ZA VJERU I DOM
Zagreb, 1925. god., br. 1, str. 15
VJEČNI RIM
(Sveta Godina)
Sa svih strana svijeta hrle katolici u vječni Rim, svoju drugu domovinu, da si tamo steku najveće oproste koji će im olakšati put u vječnu domovinu. Iz hrvatskih zemalja kreću tri hodočašća: narodno (u mjesecu svibnju), učiteljicâ (u kolovozu) i hrvatske katoličke muške orlovske omladine (13.-21. rujna). Da uzmognemo razumjeti veličajno značenje svete godine, donosimo u izvadcima apostolski list Njegove Svetosti Pape PIA XI. "Infinita Dei misericordia" od 29. V. 1924. koji poput pravoga remek-djela iznosi, jasno i sugestivno, velike potrebe ljudskoga roda. Glasoviti talijanski obraćenik Giovanni PAPINI zanosno je pozdravio ovaj monumentalan (temeljit) dokument sv. Stolice i taj je Papinijev himan preveden na mnoge jezike.[1]
"U drugim vremenima koja ne bijahu "posvećena" današnjom
komotnom herezom indiferentizma, Papine su se riječi tumačile i komentirale
jedna po jedna, kao što se čini u višim školama s tekstovima Platona i Shakespeara.
Kad je Otac govorio, sinovi su slušali. Slušali su da uzmognu razumjeti,
a razumijevali su da uzmognu poslušati. Danas, štoviše, i velik broj onih,
koji sebe smatraju pobožnim katolicima, čitaju papine objave, bule i enciklike
tek letimice i to po novinskim izvadcima. Njih više zanima izvještaj matcha,
meetinga i premiere" – G. PAPINI. Copryght by Ufficio Prezzolini -
Roma.
IZVANREDNA DOBROČINSTVA JUBILEJA
Papa piše: "Crkva koja želi oponašati beskrajno Božje milosrđe, nastoji od vremena do vremena, pomoću izvanrednih sredstava, privući i povratiti vršenju pokore i popravku života one ljude koji su zbog lijenosti ili nehajnosti napustili katoličku vjeru i redovito zapuštaju dužnosti kršćanskoga života. Ne samo da vjera tim ljudima nije predmetom ozbiljnih razmatranja i čvrstih odluka, štoviše, oni ne misle na kazne koje im sprema Božanska pravednost i kojima će se morati podvrći radi svojih grijeha. Veliki jubilej što Vam, predragi sinovi, pruža sv. Crkva, u zgodno vrijeme jest pomoć i to zaista izvanredna pomoć koja je kadra obnoviti vaše duše.
Taj će se jubilej (pro)slaviti po prastarom običaju godinu u gradu Rimu; vi znate kako se ova jubilarna godina također zove svetom godinom jer se ona započinje, vrši i dovršava (1.) svečanim ceremonijama i jer je ona besprimjerno kadra pomoći dušama da (2.) uznapreduju na putu svetosti.
RASKAJANE DUŠE ZADOBIVAJU OPET MILOST I ZASLUGE ŠTO SU IH IZGUBILE, NATRAG SE VRAĆAJU
Nikad nije bilo potrebnije podsjetiti vas na opomene sv. Pavla: Evo sad je vrijeme najzgodnije, evo sad je dan spasenja. (II. Kor. VI., 2.). Zaista je to za svakoga među vama najzgodnije i najprikladnije vrijeme za stjecanje i blago milosti i pomirbe. Bez dvojbe je Crkva nadahnuta Duhom Svetim ustanovila ovo periodično vraćanje godine zadovoljštine. I kao što je Crkva na sretan način iz Staroga Zavjeta preuzela neke obrede te im dala uzvišenije značenje i širu moć, isto je tako ona uvela u kršćanstvo običaj Jubilarne godine, oponašajući sabatsku godinu.1) I te velike prednosti koje je Židovima svakih pedeset godina donosila ova božanska ustanova, bile su samo prethodnikom (présage) i simbolom onih prednosti koje Sveta Godina daje vjernicima. Zaista je smisao obaju ovih ustanova posve isti, ali milosti SVETE GODINE daleko nadmašuju nekadašnja dobroćinstva i to utolikoj mjeri ukoliko su duhovna dobra uzvišenija od vremenitih. Za vrijeme sabatske godine Židovi su natrag dobili dobra koja su drugima morali dati i vraćali su se "u svoje posjede" (Levit XXV, 10, 13.); koji postaše robovima, oslobodiše se i povratiše se "u svoju prvotnu obitelj" (Ibid.,10.), a dužnicima se opraštao dug: no, GODINA VELIKOGA OPROŠTENJA još većom darežljivošću obasipa nas ovim privilegijama.
