STOTA OBLJETNICA ROĐENJA SLUGE BOŽJEGA IVANA MERZA

1896. – 16. XII. – 1996.

 

-----------------------------------------------------------

 

ZNANSTVENI SIMPOZIJ O IVANU MERZU

Zagreb, 14. prosinca 1996.

 

Organizatori:

Filozofsko–teološki institut Družbe Isusove - Zagreb

Filozofski fakultet Sveučilišta - Zagreb

Nadbiskupska klasična gimnazija - Zagreb

 

 

IVAN MERZ ,
 KATOLIČKE ORGANIZACIJE I POKRETI

U PRVOJ POLOVINI 20. STOLJEĆA

U HRVATSKOJ

 

 

           16. prosinca 1996. navršilo se sto godina kako je u Banjoj Luci rođen Sluga Božji Ivan Merz. Ta je obljetnica svečano obilježena u Hrvatskoj ali i u onim mjestima koja su posebno povezana s Ivanom Merzom: Banja Luka, Pariz, Rim. U okviru proslava i obilježavanja ovog Merzovog jubileja održan je znanstveni simpozij posvećen liku i djelu Ivana Merza. Naziv Simpozija bio je: Ivan Merz, katoličke organizacije i pokreti u prvoj polovini 20. stoljeća u Hrvatskoj

           Simpozij je održan u subotu, 14. prosinca 1996., u Velikoj dvorani Nadbiskupske klasične gimnazije u Zagrebu, tj. u onoj ustanovi gdje je Merz bio profesor kroz šest godina. Organizatori Simpozija bile su ove ustanove: Filozofsko–teološki institut Družbe Isusove, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Nadbiskupska klasična gimnazija u Zagrebu.

            U organizacijskom Odboru bili su: o. Marko MATIĆ, predstojnik Filozofsko–teološkog instituta, predsjednik Organizacijskog odbora; prof.dr. Milka Jauk–Pinhak, prodekan Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu; o. Petar Galauner, ravnatelj Nadbiskupske klasične gimnazije; o. Božidar NAGY, postulator kauze Ivana Merza i tajnik Organizacijskog odbora.

 Simpozij je bio podijeljen u tri tematska kruga. 1. Vjerska i društvena gibanja u Hrvatskoj; 2. Duhovni lik Ivana Merza; 3. Utjecaji Ivana Merza.

            Na početku simpozija zbor učenika Nadbiskupske klasične gimnazije pod ravnanjem o. Ante Lozuka, otpjevao je himnu u čast Ivanu Merzu (M. Validžić –V. Glasnović).

 

 

 

PREDAVANJA NA SIMPOZIJU

 

 

 

Dr. Marko Matić: Ivan Merz Čovjek našega vremena i za naše vrijeme

Uvodni govor na otvorenju IV. simpozija o Merzu

 

 

 

Prvi dio:   Vjerska i društvena gibanja u Hrvatskoj 

 

Dr. Stanislav Vitković: Biskup Antun Mahnić i Katolički pokret
Nakon što je postao biskup u Krku 1897. Antun Mahnić započinje veliko gibanje u Crkvi u Hrvata pod nazivom Katolički pokret. Svoj obnoviteljski rad započeo je najprije među mladeži potičući osnivanje katoličkih društava za mladež. 1905.g. pokreće časopis "Hrvatska stražu" preko kojega je organizirao i učvrstio Katolički pokret u Hrvatskoj. Potiče pokretanje časopisa "Luč" za katoličku mladež. Svojim Katoličkim pokretom kojim je predusreo i samog Papu Pija XI. papu Katoličke akcije, Mahnić je snažno pridonio razvoju katoličkog laikata i njegovog angažiranja u crkvenom i javnom životu u Hrvatskoj.

Dr.Zlatko Matijević: Hrvatska pučka stranka i Ivan Merz
Dr. Petar Rogulja svojim člankom "Pred zoru" objavljenom 1916.g. započeo je ideologiziranje Hrvatskog katoličkog pokreta. Prema njegovom mišljenju Hrvatski katolički pokret trebao je prodrijeti u sva područja života i imati također i svoju političku stranku. To je djelomično i ostvareno kada je vodstvo Hrv. kat. pokreta osnovalo Hrvatsku pučku stranku koja je među ostalim bila i jugoslavenski orijentirana. Uvođenjem depolitizirane Katoličke Akcije na čemu se posebno zalagao Ivan Merz i koji se protivio shvaćanju da svi katolici moraju pristajati ili glasati samo za jednu stranku, nastala su unutar Katoličkog pokreta brojna sučeljavanja, diskusije i rasprave. Ovaj spor završen je 1929. uvođenjem diktature Aleksandra Karađorđevića.

