Hrvatski katolički pokret (14) - .doc format

Hrvatski katolički pokret (14) - .pdf format

HRVATSKI KATOLIČKI POKRET (14)

„Ako ne znaš tko si, doći će drugi pa će ti reći

da budeš ono što on bude htio!“ I. Petrićević

Uređuje: Božidar Nagy

REZOLUCIJE  TRSATSKOG SASTANKA

HRVATSKE KATOLIČKE MLADEŽI  1906.

U prošlom broju Fokusa prikazali smo Prvi sastanak hrvatske katoličke đačke mladeži održan na Trsatu od 21. do 23. kolovoza 1906. Na tome sastanku održavana su razna predavanja. Nakon svakog važnijeg predavanja načinjene su rezolucije kao program djelovanja nakon sastanka. Ove su rezolucije prema služ­benom zapisniku sastanka objavljene u časopisu Luči,  br.  4, 1907. str. 113 do 116.

 Rezolucije su veoma zanimljive. Odaju duh i svijest tadašnje katoličke mladeži ali i njihovu odlučnost da se na angažiraju sve sile u očuvanju katoličke vjere i njenih načela, te pridonese duhovnom i društvenom napretku hrvatskog naroda. Kroz rezolucije naziremo i cijelu tadašnju vjersku i društvenu situaciju u kojoj su živjeli  hrvatski katolici. Veoma je znakovita posljednja rezolucija u kojoj se traži priznanje diploma što ih izdaje Sveučilište u Zagrebu a koje nisu bile tada priznate u metropoli monarhije. No prije nego ih donesemo zanimljivo je spomenuti još nekoliko podataka vezanih uz održavanje ovoga Prvog sastanka. Zašto je održan upravo Trsat za njegovo održavanje, a ne npr. Zagreb što bi bilo logičnije. O tome piše Uredništvo Luči u br. 4., siječanj 1907. str. 97.:

„Nakon kolebanja da li izabrati Zagreb ili Trsat za Prvi sastanak, većina se odlučila za Trsat. Obrazlažu to ovim riječima: 'Trsat je glasovito svetište Kraljice Hrvata, Trsat je prirodno središte svih Hrvata s obzirom na komunikacije; a pošto naši samostalni napori nemaju pravoga zaleđa ni u Zagrebu ni na Trsatu, trebamo odabrati manje mjesto, a ne veliko da se u njem izgubimo.“

A u prvom izvještaju sa Trsatskog sastanka objavljenom u Luči, br. 1., listopad 1906., str. 1, navodi se među ostalim: „Eto, na ovom sastanku udarismo temelj i pred nogama naše nebeske Majke zavjerismo joj se da ćemo pod njezinom zaštitom  sve sile posvetiti napretku roda hrvatskoga, da se ne ćemo bojati truda ni muke ni najžešće borbe za vjeru i dom!“

U nastavku donosimo rezolucije s Prvog sastanka hrvatskog katoličkog đaštva održanog na Trsatu 1906. kako su objavljene u časopisu Luči. Donosimo rezolucije bez jezičnog dotjerivanja onako kako su tadašnjim hrvatskim jezikom bile objavljene.

I. Referat studenta phil. B. MADJERA „O štampi dobroj i zloj". - Hrvatsko se katoličko đaštvo obvezuje:

1.    da će iz svih sila nastojati oko suzbijanja zle štampe, stoga je bez vrlo važnoga razloga neće ni čitati ni pomagati; a i druge će odvraćati da je ne čitaju i na nijedan način ne podupiru.

2.    da će svaki pojedinac podupirati prama prilikama i sposob­nostima katoličku štampu.

3. da će svaki pojedinac postati pretplatnikom „Luči", a po mogućnosti i „Hrvatske Straže", te ih pomagati suradnjom, i čim više širiti.

4. da će među poznatim rodoljubima izvan đačkih krugova na­stojati pribaviti  „Luči" obilne moralne i materijalne pomoći.

II. Referat dr. Milana N. MARAKOVIĆA: „Đački odio 'hrvatske vojske' ".

1.    da se po svim hrvatskim visokim i srednjim školama gdje to nije zabranjeno osnuju  Marijine kongregacije.

2.    da se u Zagrebu i po drugim sveučilištima gdje ima Hrvata, osnuje katoličko akademsko društvo na način „Hrvatske" u Beču i da se hrvatski katolički akademičari u Gracu dok nemaju svoga društva, okupe oko „Zarje".

3.    da se katolički đaci po ostalim školama udruže u razna društva, kojima treba dati izrazito katolički karakter.

4. da se sva ta društva   udruže u  „Savez hrvatsko katoličkog 'đaštva' ".

