biskup Franjo Komarica.

Vrhunac proslave Merčeva jubileja održan je u Zagrebu od 14. do 16. prosinca 1996. Proslava je započela 14. prosinca održavanjem simpozija u Nadbiskupskoj klasičnoj gimnaziji u Zagrebu gdje je Ivan Merz bio profesor. U nedjelju 15. prosinca poslijepodne održana je svečana akademija u Hrvatskom narodnom kazalištu.

Na sam dan stote obljetnice Ivanova rođenja, u ponedjeljak 16. prosinca na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu predstavljena je doktorska disertacija Ivana Merza kao prvi svezak njegovih Sabranih djela. Navečer je u Zagrebačkoj katedrali održana svečana koncelebrirana sveta misa koju je predvodio Papinski nuncij msgr. Giulio Einaudi, a propovijedao je pomoćni zagrebački biskup Marko Culej.

Stota obljetnica rođenja Ivana Merza ponovno je svratila pozornost javnosti na tog našeg "istaknutog laika u svjedočenju Evanđelja", kako ga je nazvao Sveti Otac u svome govoru prigodom pohoda Hrvatskoj 10. rujna 1994. god.

"Zovite ga pobožnim, čistim savjesnim, apostolskim, orlovskim, anđeoskim, svetim,- ja ću ga uvijek zvati katoličkim čovjekom... On je bio čisti i savršeni katolik - katolik s Papom i za Papu; katolik kojemu u duši žive sve svete knjige, svi crkveni oci, koncili, dogme, enciklike... Zašto nam je Bog kao pojavu poslao katoličkog čovjeka, svjetovnjaka dr.Merza? Da nam pokaže, kako se živi katolički, da korigira i usavrši naš katolicizam, da smisao našeg apostolata bude Crkva, a cilj našega rada nebo, u kojem se moli za naš katolicizam: Homo catholicus."

(Dušan Žanko, Homo catholicus, Orlovska Misao, Zagreb, 1928., br.8, str.97)

Proslave 100. obljetnice u Zagrebu

Papinski nuncij Msgr. Giulio Einaudi predvodio svečano euharistijsko slavlje u zagrebačkoj katedrali na stotu obljetnicu rođenja Ivana Merza

Svečana proslava stote obljetnice rođenja Ivana Merza održana je u ponedjeljak 16.prosinca 1996.g. u zagrebačkoj katedrali. Svečanu koncelebriranu svetu misu predvodio je apostolski nuncij msgr. Giulio Einaudi u koncelebraciji s pomoćnim zagrebačkim biskupom Markom Culejom, te brojnim svećenicima. Propovijed je izrekao biskup Marko Culej. Kod sv. mise pjevao je zbor zagrebačkih bogoslova pod ravnanjem dr. Mihe Demovića. Brojni štovatelji Ivana Merza ispunili su katedralu sudjelujući u misnom slavlju i zahvaljujući Bogu za veliki duhovni dar što nam je dao u osobi Ivana Merza i primjeru njegova svetačkog života. Na kraju svete mise postulator Merčeve kauze uručio je Msgr.G.Einaudiju i biskupu M.Culeju kao poklon primjerak doktorske disertacije Ivana Merza na francuskom jeziku, koja je toga dana bila predstavljena na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

Pozdrav i blagoslov Svetog Oca Ivana Pavla II.

"Nadahnjivati se vrijednostima katoličkih načela koje je promicao dr.Ivan Merz!"

Prigodom proslave i održavanja simpozija o Ivanu Merzu u povodu 100. obljetnice njegova rođenja Papa Ivan Pavao II. poslao je svoju poruku preko Msgr. Giulia Einaudija, apostolskog nuncija u Hrvatskoj.

"Obaviješten o znanstvenom simpoziju u povodu stote obljetnice rođenja Ivana Merza, koji će se održati u Zagrebu 14.15. i 16. prosinca, Sveti Otac želi uputiti svim organizatorima i sudionicima spomenutog simpozija svoje očinske pozdrave i potaknuti ih da se i danas nadahnjuju vrijednostima katoličkih načela za koja se zalagao i svesrdno ih promicao dr.Merz, koji je u svemu bio vjeran nauku Katoličke Crkve i odan Kristovu Namjesniku i Apostolskoj Stolici.