Miroslav Klobučar: Hrvatsko Orlovstvo
Početkom 20.st. u slavenskim se zemljama počeo razvijati orlovski pokret za mladež, katoličke orijentacije, kao reakcija sokolskom pokretu koji je bio liberalnog usmjerenja. U Hrvatsku orlovski pokret dolazi iz Čehoslovačke preko Slovenije. Osnivanjem Hrvatskog orlovskog saveza 1923.g. orlovski se pokret u Hrvatskoj osamostaljuje. Zahvaljujući nastojanjima Ivana Merza, hrvatsko Orlovstvo se postavlja na temelje papinske Katoličke Akcije i postaje zdrava katolička organizacija za odgoj mladeži koja je i od hrvatskih biskupa bila tako smatrana i preporučivana. Na samrti Ivan Merz je prikazao Bogu svoj mladi život kao žrtvu za hrvatsko Orlovstvo.

Prof. Ivanka Jardin: Ivan Merz i nadahnuća iz Francuske
Ivan Merz je proveo na studiju u Parizu od 1920. do 1922.g. Studirao je francusku književnost na Institut Catholique i na Sorbonni. Osim studija Ivan Merz se posebno angažirao u proučavanju katoličkog života u Francuskoj. Uspostavio je brojne kontakte s francuskim književnicima i katoličkim intelektualcima što je upotpunilo njegovu kulturnu i duhovnu formaciju. Svoja poznanstva u Francuskoj Merz je također koristio za promicanje istine o položaju hrvatskih katolika u tadašnjoj državi kraljevini SHS.Vrativši se u Zagreb Merz je nastavio kontakte s Francuskom i postao je most između francuske i hrvatske kulture.

Dr. Lav Znidarčić: Ivan Merz – uzor mladima u katoličkim organizacijama.

Još za vrijeme svoga života Merz je bio veliki uzor mladima u Orlovskoj organizaciji kojoj je 1923. god. bio suutemeljitelj i čije je djelovanje postavio na temelje Katoličke Akcije. Beogradska diktatura dokinula je Hrvatsko orlovstvo 1929.g. Sljedeće, 1930. godine osniva se Križarska organizacija koja je započela kao dio općecrkvenog pokreta Apostolata Molitve. Preuzeli su geslo što ga je Ivan Merz dao još Orlovstvu a sadržan je u riječima: Žrtva Euharistija Apostolat. Ovo je geslo Merz donio iz Francuske od Euharistijskih križara koji su na izričit zahtjev Pape Ivana XXIII. promijenili ime i danas djeluje pod imenom koje im je sam Papa dao: Euharistijski pokret mladih.

 

Drugi dio:  Duhovni lik Ivana Merza

Dr. Marin Škarica: Liturgijski život i djelovanje Ivana Merza
Ivan Merz se smatra jednim od glavnih promicatelja liturgijskog pokreta i obnove u Hrvatskoj u ovome stoljeću. Njegova doktorska disertacija o utjecaju liturgije na francuske književnika veliki je pokazatelj koliko je Merz bio prožet liturgijom. Ljubav prema Crkvi bio je u stvari izvor i temelj Merčeva liturgijskog života. Kroz liturgiju Merz je posebno proživljavao crkvenu godinu i na taj način duboko je uronio u božanski život milosti. Sav njegov duhovni život usredotočen je na liturgiju. Za njega je liturgija također i sredstvo duhovne obnove i života u Bogu. Liturgija i život s Crkvom bili su za njega temelj njegova duhovno-obnoviteljskog apostolata među hrvatskom katoličkom omladinom što je provodio u Orlovstvu i općenito u Crkvi u Hrvata.

Dr. Miljenko Belić: Crkva i hijerarhija u životu i spisima Ivana Merza
Autentični Merz nije nipošto od onih ljudi koje se mogu naći pred Bogom a zadržati mentalitet kompromisa i ne dati Bogu sve. To jasno slijedi iz Ivanovih tekstova, ali i iz njegove životne prakse privatne i orlovske. Svoju duhovnost Ivan Merz je gradio na čvrstim temeljima crkvenog učenja. Nakon povratka u Zagreb Merz sistematski studira skolastičku filozofiju, pa teologiju, te crkvene dokumente, papinske i biskupske. To je još više u njemu učvrstilo onaj pravi crkveni duh, odanost prema Papi i biskupima, čiji je autoritet i njihovo učenje promicao i branio na svakom mjestu. Kao vjernici mi u tom i takvom radikalno Božjem Ivanu prepoznajemo zahvat i dar Duha Svetoga. Dar je to Ivanovoj osobi; a po njemu i cijeloj Crkvi, a u Crkvi i nama.

Dr. Božidar Nagy: Ivan Merz - čovjek vjere i odgojitelj za vjeru
Svoj kršćanski identitet Merz doživljava kao poziv, kako se i sam jasno izrazio: "Katolička vjera jest moje životno zvanje". Njegova vjera nije bilo apstraktno vjerovanje u Boga. Objekt njegove vjere jest u prvom redu Krist kao prijatelj, potom Krist nazočan u Euharistiji, Krist kao Kralj, potom Krist Crkve. Karakteristike Merčeve vjere bile su: intenzivan odnos s nadnaravnim, čvrstoća, univerzalnost te prožimanje vjere i života. Njegova vjera izražavala se u svim onim oblicima kako ih Crkva preporuča vjernicima. Kao odgojitelj za vjeru Merz je imao jasne nadnaravne ciljeve prema kojima je vodio odgajanike, a metode koje je upotrebljavao bile su samo one koje Crkva upotrebljava i preporuča u kršćanskom odgoju.