Zaista, tko za vrijeme JUBILEJA skrušenim srcem posluša dobre propise Svete Stolice, natrag dobiva sve zasluge i sve milosti koje je grijehom izgubio; oslobođen je strašne sotonine tiranije i ponovno uživa slobodu stečenu Kristovim zaslugama. (Galac. O. IV, 31.): napokon on postaje dionikom svih preobilnih zasluga Našega Spasitelja, Bl. Djevice Marije i svetaca i rješava ga svih kazni koje je zaslužio radi svojih zabluda i grešaka.
CIJELO ĆE SE LJUDSKO DRUŠTVO OBNOVITI
Nije jedina svrha Jubileja pročišćenje i ozdravljenje ljudskih duša. Ovo "vrijeme milosti" (Is. XLIX 8 i II. Kor. VI, 2) obnovit će ljudsko društvo jer pohod vrlo čašćenih svetišta, mnogi čini privatne i javne pobožnosti djelovat će snažno na sva srca i dignut će ih na putu savršenstva. Neobuzdana razuzdanost pojedinaca na štetu je svima; isto tako, krepost pojedinaca popravlja i čvršće povezuje niti s Isusom Kristom. Dao Gospod da budući jubilej brzo urodi tom reformom u koliko je to pod sadašnjim okolnostima moguće.
Duh ljubavi mora uspostaviti mir u srcima
Istina je da je u tim zadnjim vremenima katolicizam
polučio znatne uspjehe i, budući da
su narodi nakon dugoga iskustva ustanovili da će, udaljeni od Boga, ostati
nezasićeni i da se uzaludno nadaju boljemu poretku, ti
narodi kao da osjećaju žarku žeđ za vjerom: međutim nužno je, kako
to zahtijevaju zapovijedi evanđelja, da prignječimo
lude i grozne pohote pojedinaca i narodai božanskom ljubavlju međusobno
povezati ljude. Ova je ljubav odviše oslabila i, štoviše, gotovo je nestala
za zadnjega rata; ako ona, međutim, ponovno ne zavlada među g r a đ a n
i m a, ako ona ponovno ne počne nadahnjivati
vlade u njihovim savjetima, teško si je zamisliti sredstvo po kojemu
bi se došlo do bratstva naroda, uspostave
trajnoga mira. Na koji način SVETA
GODINA može doprinijeti izmirenju pojedinaca
i naroda i koliko ona daje prilika da se te stvari obistine, skoro
nije ni nužno to ispitati i protumačiti.
Odanost papi mora narode čvrsto međusobno ujediniti
Koji bi događaj mogao djelotvornije postići jedinstvenost ljudi i naroda, negoli ono veliko mnoštvo hodočasnika koji sa svih strana dolaze u Rim, tu drugu domovinu svakoga katolika, gdje se sreću kod svoga zajedničkog Oca, pokazujući složno svoju zajedničku vjeru, pristupajući zajedno i bez razlike presvetoj Euharistiji, principu jedinstva, upivši u se sve više i više duh ljubavi koji tvori značajno obilježje kršćana, kao što nas toga sjećaju i to nam divno potvrđuju sami sveti spomenici vječnoga Rima.
Članovi odijeljenih crkvi vraćaju se u zajednički tor
Također želimo neka procvat te ljubavi urodi time da
se u katoličku zajednicu natrag povrate crkve koje već više vjekova
prekobna šizma udaljuje od rimske
Crkve: ništa nam ne bi moglo biti ugodnije ni milije, negoli srdačno pritisnuti
na svoje grudi i među svoje premile sinove zapisati članove ovih crkvi ili
barem veliki broj među njima koji bi ušli, zaslugom Jubileja, u jedinstveni
Kristov tor. Budući da imamo vrlo opravdane razloge tomu se nadati, ne će
biti među zadnjim stvarima ubrati te uzvišene i silno poželjne plodove Svete
Godine ...
POD KOJIM SE UVJETOM DOBIVAJU JUBILEJSKI OPROSTI:
1. ispovijed; 2. pričest; 3. moliti se za Papu; 4. ponavljanim pohodima četiriju rimskih bazilika.