Kao zalog uspješnog odvijanja ovoga skupa i postizanje obilnih duhovnih plodova, Sveti Otac od srca podjeljuje svoj apostolski blagoslov. Ovoj poruci Svetog Oca Ivana Pavla II. pridružujem i ja svoje osobne najbolje želje za plodonosan rad znanstvenog simpozija uz srdačne pozdrave i štovanje."

+ Giulio Einaudi, apostolski nuncij

Biser koji je zasjao sjajem ljubavi prema Bogu i dobrotom prema čovjeku

Propovijed biskupa Marka Culeja u zagrebačkoj katedrali I6.prosinca 1996. na proslavi stote obljetnice rođenja Ivana Merza

Na dan krštenja u krsni list čovjeka upisano je od koga je rođen, kada je rođen, koje ime ima, ali nigdje ne piše što će biti od tog čovjeka kad odraste, hoće li biti dobročinitelj, svjetlo, uzor, svetac ili možda zavodnik, unesrećitelj, propali ca, razbojnik. Jedino za Isusa Krista već kod njegovog navještenja anđeo reče: "Bit će velik i zvat će se Sin Svevišnjega, on će otkupiti narod svoj."

Zvijezda prethodnica za buduće naraštaje

Kada se prije sto godina 16. prosinca 1896. u Banja Luci rodio dječak Ivan Merz, nitko nije slutio kakav će biti njegov životni put, nitko se nije nadao kako će kroz svoje trideset i dvije godine života zasjati poput meteora, ali ne da se njegov sjaj ugasi kad padne u grobnu jamu, nego da još jasnije sja budućim naraštajima poput zvijezde prethodnice pokazujući put prema Isu su Kristu, jedinom Spasitelju svijeta. Ivan se već od djetinjstva isticao među svojim vršnjacima izvanrednom inteligencijom. Bog mu je dao bistru pamet, ali uz pamet i marljivost. I prilike su mu išle na ruku jer je imao mogućnost upoznati se s mudrošću čitajući knjige ljudi koji su ponirali duboko u ljudski um i u tajne prirode.

Životni put

Po želji roditelja pohađao je vojnu akademiju u Bečkom Novom Mjestu, ali se brzo uvjerio da ta karijera nije za njega te je prešao na bečko sveučilište gdje je izgrađivao svoju ličnost. Za vrijeme prvog svjetskog rata bio je na fronti gdje je promatrao duhovnu bijedu čovjeka, strahotu umiranja i besmisao mržnje i ubijanja. Nakon rata odlazi opet u Beč, pa zatim u Pariz gdje je nastavio studij, doktorirao i radio na svojoj katoličkoj intelektualnoj izgradnji. Vrativši se u Zagreb imenovanje profesorom na nadbiskupskoj klasičnoj gimnaziji gdje je radio sve do svoje smrti.

Aut cahtolicus, aut nihil

Njegovo životno geslo glasilo je: Aut catholicus, aut nihil. Ili katolik ili ništa. Tom geslu ostao je vjeran. Uvijek je bio otvoren poticajima Duha Svetoga, njemu je otvorio svoju dušu, da Božji duh može u njoj djelovati i izgraditi sklad između poruke Evanđelja i ostvarenja te poruke u svakodnevnom životu. Za njega je postojalo samo jedno središte, prema kojemu je težio njegov život. Prema tom središtu, je vodio i njegov životni put, a to je Isus Krist. Merz je smatrao duhovni život bitnim za život kršćanina. Svaki dan je tričetvrt sata razmatrao prije nego je prisustvovao svetoj misi sa svojim dragim misa lom iz kojeg je pratio svetu misu, pa ga po tome možemo smatrati i pionirom liturgijskog pokre ta u Hrvatskoj. Liturgija je, veli on, živa umjetnost kao što je živ i Krist.

Svoje biće ugradio u Isusa Krista

Ljubio je Isusa u euharistiji iznad svega, i svaki dan se pričešćivao s najvećom sabranošću. Go vorio je: "Razmatrati i sjediniti se s Bogom mora biti posao čitavog života. Iz Božje perspektive on je promatrao život i životna zbivanja, proble me, patnje i križeve. Božji život započet po krštenju ojačao je darovima Duha Svetoga na potvrdi, i umnožio ga po sakramentu pomirenja i čudesnom hranom euharistije. On je cijelo svoje biće ugradio u Isusa Krista. "Što kažu ljudi tko sam ja? Ti si Krist, Sin Boga živoga." Ta Petrova ispovijest vjere bila je duboko utkana u srce i u dušu Ivana Merza.

