|
HRVATSKI KATOLIČKI POKRET (10) „Ako ne znaš tko si, doći će drugi pa će ti reći da budeš ono što on bude htio!“ I. Petrićević
Uređuje: Božidar Nagy
DALJNJI RAZVOJ HRVATSKOG KATOLIČKOG POKRETA
U kakvoj situaciji su djelovali katolici toga vremena u okviru Habsburške monarhije pokazuje i ovaj podatak: 1907. g. u Pragu je održan kongres međunarodne organizacije „Slobodna misao“ , gdje su se sastali predstavnici marksističkih socijalista, slobodnih zidara, te mnogi drugi predstavnici liberalnih protucrkvenih stajališta. Temeljni zaključci ovoga skupa bili su da se treba izravno boriti protiv svake vjere, te iz državnih škola isključiti vjeru, zabraniti crkvene procesije, ukinuti samostane, te posebnu brigu posvetiti đacima i mladim radnicima, nadzirati javne vjerske manifestacije i rad svećenika.
U to
vrijeme aktivni katolički laici unutar Hrvatskog katoličkog pokreta
mnogo su surađivali sa katoličkim organizacijama u Sloveniji i
željeli su s njima uspostavljati što bliže kontakte. Tako je od 4.
do 6. VIII. 1907. u Zagrebu održan prvi sastanak
Hrvatsko–slovenskoga zbora katoličkih srednjoškolaca, ili
Hrvatsko–slovenski sveđački katolički sastanak. Predsjedao je
dr. Antun Bauer koji tada još nije bio zagrebački pomoćni biskupom.
Sastanak je bio ostvaren na poticaj HKAD Hrvatske iz Beča, a
organizaciju su preuzeli zagrebački domagojci i članovi
bogoslovskoga Zbora duhovne mladeži. Sastanak je okupio 400
gostiju. Usvojen je prijedlog o osnivanju novoga katoličkoga lista.
Zagrebačkim sastankom dominirali su Slovenci, posebice svećenik dr.
J. Evangelist Krek i dr. E. Lampe s predavanjima o razvoju
kršćansko–socijalne ideje kod Slovenaca. Kronološki navodimo važnija zbivanja unutar Hrvatsko katoličkog pokreta do 1908. g.: 1907/08. –Domagojci preuzimaju upravu u HKP-u a također preuzimaju upravu časopisa Luči. Društvo je ojačalo dolaskom iz provincije novih ljudi na sveučilišne studije: R. Eckert, P. Rogulja, M. Belić, M. Rebac. 1907. – Osniva se Hrvatsko – slovensko akademsko društvo Istra. U učiteljskome društvu Narodna prosvjeta, „klerikalci“ preuzimaju vodstvo i uredništvo lista, te počinju pisati u kršćansko – socijalnom duhu a protiv liberalizma. 1907. – U Rijeci, kapucini izdaju list Quarnero a 1908. također na Rijeci kapucini pokreći list Naša Gospa Lurdska. 1908. – Mahnić osniva Pijevo društvo, instituciju kojoj je cilj i svrha bila promicanje katoličkih ideja putem tiska. 1911. g Pijevo društvo brojilo je čak 710 članova. 10. II. 1908. – Na inicijativu biskupa Mahnića u Zagrebu počinje izlaziti katolički tjednik Jutro. Glavnim urednikom postao je Oto Szlavik. Za njim iz Hrvatstva dolaze M. Kelović, V. Deželić ml. i drugi. Osvrćući se na pitanje politike uredništvo od početka napominje: “Ako je listu zadaća da okupi sve oko sebe, što je hrvatsko i katoličko, tad valja priznati, da takov list mora stajati izvan političkih stranaka, ukoliko to katolički i patriotski list može“. Pojavom novog katoličkog dnevnika u Zagrebu unesene su međutim podjele u katoličkim redovima. Uz Jutro je pristala većina domagojaca, ali je zagrebački Zbor duhovne mladeži ostao uz Hrvatstvo. 1908. – Domagojci zbog nezadovoljstva sa Szlavikom ipak se ponovno približavaju Hrvatstvu, koje je tada uređivao J. Lončarić 1908.– Pijevo društvo preuzima od Antuna Scholza izdavanje dvotjednika Prosvjeta. Priredila: Ivana Podnar |
Hrvatski
katolički pokret (10) - .doc format
Hrvatski
katolički pokret (10) - .pdf format
Od hrvatskih sudionika istaknuli su se: Lj. Maraković, D. Dujmušić i
I. Poljak. Na skupu je zaključeno da se intenzivira organiziranje
katoličke mladeži. U međuvremenu se katolička društva Domagoj
osnivaju po cijeloj Hrvatskoj. Slovenski katolici su Hrvatima bili
uzor, budući da su ranije počeli s organiziranjem na katoličkoj
osnovi. Oduševljenje hrvatskih katolika slovenskim idejama i radom
vodit će sve tješnjemu jedinstvu Hrvata i Slovenaca na katoličkim
načelima. Osobito velik utjecaj na hrvatske katolike ima svećenik
dr. J. Krek preko svojih „socijalnih tečajeva“ koji se organiziraju
i po Hrvatskoj.