Za vrijeme ove SVETE GODINE, svim vjernicima jednoga i drugoga spola koji su se dobro ispovijedili i pričestili, pohodili rimske bazilike sv. Petra, sv. Pavla, sv. Ivana Lateranskoga i sv. Mariju Maggiore i tamo se molili na našu (papinu) nakanu, barem jednom dnevno, bilo za vrijeme dvadeset običnih ili crkvenih dana ... jedan za drugim ili isprekidano, bili oni Rimljani ili ne, bilo kroz deset dana koji se broje na način kako je malo prije rečeno, ako su u prolazu Rimom - Mi dajemo i u Gospodu milosrdno podjeljujemo POTPUNI OPROST, otpust i oproštenje njihovih grijeha.3
ZAŠTO SE MORAMO MOLITI
Izmirenje duhova i srca koja su još uznemirena zbog zadnjega rata
Vi jamačno znate koje su glavne nakane Vrhovnoga Biskupa: ali za ove Svete Godine postoji jedna nakana na koju poglavito pomišljamo i mora vam biti stalo do toga da, ujedinivši vaše molitve s našima, iskažete njezino ostvarenje.
Hoćemo govoriti o miru i to ne toliko
o onomu koji se upisuje u ugovore, već o onomu koji se kleše u srca, o
miru koji bi se imao uspostaviti među narodima; on danas nije tako
udaljen, kao što je bio prije, ali je, čini se, odviše udaljen prema našoj
želji koja je također sveopća želja. Ako se vi, stanovnici ili hodočasnici
Rima, molite za ovo bitno dobro, nakon
što ste se očistili od svojih grijeha i rasipali se ljubavlju kod groba
Apostolâ, zar nemamo dovoljno razloga nadati se da će se Krist, Vladar mira,
koji je nekada jednim znakom utišao Galililejsko more, napokon sažaliti
nad svojom djecom i dokrajčiti nemire koji haraju Europom već toliko godina?
Povratak nekatolika u krilo sv. Crkve i uređenje Svete Zemlje
Mi, među ostalim, također želimo da stanovnici Rima i hodočasnici, sa žarom preporuče Božjemu milosrđu dvije posebne nakane radi kojih osjećamo strašne bolove i koji su od velike važnosti za vjeru: povratak svih nekatolika u krilo prave Kristove Crkve i konačno uređenje palestinske uprave kako to zahtijevaju neizbrisiva prava katolicizma. (Zatim se izriče da Rimljani i putnici, koji zbog bolesti ili drugoga važnog razloga ne mogu dovršiti ili započeti propisane pohode, mogu nakon ispovijedi i sv. pričesti dobiti potpuni jubilejski oprost).
ŽARKI POZIV PAPE DA SE DOĐE U RIM
Pomisao kako treba osvojiti nebo, mora prebroditi sve zapreke
Preostaje nam samo, dragi sinovi, da vas pozovem i to vrlo srdačno zovnem; dođite svi u Rim naužiti se neiscrpnoga blaga božanske blagosti na čije zadobivanje vas pozivlje sveta Crkva. Bilo bi nedostojno po vas kada biste u takovoj prilici ostali ravnodušni i bez zanimanja, dok se danas, više negoli ikada, s tolikom žudnjom traže zemaljska bogatstva na uštrb samoga poštenja i profesionalne svijesti. Sjetite se velikoga broja hodočasnika iz svih staleža, koji su nekad išli u svetoj godini u Rim, svladavajući u more i opasnosti dugoga putovanja; misao na vječno blaženstvo bodrila ih je u svladavanju svih zapreka.4 Ako vam se usput ili za vašega boravka u Rimu dogodi kakva neugodnost, ta će vam kušnja, ako ju podnesete u duhu pokore, pomoći da zadobijete veće oproštenje vaših grijeha, a mnoge će i raznovrsne utjehe tu neugodnost, štoviše, i nadoknaditi.
Rim je sveti grad, središte vjere.
Zaista, grad u koji ćete doći, jest onaj Rim kojega je Krist, naš Spasitelj,
izabrao da zauvijek bude središtem vjere
i sjedištem Njegova Namjesnika, taj Rim iz kojega svijet potpuno
siguran crpi čistu Božju nauku i nebesko
oproštenje. Ovdje će vas vaš zajednički
Otac, kojega vi ljubite i koji vas ljubi, blagosloviti, ovdje će
vaša pobožnost naći lak pristup starim katakombama,
grobovima prvaka Apostola, relikvijama
najslavnijih mučenika; ovdje ćete lako moći pohoditi hramove
što su ih vijekovi podigli u čast Bogu i svecima, ta remek-djela
sjaja i umjetnosti kojima se svijet uvijek divio i kojima će se diviti
zauvijek.