Božanski život razvio u sebi do vrhunca

Taj idealni mladić u devetnaestoj godini zavjetuje čistoću sve do ženidbe. "Možda će to tra jati sve do smrti", zapisao je u svome dnevniku. Tako je i bilo. Čistoća uz čvrstu vjeru, daje mu bistar duhovni pogled da vidi i upozna i ono što je drugima bilo teško upoznati. Sve radi, sve poduzima da se usavrši u vjernog Kristovog bor ca. Božanski život želio je u sebi razviti do vrhun ca. Znao je da treba Krista najprije ugraditi u vlastitu dušu da bi se moglo djelovati na druge. Sve blago sakramenata Ivan je Merz upotrijebio da bi njegov duhovni život porastao u svetosti. Umjesto sakramenta ženidbe, predao se službi u Katoličkoj Akciji, a Božju dobrotu i ljubav unosio je i tamo kamo je ne može prenijeti ni svećenička ruka, ni roditeljski poziv, već samo čovjek u službi Katoličke Akcije, zaljubljen u Krista koji je uvijek žedan duša. Merz je svojim duhovnim životom isklesao u sebi lik koji ne može i koji neće oboriti ni zub vremena, ni koprena zaborava, ni sakriti grobna ploča. On kaže da naše kršćanstvo mora biti radikalno i borbeno, a uz to i suvremeno. Kršćanin se poznaje po dubokoj povezanosti s Isusom Kristom i po ljubavi prema bližnjem, a ne samo po kato ličkom imenu ili po krštenju primljenom prema dnevnoj potrebi.

Vjernost Mariji, Papi, Crkvi

Štovao je presvetu Djevicu Mariju i svaki dan je pobožno molio krunicu. Gospa i sveci su bili njegov svijet, a istodobno nije izgubio smisao za svakodnevne potrebe čovjeka.

Merz je na osobit način poštivao namjesnika Kristova na zemlji, Svetog Oca papu. S velikim oduševljenjem je čitao i promicao papine enciklike koje su imale istaknuto mjesto na njegovom radnom stolu. Bio je jedan od prvih promicatelja Katoličke akcije u Hrvatskoj, apostol mladeži. On se svom dušom i zanosom svoje mladosti predaje odgoju mladih pokoljenja katoličke mladeži i to pod vodstvom Crkve, to jest pape i biskupa. Njega vode dva načela: načelo povezanosti svake katoličke djelatnosti s Crkvom i načelo potpune nepolitičnosti katoličkih organizacija, to jest biti i ostati izvan dnev ne politike. Merz je duša križarstva.

Poziv za reevangelizaciju još prije 70 godina

On je shvatio u duhu socijalnog nauka Crkve i na temelju papinskih dokumenata da treba pristupati bijednima i izrabljivanima. Cilj Katoličke akcije prema njegovim riječima jest: rekristijanizacija hrvatskog društva i života. Preporo diti Hrvatsku u duhu Kristove nauke i papinih enciklika. Naš najveći ideal, kaže Merz, jest: "Darovati domovini izgrađene ljude, a Crkvi svece." Zar nije ta poruka izrečena prije 70 godina kao jeka poziva današnjeg svetog Oca Iva na Pavla II. na reevangelizaciju Europe i svakog pojedinca, zar nisu u tom pravcu upravljene i papine pobudnice zadnjih godina o obnovi obitelji, poziv na obranu dostojanstva žene, o zaštiti nerođenih, o posvećenom životu. Merz je poka zao da se može u svako vrijeme biti praktičan kršćanin. Dao je i primjer da katolik biti znači biti potpun čovjek.