 

Treći dio:  Utjecaji Ivana Merza

Prof. Nevenka Nekić: Ivan Merz profesor i odgajatelj na Nadbiskupskoj klasičnoj gimnaziji
Dr.Ivan Merz bio je profesor francuskog jezika i književnosti na Nadbiskupskoj klasičnoj gimnaziji u Zagrebu od 1922. do 1928. U toj službi odigrao je značajnu ulogu u odgoju budućih hrvatskih svećenika koji će u njemu prepoznati vrsna stručnjaka i uzornog pedagoga. Sva ona svojstva koja je nastojao izgraditi kod svojih učenika sam je posjedovao: čvrstoća karaktera, mirnoća, pravednost, marljivost, pobožnost. Smatrao je da najviše pomaže u oblikovanju učenika vjera, umjetnost i povijest. Za svoj stručni rad na području francuskog jezika dobio je vrijedna priznanja od francuskih nadležnih ustanova.

Dr. Milka Jauk Pinhak: Doktorska disertacija Ivana Merza
U svojoj doktorskoj disertaciji "Utjecaj liturgije na francuske pisce" Ivan Merz istražuje francusku književnost tražeći u njoj elemente liturgije. Zajedno s H.Taine-om Merz zaključuje da je liturgija igrala veoma važnu ulogu u formiranju europske civilizacije i svih umjetnosti već od srednjeg vijeka. Posebno to važi za Francuze za koje liturgija predstavlja nacionalno naslijeđe. Francuske književnike Merz je podijelio na liturgijske, antiliturgijske i indiferentne. U svojoj disertaciji Merz se pokazuje kao književni istraživač koji finim, razrađenim i učenim analizama otkriva nove elemente u bogatoj francuskoj književnosti. Ova disertacija jest djelo Merza kao književnog povjesničara, znanstvenika i profesionalca, zaljubljenika u francusku kulturu i dubokog vjernika.

Dr.Predrag Belić: Ivan Merz, suradnik časopisa Život
Neposredni poticaji Merčevom književnom stvaralaštvu bile su potrebe hrvatskog katolicizma uopće i Katoličkog pokreta napose. Merz je pisao isključivo u katoličkom tisku. U 19 takvih časopisa Merz je objavio 123 bibliografske jedinice od čega se na sam Život odnosi 12 članaka. Suradnja u Životu dijeli se na period prije i poslije studija u Parizu. U tim svojim člancima Merz obrađuje teme o životu katolika u Austriji i Njemačkoj, o Katoličkoj akciji, a većina članaka posvećena je liturgiji i temama s područja kršćanskog morala.

Slavica Tuškan: Ivan Merz, Marica Stanković i zajednica Suradnica Krista Kralja
Dvije osobe i jedna ustanova su najdublje međusobno povezane i nedjeljive. Ivan Merz je svojom produhovljenom i svetačkom pojavom najviše utjecao na Maricu Stanković tako da je ona pošla njegovim stopama najprije u apostolatu među ženskom katoličkom mladeži a onda u potpunom posvećenju svoga života Bogu. Ivan Merz ju je poticao i oduševljavao za osnivanje "civilnog reda", svjetovnog instituta po uzoru na Opera Cardinal Ferrari iz Italije što je on najozbiljnije mislio osnovati i u Hrvatskoj. Nakon Merčeve smrti Marica Stanković ostvarila je Merčevu ideju za žene utemeljivši zajednicu Suradnica Krista Kralja.

Mons. Fabijan Veraja: "Causa canonizationis" Sluge Božjega Ivana Merza
Informativni biskupijski postupak za proglašenje Ivana Merza blaženim pokrenut je 1958.g. u Zagrebu uoči tridesete godišnjice njegove smrti. 1983.g. stupio je na snagu novi pojednostavljen zakon o kauzama svetaca što se pozitivno odrazilo na Merčevu kauzu koja još nije bila završena na biskupijskoj razini. 1985.g. biskupijski informativni proces je završen i kauza je 1986. g.  prenesena u Rim na Kongregaciju za kauze svetaca gdje se rad na njoj nastavlja. U tijeku je izrada temeljnog dokumenta zvanog "Positio" o životu, krepostima i glasu svetosti Sluge Božjega Ivana Merza. Kad dokument bude dovršen ide na raspravu konzultora teologa, a potom o njemu raspravljaju kardinali nakon čega slijedi papinski dekret o herojskom stupnju kreposti dotičnog kandidata oltara. Nakon posebnog postupka u kojem se dokazuje čudo koje se dogodilo po zagovoru Sluge Božjega slijedi njegovo proglašenje blaženim kad za to dođe vrijeme.