|
|
|
«Spomendan Dr. Ivana Merza», Hrvatski narod, Buenos Aires, 10. studenog 1981., br. 173, str. 4 Spomendan dra Ivana Merza
U nedjelju 20. prosinca 1981. održat će se u Hrvatskom vjerskom središtu spomen-misa u čast sluge Božjega dra Ivana Merza, poznatog ideologa Hrvatske katoličke akcije, povodom 85. godine njegova rodjenja i 53. godine njegove smrti. Spomendan priredjuje skupina bivših članova Hrvatske katoličke akcije u Hrvatskoj, poznate pod imenom Orlovi i Križari. «Dr. Ivan Merz», Slobodna riječ, Buenos Aires, studeni 1981., br. 238 str. 6
DR. IVAN MERZ
Povodom 85. godišnjice rodjenja poznatog Apostola hrvatske mladeži, sluge Božijega dra Ivana Merza, služiti će se u Hrvatskom vjerskom središtu, 20. prosinca o. g. u 11 sati, svečana sv. Misa u njegovu čast s nakonom za njegovu što skoriju beatifikaciju. IZJAVA KARDINALA FRANJE ŠEPERA
Zagreb, 2. studenoga (AKSA) - Danas je preko Radio-Vatikana u večernjoj emisiji na hrvatskom jeziku, prefekt Kongregacije sa nauk vjere kardinal Franjo Šeper izrekao slijedeću izjavu:
Kad sam prošle godine bio prihvatio poziv da u rujnu 1981. dođem u župu Stražeman da posvetim restauriranu župnu crkvu, nisam mogao ni slutiti da će ta crkva postati tako znamenita da se njom već tjednima pune stupci svih mogućih novina, da se drže skupštine i konferencije i da je čak započet postupak kod suca za prekršaje. Župnika velečasnog gospodina Devčića se tereti što je u svojoj crkvi dao napraviti mozaik na kojem su prikazani naši duhovni i svjetovni velikani. Među njima se nalaze dvojica koji su uznemirili duhove: bivši zagrebački nadbiskup kardinal Stepinac i katolički laik dr Ivan Merz. Kardinal Alojzije Sepinac je, već po nama dobro poznatoj staroj šemi, prikazan kao ratni zločinac. Čak kao duhovni saučesnik ustaških pokolja, kako piše "Ilustrovana politika" 20. listopada. Mismo se na takvo neodgovorno etiketiranje već navikli ali ga odlučno odbijamo. Kad sam 1958. bio primljen u privatnu audienciju kod Svetog Oca pape Pija XII, on je Stepinca preda mnom nazvao "figura eгoica", "herojski lik". I isti dan mi je prvi čovjek iza Pape msgr. Tardini o Stepincu rekao "figura luminosissima", "presvijetli lik". Tako su gledali Stepinca najviši predstavnici Katoličke Crkve, tako gledamo i mi. Ja sad postavljam pitanje: S kojim pravom može netko braniti da u crkvi ili privatnom domu netko postavi ili drži sliku svoga bivšega nadbiskupa? Valjda ne živimo u doba cezaropapizma i ikonoklasta kada je bizantska državna vlast uništavala slike i kipove po crkvama i kažnjavala one koji su ih proizvodili. Još bih želio reći nešto o dr Meгzu o kojem je jedan novinar od drugoga neznalački prepisivao da je bio zločinac i čak "ustaška glavešina". Da su si bar malo truda dali potražiti podatke o njima. Ime je postala parola i to opasna parola. Da su znali da je Merz umro 1928.godine, onda ne bi mogli govoriti o nekom njegovom ustaštvu i to tako visokog stepena. A čak nije mogao biti niti Stepinčev čovjek, kako piše sarajevsko "Oslobođenje" 25. rujna jer je Merz umro u Zagrebu dok je Stepinac bio još mladi student u Rimu. Doktor Merz je bio profesor i katolik, javni radnik za kojega svi upućeni znaju da se najviše zalagao za svaku depolitizaciju Katoličke Akcije, Mogu reći Merz je bio u neku ruku i mojim duhovnim učiteljem, čime se uvijek ponosim. Merz je umro, kako mi kažemo, katolici, na glasu svetosti. I ja sam još kao nadbiskup zagrebački godine 1958. uveo proces za njegovu beatifikaciju i stoga njega u Crkvi ide naslov "sluge božjega". Od toga Merza napravili su naši novinari neko sablasno biće i zločinca. Neka im Bog oprosti. Vidjet éemo hoće li koji od njih imati kuraže da opozove svoju uvredljivu tvrdnju. Na kraju smatram da bi već dio zadnji čas da u današnje ozbiljno vrijeme prestanu neozbiljna i neodgovorna zadirkivanja na račun Crkve i crkvenih lica.
|