Našoj Crkvi potrebni sveci više nego ikada

U vjernosti Kristu, Crkvi i papi želio je i druge odgajati. Da bi se to ostvarilo sjedinjuje u sebi rad, žrtvu i molitvu. Shvatio je daje za apostolat potrebno davati primjer, izgraditi najprije sebe, a onda i sve oko sebe. U duši združen s Bogom i u Božjoj blizini, nije mu smetalo biti blizak svim ljudima, svima bez razlike, pa i onima koji su poput izgubljenog sina, napustili očev dom. Žrtva, Euharistija Apostolat, primjeran rad na obnovi društva i suradnja s Crkvom  to je ono što nam je Merz ostavio. Tražio je u radu s mladeži i pomoć svećenika te reče: "Da se kršćanstvo digne, mora biti u prvom redu kler svet." Merčev život ukopan je u orlovski pokret koji dalje nastavilo Križarstvo. Obnovljeno križarstvo treba umnožiti broj Merčevih sljedbenika. Našoj crkvi danas da bi bila uvjerljiva, privlačna, poželjna treba svetaca više nego ika da. Samo potpuni vjernici, samo sveci, spasit će svijet od krize u kojoj se grči. Merz naglašava kako je potreban tihi ustrajan rad oko odgoja orlovske mladeži, oko spremanja mladeži i pre danih pregalaca za Kristovo kraljevstvo.

"Nakon rata moram započeti novi preporođeni život"

Za vrijeme ovog krvavog rata kojeg smo bili svjedoci, bili smo Croatia orans, bili smo Hrvat ska koja moli, koja moli u crkvama, u obiteljima, u skloništima, u rovovima. Zar ne bi trebalo da budemo sada Croatia Sacra, sveta Hrvatska?! To znači mlade naraštaje odgajati u vjeri, u poštenju i nesebičnosti gdje neće osobna ugodnost i korist biti na prvome mjestu u životu, nego osjećaj dužnosti prema Bogu i Hrvatskoj.

Ratni dnevnik Ivana Merza od 5. ožujka 1918. godine otkriva nam veliku, lijepu i plemenitu njegovu dušu. Poruka iz njegovog ratnog dnevnika jest poruka i nama za ovo naše vrijeme. On kaže: "Nova generacija mora biti zdrava, vesela i lijepa, ono što je ružno posljedica je grijeha; zato se treba čovjek svladavati i volju jačati, Boga ne zaboraviti nikada. Težiti neprestano za sjedinjenjem s Bogom. Svaki dan, najbolje zoru upotrijebiti jedino za razmišljanje, molitvu i to po mogućnosti u blizini euharistije ili kod svete mise. Taj sat mora biti izvor dana, u tome satu mora čovjek zaboraviti na cijeli svijet, na stranu staviti sve brige svijeta, svu nervozu života, da bude miran kao u kolijevci. U tom satu molitve i razmišljanja se stvaraju planovi za novi dan koji nam Bog poklanja. Tu se razmišlja o svojim pogreškama i moli milost da se svlada vlastita slabost. Bilo bi grozno, kad ovaj rat ne bi imao nikakve duševne koristi za mene. Moram započeti novi, preporođeni život. Gospodin neka mi pomogne, jer čovjek sam iz sebe ne može ništa."

Dragocjeni biser

Kad čovjek opazi dragocjeni biser zaustavi se, promatra ga, divi mu se i poželi ga imati. Mi smo se danas, sestre i braćo, zaustavili uz jedan biser, uz jedan život koji je kratko trajao, ali je zasjao sjajem ljubavi prema Bogu i dobrotom prema čovjeku. Poželimo i mi imati taj biser, učimo se od njega, postanimo biser, svijetlimo drugima svojom ljubavlju prema Isusu i svojom dobrotom prema bratu čovjeku. Amen!

"Ivan Merz ima mnogo toga reći danas našim mlađima, našim sjemeništarcima, našim bogoslovima, našim redovnicima i redovnicama, nama svećenicima i biskupima."

Kardinal Franjo Kuharić: Iz govora na proslavi 50.obljetnice smrti Ivana Merza 1978. g.

Proslava u Banja Luci, rodnom mjestu Ivana Merza

Banjalučka biskupija pod zaštitom Ivana Merza

Zbog teške situacije u kojoj se nalazi Katolička Crkva u Banja Luci proslava 100. Obljetnice rođenja Ivana Merza proslavljena je skromno, onako koliko su mogućnosti dopuštale. Na samu obljetnicu rođenja 16.prosinca 1996. banjalučki biskup Msgr.Franjo Komarica predvodio je koncelebriranu sv. misu u banjalučkoj katedrali pred velikim brojem Merčevih štovatelja. U homiliji je između ostalog istaknuo kako je na početku rata u BiH cijelu biskupiju povjerio zaštiti Presvete Djevice Marije, sv.Josipa, sv.Bonaventure i sluge Božjega Ivana Merza. I sam uvjeren u zagovor ovoga "najdičnijeg člana banjalučke biskupije" biskup je zajedno sa svećenicima predvodio molitve za što skorije proglašenje blaženim sluge Božjega Ivana Merza.

