Biskup ANTUN MAHNIÆ

Biskup ANTUN MAHNIÆ

1850. – 1920.

Zaèetnik Hrvatskog katolièkog pokreta

HRVATSKI KATOLIÈKI POKRET

1903. – 1945.

Ureðuje o. dr. Božidar Nagy,D.I.

profesor na Filozofskom fakultetu Družbe Isusove u Zagrebu

i postulator za kanonizaciju bl. Ivana Merza

U ovom direktoriju donosimo èlanke o Hrvatskom katolièkom pokretu kako ih je objavljivao zagrebaèki tjednik FOKUS poèevši od 31. listopada 2008. g. pa nadalje.

Blaženi Ivan Merz bio je veæ od svojih studentskih dana aktivan èlan Hrvatskog katolièkog pokreta koji je bio duhovni i društveni ambijent u kojem je razvio svoju mnogostruku apostolsku i odgojnu djelatnost. Stoga i donosimo na ovoj njegovoj web stranici ovu seriju èlanaka koji æe još bolje rasvijetliti okružje, pozadinu i okolnosti iz kojih je naš Blaženik izrastao do svetosti.

Što je bio Hrvatski katolièki pokret (dalje HKP)? Bilo je to veliko vjersko, kulturno i društveno gibanje meðu hrvatskim katolièkim laicima kojima su se pridružili kasnije i pojedini èlanovi klera, a koje je pokrenuo krèki biskup Antun Mahniæ (1850.-1920). HKP imao je za cilj obranu i promicanje katolièke vjere i njenih moralnih naèela u hrvatskoj javnosti i društvenom životu koji su tada bili ugroženi od nadiranja liberalizma.

Vremenski period u kojem se odvijalo veoma plodno djelovanje HKP-a obuhvaæa razdoblje prve polovine 20. st., toènije od 1903. do 1945. g.

Puno je dobra bilo ostvareno unutar HKP. Pokrenuto je i ostvareno mnogo vrijednih pothvata da bi se kršæanska vjera i njezina moralna naèela oèuvala u hrvatskom narodu. Mnogo je divnih izgraðenih liènosti iz toga vremena koji su nam ostavili neustrašiva svjedoèanstva vjere i ljubavi za Crkvu, za Boga za Krista i za svoj narod. Mnogi su od njih platili visoku cijenu svoje vjernosti Bogu, Crkvi i narodu po dolasku komunistièkog režima: bili su proganjani, obespravljivani, provodili su mnoge godine po jugo-komunistièkim tamnicama a mnogi su bili i ubijeni postavši pravi muèenici vjere i rodoljublja.

Iz toga razdoblja imamo i troje novijih hrvatskih blaženika: bl. Alojzije Stepinac (1898.-1960.), bl. Ivan Merz (1896.-1928.), bl. Marija Petkoviæ (1892.-1966.) Za najaktivniju ženu HKP-a, prof. Maricu Stankoviæ pokrenut je postupak za proglašenje blaženom. Takoðer i za sarajevskog nadbiskupa Josipa Stadlera pokrenut je postupak za beatifikaciju. Za zaèetnika HKP-a, biskupa Antuna Mahniæa ozbiljno se razmišlja da se i za njega pokrene postupak proglašenja blaženim.

Naša je sveta dužnost ne zaboraviti to razdoblje, jer to pripada cjelini hrvatske opæe i crkvene povijesti; ne smijemo zaboraviti tolike vrijedne hrvatske katolièke laike koji su nam, èesto i uz osobne žrtve, trud, nesebiènost, žrtvujuæi svoje vrijeme, svoje sile, a ne rijetko i svoja materijalna sredstva za katolièku stvar, ostavili divna svjedoèanstva rodoljublja i kršæanskog apostolata.

Poznavanje i promatranje njihova rada i djelovanja može biti ne mali poticaj brojnim vjernicima laicima našega vremena koji se žele angažirati u apostolatu i uèiniti nešto za svoju vjeru i svoj narod. Stoga æemo uz zbivanja iz toga razdoblja prikazivati i pojedine velike liènosti samoga HKP-a koje su u njemu sudjelovale i koje su ga stvarale i vodile.

„Ako ne znaš tko si, doæi æe drugi pa æe ti reæi da budeš ono što on bude htio.“ Ove rijeèi jednog mladiæa, Ivana Petrièeviæa iz Ðakova, koje je bio izrekao poodavno, još za vrijeme komunistièkog režima, nakon jednog predavanja o hrvatskoj povijesti na satu župskog vjeronauka, stavili smo kao geslo i uvod u ovu seriju èlanaka o HKP-u. A taj „drugi“ veæ stoji pred vratima i kuca zaogrnut u odoru globalizma i bezbožnog europeizma.

Kao što je u doba biskupa Antuna Mahniæa liberalizam prijetio sa svih strana vrijednostima hrvatskog naroda baštinjenima od svojih predaka, isto tako i danas još veæe opasnosti prijete da unište i vjerski, i moralni i kulturni identitet hrvatskog naroda. Sjeæanje i poznavanje onih koji su se tome odupirali i pobjeðivali u nedavnoj prošlosti, pa i uz cijenu mnogih osobnih trpljenja i žrtava, koristit æe današnjem naraštaju da se znade u našim danima postaviti na branik kulturnog identiteta i kršæanske civilizacije u svome narodu.

1. UVOD U HRVATSKI KATOLIÈKI POKRET

2. POSVETA HRVATSKE MLADEŽI SRCU ISUSOVU 1900. G.

3. PRVI HRVATSKIH KATOLIÈKI KONGRES 1900. G.

4. REZOLUCIJE PRVOG HRV. KAT. KONGRESA

5. POÈECI HRVATSKOG KATOLIÈKOG POKRETA

6. ÈASOPIS „HRVATSKA STRAŽA“ I H.K.A.D. „HRVATSKA“

7. ŽIVOT I DJELO KRÈKOG BISKUPA ANTUNA MAHNIÆA

8. IVAN BUTKOVIÆ – PRVI SURADNIK BISKUPA A. MAHNIÆA

9. OSNIVANJE H.K.A.D. „DOMAGOJ“

10. DALJNJI RAZVOJ HRVATSKOG KATOLIÈKOG POKRETA

11. HRV. KNJIŽEVNO DRUŠTVO „SV. JERONIMA“

12. „LUÈ“ - PRVI LIST KATOLIÈKOG ÐAŠTVA