Sabrana djela - Katoličke organizacije

Članak u word dokumentu


NARODNA POLITIKA
Zagreb, 10. 12. 1921., br. 279., str. 2.

Internacionalni kongres kršćanskih demokrata

(Poseban dopis "Narodnoj Politici")

U Parizu, 5. prosinca 1921.

Nakon dugih priprema započeo je sinoć u prostorijama "Demokratije" I. Internacionalni demokratski kongres. Zastupnici Njemačke, Austrije, Ugarske, Irske, Poljske, Italije, Norveške, Švicarske, Čehoslovačke i Jugoslavije započeli su vijećanje. Tijekom kongresa doći će još preostali zastupnici naroda.

G. Marc Sangnier, poznati francuski zastupnik u parlamentu, istakao je u svome pozdravnom govoru ideju vodilju kongresa: želi izmiriti narode i boriti se protiv militarizma. Ističe da kršćani cijeloga svijeta moraju napustiti sve svoje predrasude i nacionalnu ideju podrediti kršćanskome principu: svi ljudi smo braća i sinovi jednoga Oca.

Marc Sangnier pokazao je svoj heroizam ne obazirući se na predrasude svojih sunarodnjaka, na tisak koji ga naziva izdajicom, on poziva na kongres njemačke kulturne radnike da s njima stvori praktične zaključke za uspostavu bratstva narodâ.

Nakon vatrenoga govora u kojemu je slušaocima dozvao u pamet kao memento (upozorenje) židovski narod koji je ubio Mesiju jer nije htio udovoljiti njihovim militarističkim težnjama, podijeli riječ gospodinu Jochamu, zastupniku Njemačke katoličke Lige za Mir. - Šutnja - Svi su bili pozorni. Sada će po prvi puta iza rata, pred francuskom publikom progovoriti Nijemac.

U prilično dugom govoru pokazao je vlč. g. Jocham kako njemački katolici znaju cijeniti sve vrline francuske civilizacije. Iskazuje svoje udivljenje pariškome sveučilištu gdje su naučavali sv. Toma Akvinski, Albert Veliki; iskazuje svoju zahvalnost gradu gdje je sv. Vinko osnovao svoje organizacije i gdje su Montalembert i Ozanam branili katoličko uvjerenje. Njegovo je uvjerenje kako njemački narod nije htio rat, već njemačka vlada koja je bila prožeta Bismarckovim duhom. - Nakon silnoga i oduševljenoga pljeska, iza govora bavarskoga zastupnika dr. Hildebranda, poznati g. dr. Metzger, predsjednik Austrijske Lige za mir, održao je govor na njemačkome jeziku. Francuzi su primili taj neočekivani pozdrav sa začuđenjem, ali kada su saznali za sadržaj njegovih riječi, burno ga pozdraviše.

U ime jugoslavenskih katolika govorio je g. Kuhar koji je istaknuo da Jugoslaveni žele aktivno surađivati u radu za uspostavu svjetskoga mira.

Ne nabrajamo ovdje govore svih zastupnika koji su skoro zaneseno izrazili želje svojih sunarodnjaka.

Sutra počinje praktični rad u odborima, a svake će večeri na javnim skupštinama brojni govornici naročito predstavnici drugih naroda iznijeti principe za rješenje raspravljenih pitanja.

Kroz deset dana raspravljat će se o slijedećim problemima: Studij internacionalnoga demokratskog pokreta u inozemstvu; Pacifistička demokratska propaganda; Socijalno zakonodavstvo u Francuskoj i u inozemstvu; Internacionale sindikata i mirovna propaganda; Ekonomska obnova nakon rata; Novi gospodarski poredak: sindikalizam i kooperative; boj protiv alkoholizma; nemorala i hazardne igre; Vjerski problemi i demokracija; Potrebe vjerskoga mira; Vjerske sile i mirotvorno djelovanje; Demokratski odgoj u školi; nakon škole; Sveopće razoružanje; Narodne vojske ili Internacionalna policija; Tisak, Savez narodâ itd.

U idućim brojevima ćemo donijeti izvještaje o radu pojedinih sekcija. Valja istaknuti da to nije katolički internacionalni kongres, već aktivno mogu sudjelovati svi oni koji žele na temelju kršćanskih i demokratskih principa uspostaviti mir. Pokretač kongresa g. Marc Sangnier je katolik u posve modernome značenju. On hoće biti pobornikom za Papin politički program koji među ostalim ističe da bi civilizirani narodi morali sporazumno ukinuti obveznu vojnu službu i uspostaviti jedno vrhovno sudište za posredovanje. (Pismo kardinala Gasparia nadbiskupu Sensa, te Enciklika od 25. maja 1920., De pacii reconcitiatione christiana). Katolici izvan Francuske odmah su shvatili ideju Marca Sangniera i oduševljeno su se odazvali. Iako kongresu nije dano službeno ime, ipak mu je karakter eminentno katolički, jer ga takvim čini većina katoličkih delegata.

(Nastavit će se.)