Proslave u Rimu

Papa štovateljima Ivana Merza:
"Budite svjedoci evanđeoskih vrijednosti!"

Hodočašće u Vječni Grad u povodu jubileja Ivana Merza

Tragom vjernosti Ivana Merza Papi i Rimu organizirano je od 20. do 26. srpnja 1996. u njegovoj jubilarnoj godini, stote obljetnice njegova rođenja, hodočašće u Vječni Grad. Hodočašće je organizirala Postulatura Ivana Merza, a vodio ga je postulator o.Božidar Nagy. Na hodočašću je sudjelovalo pedesetero mladih štovatelja Ivana Merza, iz svih krajeva Hrvatske. Bili su nazočni na generalnoj audijenciji u srijedu 24.srpnja zajedno sa skupinom mladih Gorući grm iz Varaždina, te s hodočasnicima iz Splita i sa Brača. Sveti Otac ih je pozdravio na hrvatskom jeziku ovim riječima:

"Srdačno pozdravljam vjernike župe sv.Andrije apostola na Sućidaru u Splitu i župe sv.Ivana Krstitelja u Postirama na Braču, zatim skupinu mladih iz Varaždina, te predstavnike hrvatskih križara koji su došli u povodu 100. obljetnice rođenja sluge Božjega Ivana Merza. Dobro došli!

Predragi, svjesni svojega kršćanskog poziva, nastojte u sredini u kojoj živite i radite biti svjedoci evanđeoskih vrijednosti kako bi na taj način pridonijeli duhovnom preporodu svojega naroda, sada u ovo poratno doba i na pragu trećega tisućljeća. Na vas ovdje nazočne, na vaše župne zajednice i na vaše obitelji zazivam Božji blagoslov. Hvaljen Isus i Marija!"

Prigodom audijencije Svetome Ocu bila je kao poklon predana velika uramljena slika Sluge Božjega Ivana Merza.

Vatikanski dnevnik "L'Osservatore Romano" donio je sutradan 25.7.1996. na strani petoj opširnije podatke o ovom hodočašću organiziranom u povodu Merčeva jubileja.

29.srpnja 1996. manja skupina štovatelja Ivana Merza sudjelovala je na papinoj privatnoj sv.misi u Castelgandolfu, gdje je Sveti Otac boravio na ljetnom odmoru. Tom prigodom postulator o.Božidar Nagy, uručio je Svetome Ocu publikacije o Ivanu Merzu. Papinu pozornost privukli su natpisi na križarskim majicama koje su neki imali pa je naglas pročitao samo dva natpisa: Bog živi i Euharistijski pokret mladih.

Slavlje Merčevog jubileja u hrvatskoj crkvi sv. Jeronima i u Domu hrvatskih hodočasnika

U nedjelju 17.studenoga 1996. u hrvatskoj crkvi sv.Jeronima u Rimu održana je rimska proslava stote obljetnice rođenja sluge Božjega Ivana Merza. Koncelebriranu sv.misu predvodio je postulator kauze za beatifikaciju Ivana Merza o.Božidar Nagy. Koncelebriralo je više od dvadeset hrvatskih svećenika koji se nalaze u Rimu, a nazočni su bili brojni hrvatski vjernici te trojica veleposlanika: prof. Ive Livljanić, hrvatski veleposlanik pri Svetoj Stolici, dr.Davorin Rudolf, hrvatski veleposlanik pri talijanskoj vladi, te veleposlanik Republike Bosne i Hercegovine pri Svetoj stolici i talijanskoj vladi prof. Vlatko Kraljević. U svojoj propovijedi postulator Merčeve kauze napose je istaknuo njegovu "rimsku orijentaciju", tj. veliku ljubav Ivana Merza prema Crkvi, Rimu i Papi koju je očitovao i u svojim spisima i u povezivanju Hrvata, posebno mladin, sa središtem kršćanstva razvijajući u njima odanost prema Kristovu namjesniku, što je sve dalo povoda da se i u Vječnom Gradu proslavi stota obljetnica njegova rođenja. Na poseban je način bila istaknuta poznata rečenica Ivana Merza koja je, citirana u Vječnom Gradu, dobila poseban naglasak. Kada je Ivan Merz u jednoj anketi bio zapitan zašto ljubi Katoličku Crkvu i Sv.Oca Papu, odgovorio je: "Jer u Crkvi vidim jasnu sliku preljubljenog Spasitelja i Boga Isusa sa svim njegovim savršenstvima, a u Sv. Ocu Papi pod prilikama čovjeka vidim Boga svoga i Gospoda svoga."