5. da se na hrvatsko svećenstvo i katoličku inteligenciju upravi poziv da bi se svojski zauzeli i promicali naša društva i  „Savez".

6. da se i u austrijskoj poli monarhije dopusti slobodno vr­šenje i jačanje vjerskih osjećaja, te da se zato dopusti osnivanje Ma­rijinih kongregacija na javnim učilištima i pozivaju se narodni za­stupnici da se za to zauzmu.

III. Referat studenta phil. Ljubomira MARAKOVIĆA:  „Organizacija bojovnika".

1. da se  „Luč" prizna i odredi glasilom hrvatskog katoličkog đaštva i nje­gove organizacije.

2.     da svaki prisutni obeća, da će „Luč" što više širiti, pret­platiti se, te ili sam postati povjerenikom ili zgodna povjerenika mjesto sebe tražiti, a osim toga drugdje povjerenike tražiti i bodriti na rad.

3.     napose bojovnici neka se obvežu da će svaki surađivati u „Luči" koliko bude moguće (najmanje jednom znatnijom radnjom na godinu).

4.  da se osnuje literarni odio „Hrvatske" u Beču kojemu je glavna svrha da osniva i organizuje srednjoškolska literarna društva.

5.     da hrvatska katolička srednjoškolska literarna društva utjelove svome pravilniku 5. točaka razloženih u referatu.

6.  da se izabere privremeni odbor koji će bdjeti oko ostvarenja organizatorne osnove.

IV. referat studenta theol. S. CIMERMANA: „Rad bogoslova na kul­turnom i socijalnom polju u narodu"

Kulturno-socijalni rad hrvatskih  bogoslova obuhvata tri područja:

1. gospodarsku organizaciju, 2. narodnu prosvjetu i 3. apologetski studij.

Prema tome, kako su bogoslovi u pojmu svećeničkoga zvanja i povodom protukršćanske tendence u svijetu obvezani da usredotoče kulturno-socijalno svoje djelovanje u reakciji liberalizma, to su oni dosljedno također obvezani da primijene reakcijonu načelnost na rečena tri područja.

Napose se ustanovljuje da će hrvatski bogoslovi:

1.    dopisujući se kroz školsku godinu međusobno i s odgojite­ljima naroda njetiti u njemu smisao za gospodarsku organizaciju, a povrh toga, da će za vrijeme semestralnih praznika držati pučka predavanja ili razgovore i osnivati prama prilikama Reiffeiseinove udruge. Ravnateljstva svih sjemeništa se mole da uvedu predavanja iz gospodarstva, da se daju putni stipendiji za proučavanje socijalnog stanja u raznim katoličkim naprednim zemljama i da se u pogledu praktičke izobrazbe obraća na „Slovensku dijašku zvezu"  u Ljubljani.

2.    osnivati hrvatske pučke knjižnice i čitaonice, ali samo ondje, gdje ima jamstva, da će se stalno razvijati u katoličkom duhu; da će širiti na­rodnu prosvjetu, napose pučka predavanja i poduku analfabeta.

3. bogoslovi neka se privatno i u sjemenišnim konferencijama što više bave apologetskim studijem i neka što življe surađuju u „Hrvatskoj  Straži"  kao  apologetskoj   smotri.   Neka   se   osnuju u sjemeništima obrambeni klubovi, koji će reagirati na svaki napadaj sa strane protivničkog novinstva.

V. referat hir. I. BONACCIA: „Rad ostalih đaka na kulturnom i socijalnom polju u narodu"

1. Neka   se izabere   odbor   od tri lica  koji   će   svake   godine u praznicima prirediti glavnu skupštinu i u njoj izvijestiti o radu.

2.     katolici akademičari se obvezuju, da će u sporazumku s od­borom raditi a) za poduku analfabeta, b) protiv psovke i alkoholizma c) priređivati pučka predavanja, osobito u krugovima srednje inteli­gencije.

3.  Neka se i po svim sjemeništima izabere po jedan odbornik koji će raditi sa spomenutim odborom i sporazumno sa svjetovnim đacima.

4.  Hrvatski katolički đaci bavit će se teoretskim i praktičkim prouča­vanjem socijalnog pitanja privatnim naobrazivanjem a gdje imaju prilike u sveučilištu, upisat će se u dotična predavanja.

5.  Putni stipendiji imali bi se dati ne samo bogoslovima nego i svjetovnjacima.

6.  Izvedba svega toga predaje se za sada u ruke   (Hrv. akad. društva) „Hrvatske“ (u Beču).

VI.  Prijedlozi izvan  referata.

Hrvatsko  i slovensko katoličko đaštvo neka po svojim centralnim organizacijama stupi u najužu svezu.