MLADOST
Zagreb, 1925. god., br. 3, str. 65-67
U VJEČNI RIM!
Sveta godina. Na Badnjak su zazvonila gotovo sva zvona svih katoličkih crkava i navjestila svemu svijetu da je započela Sveta Godina. I katolici su u svim zemljama zadrhtali od radosti i puni su nekih velikih slutnja: nepregledne će se bujice božanskih Milosti odsada lijevati na ljudski rod i obnavljati ga u duhu i u istini. Pitali smo se odmah: Hoće li novi, sretniji život zastrujati u gradovima, selima, obiteljima, društvima, narodima i državama?
U dušama našim ukaza se slika divovske crkve sv. Petra u čijoj se sijeni dostojanstveno šeće bijela pojava namjesnika Božjega, vječno vidljivoga zemaljskog Krista. I k tomu Pastiru, k tomu Učitelju, tomu Kralju hrle nebrojeni puci: hrle mu hladni Nijemci i vatreni Španjolci, ozbiljni Englezi i nestašni Talijani; hrli mu i crnac i bijelac i Indijac i Malgaš. Svi narodi hrle u vječni Rim, u tu svoju drugu domovinu, pokloniti se svome Kralju, svome Ocu. Hrle onamo da svemu svijetu, krštenom i nekrštenom, ispovjede svoju vjeru u Crkvu Katoličku, jedinu sveopću Crkvu koju je osnovao Krist i koja će ostati do konca svijeta.
Katolici hrle onamo ispovjediti svoju ljubav k Namjesniku Kristovu, koji, kao i sam Bog, nepogrješivo tumači evanđeosku nauku i koji kao kvasac preporađa ljudski rod.
Katolici žure u Rim sami sebe posvetiti i da tako obnovljeni u svojoj duši preporode svoje prijatelje, svoje obitelji, svoja društva, svoje narode i države. Jer, badava će čovječanstvo težiti za blagostanjem i mirom, za srećom, ako Kristova ljubav ne bude zaplamtjela u svim dušama.
I tu će nutarnju vatru ljubavi prema Bogu i bližnjemu dobiti katolici u Rimu. Tamo će vidjeti i sresti one s kojima su još nedavno ratovali i s njima će se tamo pomiriti i pobratiti. Tamo će osjetiti kako su svi narodi samo braća i sestre u zajedničkoj obitelji i svetoj Crkvi čiji je otac i poglavica, vječni namjesnik Božji, biskup Rimski.
U Rimu, toj prijestolnici cijeloga kršćanskog svijeta, obavljat će se
svečana zanosna bogoslužja i tamo će se urnebesnom pjevanom molitvom, slikovitim
procesijama i manifestacijama ispovijedati zanos i sreća, što Crkva sveudilj
raste i pobjeđuje i osvaja. I svi katolici, svi slojevi, svi narodi, sva
zanimanja, staro i mlado, muško i žensko, jednom riječju svi, pristupat
će zajednički k Stolu Gospodnjemu, sjedinit će se s Kristom Bogom u jedno
jedinstveno tajanstveno božansko tijelo i molit će ga za sveopći mir svih
naroda.
I kamo su u prijašnjim stoljećima hrlili, uz velike pogibelji i silne poteškoće, carevi i kraljevi, knezovi i siromasi, obrtnici i seljaci, sav vjeran narod, kamo je prije jedno šest stotina godina sv. Brigita pješice hodočastila iz Švedske, svladajući i najteže napore, a kamo se u rujnu ove godine sprema međunarodna organizirana omladina, zar da onamo ne pohrli i hrvatska omladina i ne polete vitezovi Kristovi - hrvatski Orlovi?
I čim je stigao službeni dopis našega međunarodnoga tajništva iz Rima, odlučili smo poći u našu prijestolnicu jednim posebnim hodočašćem i tako dobiti najpotpuniji oprost i da nas Krist oslobodi iz sotoninih okova. I na taj način, i pred ostalim katolicima naše domovine, hoćemo istaći kako su hrvatski Orlovi izabrana četa, oni su avant-garda jedne veličajne organizirane katoličke akcije koja svoje čete i križare ima i u našim najzabitnijim župama, selima i zaselcima.
Nama je potrebno ići u Rim: i mi se hoćemo tamo opojiti vjerskim oduševljenjem, ushićenjem i zanosom; želimo da u srcima našim sve žešće usplamti ljubav prema Bogu Gospodu, Tvorcu zvijezda i sunaca, stvoritelju naših brda i dolina; naših rijeka i našega mora, naše domovine i naših narodnih krjeposti; želimo se u Rimu što čvršće nakalemiti na Kristu-Bogu, Kristu euharistijskom, Kristu stijeni, koji živi u Papama; hoćemo da Duh ljubavi rastali i uzvitla naše duše, da se povratimo u domovinu nadahnuti osvajalačkim žarom, kako bi posvuda uzmogli sijati ljubav u ljudske duše... Bogu i svemu onomu što se On udostojio stvoriti; da stvorimo u hrvatskim zemljama i među ljudima, usred kojih nas je On postavio, jednu kršćansku civilizaciju.
I u Rimu ćemo se također moliti za oproštenje naših vlastitih grijeha, naših narodnih grijeha; tamo ćemo se zavjetovati da ćemo se boriti, uz ostalo, protiv gadne kletve i sramotnoga pijanstva. Molit ćemo se također za našu rastavljenu kršćansku braću, za protestante, pravoslavne i izdajničke starokatolike, da se i oni jednom natrag vrate u krilo svete Katoličke Crkve. I za muslimane i za pogane, za grješnike i za pokojnike - za sve one koje ljubimo, uspješno ćemo se moliti u sretnomu Rimu, Rimu papa i apostola, Rimu mučenika i svetaca, Rimu učenjaka, umjetnika, Rimu radi kojega je sam Krist postao Rimljaninom. (Dante).
"Zaista, grad u koji ćete vi doći, jest onaj Rim, dozivlje nas sadašnji Sveti Otac Papa Pio XI., koji je Krist naš Spasitelj izabrao zauvijek središtem vjere i sjedištem njegova namjesnika, onaj Rim iz kojega svijet crpi, u potpunoj sigurnosti, čistu nauku Božju i nebesko oproštenje. Tu će vas zajednički Otac, kojega vi volite i koji vas voli, blagosloviti; ovdje će vaša pobožnost naći lak pristup starim katakombama, grobovima poglavica apostola (svetih Petra i Pavla), škrinjama u kojima se nalaze relikvije najslavnijih mučenika; ovdje će vam biti lako pohoditi hramove koje su podigli vijekovi u čast Božju i svetaca, ta remek-djela sjaja i umjetnosti kojima se svekoliki svijet uvijek divio i kojima će se zauvijek diviti."