Na sv.misi pjevao je poznati pjevački zbor "Katančić" iz Valpova koji je za tu prigodu došao u Rim. Nakon mise bila je najprije predstavljena doktorska disertacija Ivana Merza, a potom je zbor "Katančić" pod ravnanjem dirigentice Sandre Lovrinčević, izveo prigodni koncert duhovnih pjesama u okviru kojega je bila otpjevana i himna u čast Ivanu Merzu. Nakon koncerta u prostorijama hrvatskog Zavoda sv.Jeronima bilo je upriličeno primanje za sve sudionike proslave.

Merčev jubilej na poseban je način proslavljen u Domu hrvatskih hodočasnika u Rimu, koji po njemu nosi ime. Ivan Merz je svojim nebeskim zagovorom isprosio da se mogao ostvariti ovaj pothvat otvorenja Doma. Na samu stotu obljetnicu Ivanova rođenja u Domu je služena svečana Sveta Misa koju je predvodio hrvatski isusovac o. Luka Rađa. Sv.Misi pribivalo je osoblje Doma. Tijekom cijele ove jubilarne godine, kao stoje to bilo prije i poslije nje, osoblje Doma govori svim hodočasnicima o Ivanu Merzu, upoznaju ga s njegovim likom, životom i apostolskim ostvarenjima.

Proslava 100. obljetnice Ivana Merza u Francuskoj

Simpozij na Sorboni i Katoličkom institutu u Parizu, 9. i 10. XI. 1996.

"IVAN MERZ - PIONIR DUHOVNIH VEZA IZMEĐU FRANCUSKE I HRVATSKE".

Stota obljetnica rođenja Ivana Merza proslavljena je u Parizu 9. i 10. studenog. Na inicijativu Postulature za beatifikaciju Ivana Merza, Filozofski fakultet iz Zagreba, uz suradnju Institut Catholique (Katoličkog instituta) i Sveučilišta Sorbone, organizirao je studijski dan pod nazivom: "Ivan Merz - Pionir duhovnih veza između Francuske i Hrvatske".

Budući da je Ivan Merz postigao doktorat na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a prije toga je studirao u Parizu od 1920. do 1922. na spomenutim učilištima, te su se tri ustanove angažirale da s tim simpozijem proslave stotu obljetnicu njegova rođenja. Sva predavanja na simpoziju bila su održana na francuskom jeziku.

Prvi dio simpozija, u subotu 9.XI. prije podne održan je na Institut Catholique, a simpozij je otvorio rektor instituta Mons. Patrick Valdrini. U svome uvodnom govoru istaknuo je posebno tri razloga zbog kojih je Katolički institut pokazao zanimanje i radost što sudjeluje u održavanju toga simpozija. Prvo, jer je Merz bio student tog instituta, i to još u njegovim počecima kad je institut nastajao; stoga su predstavnici instituta radosni što se mogu pridružiti odavanju počasti Merzu, kao svome studentu. Drugi razlog jest činjenica da je djelo Ivana Merza, njegova doktorska disertacija na francuskom, veliko ohrabrenje za ustanove instituta koje promiču poznavanje francuskog jezika i kulture. Treći razlog jest sam sadržaj njegove disertacije: liturgija i francuski pisci. Njegova disertacija jest djelo velike originalnosti jer ulazi na područje istraživanja čime se bavi odjel za visoke liturgijske studije na samom institutu. Na koncu svoga pozdravnog govora rektor Valdrini izrazio je želju da i taj simpozij pridonese što bržem završetku procesa za Merzovu beatifikaciju i promicanju što boljih veza između Francuske i Hrvatske. Ujedno je zahvalio organizatorima kao i samom Ivanu Merzu što su drugu polovicu simpozija organizirali na Sorboni čime se potvrdila povezanost između ta dva visoka učilišta.

