Biskup ANTUN MAHNIĆ

1850. – 1920.

Začetnik Hrvatskog katoličkog pokreta

 

 

HRVATSKI  KATOLIČKI  POKRET

1903. – 1945.

 

Uređuje o. dr. Božidar Nagy,D.I.

profesor na Filozofskom fakultetu Družbe Isusove u Zagrebu

i  postulator za kanonizaciju bl. Ivana Merza

 

 

 

U ovom direktoriju donosimo članke o Hrvatskom katoličkom pokretu kako ih je objavljivao zagrebački tjednik FOKUS počevši od 31. listopada 2008. g. pa nadalje.

Blaženi Ivan Merz bio je već od svojih studentskih dana aktivan član Hrvatskog katoličkog pokreta koji je bio duhovni i društveni ambijent u kojem je razvio svoju mnogostruku apostolsku i odgojnu djelatnost.  Stoga i donosimo na ovoj njegovoj web stranici ovu seriju članaka koji će još bolje rasvijetliti okružje, pozadinu i okolnosti iz kojih je naš Blaženik izrastao do svetosti.  

Što je bio Hrvatski katolički pokret (dalje HKP)? Bilo je to veliko vjersko, kulturno i društveno gibanje među hrvatskim katoličkim laicima kojima su se pridružili kasnije i pojedini članovi klera, a koje je pokrenuo krčki biskup Antun Mahnić (1850.-1920).  HKP imao je za cilj obranu i promicanje katoličke vjere i njenih moralnih načela u hrvatskoj javnosti i društvenom životu koji su tada bili ugroženi od nadiranja liberalizma.

         Vremenski period u kojem se odvijalo veoma plodno djelovanje HKP-a obuhvaća razdoblje prve polovine 20. st., točnije od 1903. do 1945. g.

         Puno je dobra bilo ostvareno unutar HKP. Pokrenuto je i ostvareno mnogo vrijednih pothvata  da bi se kršćanska vjera i njezina moralna načela očuvala u hrvatskom narodu. Mnogo je divnih izgrađenih ličnosti iz toga vremena koji su nam ostavili neustrašiva svjedočanstva vjere i ljubavi za Crkvu, za Boga za Krista i za svoj narod. Mnogi su od njih platili visoku cijenu svoje vjernosti Bogu, Crkvi i narodu po dolasku komunističkog režima: bili su proganjani, obespravljivani, provodili su mnoge godine po jugo-komunističkim tamnicama a mnogi su bili i ubijeni postavši pravi mučenici vjere i rodoljublja.

Iz toga razdoblja imamo i troje novijih hrvatskih blaženika: bl. Alojzije Stepinac (1898.-1960.), bl. Ivan Merz (1896.-1928.), bl. Marija Petković (1892.-1966.) Za najaktivniju ženu HKP-a, prof. Maricu Stanković pokrenut je postupak za proglašenje blaženom. Također i za sarajevskog nadbiskupa Josipa Stadlera pokrenut je postupak za beatifikaciju. Za začetnika HKP-a, biskupa Antuna Mahnića ozbiljno se razmišlja da se i za njega pokrene postupak proglašenja blaženim. 

Naša je sveta dužnost ne zaboraviti to razdoblje, jer to pripada cjelini hrvatske opće i crkvene povijesti; ne smijemo zaboraviti tolike vrijedne hrvatske katoličke laike koji su nam, često i uz osobne žrtve, trud, nesebičnost, žrtvujući svoje vrijeme, svoje sile, a ne rijetko i svoja materijalna sredstva za katoličku stvar, ostavili divna svjedočanstva rodoljublja i kršćanskog apostolata.

 

         Poznavanje i  promatranje njihova rada i djelovanja može biti ne mali poticaj brojnim vjernicima laicima našega vremena koji se žele angažirati u apostolatu i učiniti nešto za svoju vjeru i svoj narod. Stoga ćemo uz zbivanja iz toga razdoblja prikazivati i pojedine velike ličnosti samoga HKP-a koje su u njemu sudjelovale i koje su ga stvarale i vodile.

         „Ako ne znaš tko si, doći će drugi pa će ti reći da budeš ono što on bude htio.“ Ove riječi jednog mladića, Ivana Petričevića iz Đakova, koje je bio izrekao poodavno, još za vrijeme komunističkog režima, nakon jednog predavanja o hrvatskoj povijesti na satu župskog vjeronauka, stavili smo kao geslo i uvod u ovu seriju članaka o HKP-u.  A taj „drugi“ već stoji pred vratima  i kuca zaogrnut u odoru globalizma i bezbožnog europeizma.  

         Kao što je u doba biskupa Antuna Mahnića liberalizam prijetio sa svih strana vrijednostima hrvatskog naroda baštinjenima od svojih predaka, isto tako i danas još veće opasnosti prijete da unište i vjerski, i moralni i kulturni identitet hrvatskog naroda. Sjećanje i poznavanje onih koji su se tome odupirali i pobjeđivali u nedavnoj prošlosti, pa i uz cijenu mnogih osobnih trpljenja i žrtava, koristit će današnjem  naraštaju da se znade u našim danima postaviti na branik kulturnog identiteta i kršćanske civilizacije u svome narodu.

 

 

  1.  UVOD  U  HRVATSKI KATOLIČKI POKRET

  2.  POSVETA HRVATSKE MLADEŽI SRCU ISUSOVU 1900. G.

  3.  PRVI HRVATSKIH KATOLIČKI KONGRES 1900. G.

  4.  REZOLUCIJE PRVOG HRV. KAT. KONGRESA

  5.  POČECI HRVATSKOG KATOLIČKOG POKRETA

  6.  ČASOPIS „HRVATSKA STRAŽA“ I  H.K.A.D. „HRVATSKA“

  7.  ŽIVOT I DJELO KRČKOG BISKUPA ANTUNA MAHNIĆA

  8.  IVAN BUTKOVIĆ – PRVI SURADNIK BISKUPA A. MAHNIĆA

  9. OSNIVANJE  H.K.A.D. „DOMAGOJ“

10. DALJNJI RAZVOJ HRVATSKOG KATOLIČKOG POKRETA

11. HRV. KNJIŽEVNO DRUŠTVO „SV. JERONIMA“

12. „LUČ“ - PRVI LIST KATOLIČKOG ĐAŠTVA

13. PRVI SASTANAK  HRVATSKE KATOLIČKE MLADEŽI - TRSAT 1906.

      14. REZOLUCIJE TRSATSKOG SASTANKA

      15. DRUGI SASTANAK HRV. KATOLIČKE MLADEŽI, ZAGREB 1907.- Br.1

      16. DRUGI SASTANAK HRV. KATOLIČKE MLADEŽI, ZAGREB 1907.- Br.2

      17. DRUGI SASTANAK HRV. KATOLIČKE MLADEŽI, ZAGREB 1907.- Br.3

      18. DRUGI SASTANAK HRV. KATOLIČKE MLADEŽI, ZAGREB 1907.- Br.4

      19. DRUGI SASTANAK HRV. KATOLIČKE MLADEŽI, ZAGREB 1907.- Br.5

      20. DRUGI SASTANAK HRV. KATOLIČKE MLADEŽI, ZAGREB 1907.- Br.6