U KAKVOM DUŠEVNOM RASPOLOŽENJU MORAJU BITI HODOČASNICI
Duh molitve i pokore.
Ove spomenike kršćanske vjera treba pobožno i s molitvom pohađati; vi ćete
se, zatim, obnovljenom vjerom i čvrstom nakanom
da ćete provoditi bolji život, vratiti u svoju domovinu. Vi se zaista
u Rimu ne smijete ponašati kao turisti
i kao obični gosti. Naprotiv, izbjegavat
ćete sve obične razonode; duh pokore
kojega tako strašno mrzi suvremeni naturalizam, vas će uvijek
prožimati; poglavito ćete se odlikovati čednim
pogledima, čednim nastupanjem i čednom
nošnjom. U vašem ponašanju neka se vidi da se brinete samo za duhovne
interese.
KONAČNE ODREDBE
...Nitko nema pravo promijeniti izraze toga poziva (indictio), toga proglasa
te podjele milosti i toga izričaja naše volje; nitko nema
pravo oprijeti se tom u kažnjivom drskošću. Ako bi se tko usudio
da počini takav z l o č i n, javljamo mu da će na se
izazvati srdžbu svemogućega Boga i blaženih apostola Petra i Pavla".
[1] “Jutarnji list” od 31. XII. 1924. donio je taj Papinijev članak. Nimalo ne preporučamo čitanje Jutarnjega lista koji sustavno u naš narod ulijeva otrov indiferentizma i potkopava prvu i temeljnu stanicu ljudskog društva – obitelj.
1) Kod Židova je sedmi i posljedni dan u tjednu bio posvećen odmoru i štovanju Jahve. Odatle je i ime šabat - subota. Židovi su uz taj d a n sabata poznavali još i dvije vrste šabatskih g o d i n a: sedmu i pedesetu. Sveto pismo kaže za prvu šabatsku godinu ( Lev. XXV, 4-7): " Sedma će godina biti šabat, svečani odmor z a zemlju, sabat u čast Jahvi: ti nećeš sijati na svome polju niti ćeš podrezati svoj vinograd. Ti ne ćeš žeti ono što će samo od sebe izrasti iz sjemenja koje je palo kod tvoje zadnje žetve. I ne ćeš brati grožđe sa svoga neobrezanog vinograda: to će biti godina mira za zemlju ..."
Misao šabata (odmor zemlje i posvećenje) još se jasnije razabire iz ustanove jubilarne godine: "Izbrojat ćeš sedam godina šabata, sedam puta sedam ... I vi ćete p o s v e t i t i pedesetu godinu i proglasit ćete slobodu za sve stanovnike. To će biti za vas jubilej i svaki će među vama povratiti na svoje i manje i svaki će se povratiti u svoju obitelj. Pedeseta godina za vas će biti jubilej: ne ćete sijati; ne ćete žeti ni ono čim će zemlja sama uroditi..." (Lev. XXV. 8-12.).
Isto tako, jubilarna godina u sebi uključuje misao zadovoljštine za grijehe i obnove. Kao što je godišnja svetkovina zadovoljštine brisala sve grijehe i sve nečistoće kroz godinu, i opet uspostavila pomućene veze među Jahvom i njegovim narodom, pa kao što je prijašnjim vlasnicima povratila posjede, isto tako čini jubilarna godina koja opet postavlja kraljevstvo Izraelovo u onaj položaj u koji ga je posve u početku stavio sam Bog.-(Docicath. 20. XII.1924., c.1219-1220).
3 Ovaj potpuni oprost Svete Godine najveći je što se uopće može zamisliti. To treba ovako razumjeti: U to se doba cijela Crkva usrdno moli, a Papa na neobičan način otvara riznicu koja mu je povjerena na čuvanje tako da vjernici dobivaju toliko preobilje milosti, toliko mnoštvo božanskoh darova da ih ta pomoć odozgo učini sposobnijima u dobivanju još potpunijega oprosta svojih grijeha - D. C. 20. XII. 1914; c.1222 –1223).
4 Kraljevi i carevi
su u prijašnjim vremenima hrlili u Rim. Godine 1350. je kraljica sveta Brigita
pješice iz Švedske s hodočasnicima došla u Rim. Dante je pedeset godina
prije toga, kako se općenito drži, pohodio Rim. Tamo je bilo divnih ceremonija
i u prošlim stoljećima. Tako je 1390. godine Alberto d' Este, markiz iz
Ferrare, došao onamo s 400 vitezova odjevenih u pokorničko odijelo, to jest
u vreći s prosječkim štapom itd.