U prijepodnevnom dijelu simpozija, koji je bio posvećen "Teološkim vidicima osobe i djela Merza", nastupila su tri predavača. Dr. Henrik Heger sa Sorbone prikazao je životni put Ivana Merza kao hrvatskog katoličkog intelektualca. Dr. Marin Škarica, rektor Teologije u Splitu, prikazao je Merza kao promicatelja liturgijske obnove u Hrvatskoj, o čemu je napisao i svoju doktorsku disertaciju ( u Rimu 1975.god.) Prevoditelj ovoga predavanja na francuski bila je Kristina Matošin iz Pariza. Dr. Božidar Nagy, postulator Merčeve kauze, govorio je o glavnim vidovima duhovnosti Ivana Merza s posebnim naglaskom na utjecaje koje je primio iz kontakata s duhovnošću francuskih katoličkih krugova.

Poslijepodnevni dio simpozija pod naslovom "Književne i kulturne perspektive osobe i djela Ivana Merza" održan je na Sorboni. Pismeni pozdrav svim nazočnim uputio je dr.Pierre Brunel, direktor Odsjeka za francusku civilizaciju na kojem je Merz studirao. U svom pozdravu između ostalog je rekao da u Merzu odaje počast ne samo vrijednosti jednoga čovjeka, nego i vrijednostima koje je on branio i koje i mi imamo dužnost braniti. Prof. Ivanka Jardin, ravnateljica Hrvatske dopunske škole u Parizu i vicepostulator kauze Ivana Merza za Francusku, govorila je o vezama Merza i Francuske. Dr. Milka Jauk Pinhak, prodekan Filozofskog fakulteta u Zagrebu, u ime glavnog organizatora prikazala je sadržaj Merčeve disertacije i svu originalnost njegova znanstvenog rada. Simpozij je zaključio, davši zaokruženu sintezu cijeloga dana, dr. Marko Gjidara, dekan pravnog fakulteta Pariz II.

Organizatorima i sudionicima simpozija uputio je svoju poruku i kardinal Franjo Kuharić u kojoj između ostalog kaže: "Sluga Božji dr.Ivan Merz bio je svim srcem čovjek Crkve i svim povjerenjem odan Petrovu Nasljedniku kao čuvaru i jamcu Istine... Stoga vjerujem da će tako odličan skup, razmatrajući život i djelo dr.Ivana Merza, otkriti svjetlo njegova primjera i našem vremenu."

Vrhunac studijskog skupa u Parizu bilo je predstavljanje knjige-doktorske disertacije Ivana Merza koje je održano na Sorboni nakon završenih predavanja. Disertacija nosi naslov "Utjecaj liturgije na francuske pisce." Pisana je i sada objavljena, u izvorniku, tj. na francuskom jeziku, u izdanju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Postulature za beatifikaciju Ivana Merza. Disertacija ima 300 stranica.

Na simpoziju je sudjelovalo više od stotinu gostiju, Francuza i Hrvata koji žive u Parizu, a glavna svrha mu je bila omogućiti da Francuzi bolje upoznaju Merza koji je za one koji se prvi put susreću s njegovim likom veliko otkriće. Na simpoziju su sudjelovali i ambasador Republike Hrvatske u Parizu Smiljan Šimac, ataše za kulturu pri ambasadi prof. Mate Maras, umirovljeni francuski ambasador u Hrvatskoj gosp. Georges-Marie Chenu, predstavnici ustanove Les Amities Catholiques Frangaises, koja je stipendirala Merza za vrijeme njegova studija u Parizu, i mnogi drugi uzvanici.

Vanjska proslava u Parizu: Sveta misa u crkvi sv. Vinka i svečano primanje

Proslava 100. obljetnice rođenja Ivana Merza u Parizu završila je u nedjelju 10. studenog misnim slavljem u crkvi sv.Vinka Paulskog. U tu je crkvu Merz kao student veoma često dolazio na sv.Misu jer je stanovao u neposrednoj blizini. Sv.misu predvodio je postulator o.Božidar Nagy, a kod sv.mise pjevao je hrvatski pjevački zbor iz Hrvatske katoličke misije u Parizu pod ravnanjem dirigentice Lidije Chanton. Nakon sv.Mise svi sudionici proslave okupili su se na primanju u obližnjem isusovačkom učilištu Centre Sevres.