KATOLIČKI TJEDNIK
Sarajevo, 15. 1. 1928., god. IV., br. 3, str. 2-3
PODLISTAK
NOVOSTI JEDNOG DANA
Iz katoličkog svijeta
Uzimam nekoliko stranih katoličkih časopisa i novina, koje primih jučerašnjom i današnjom poštom, i donijet ću vam posve ukratko katoličke novosti kroz samo jedan dan. Da imamo katolički dnevnik, svaki dan biste ih čitali i oduševljavali biste se za Crkvu Božju koja se vječno pomlađuje i kipi od rada i događaja širom svijeta. Sada Vam ne preostaje ništa drugo, nego da se molite da taj katolički dnevnik što prije dobijemo.
Da vidimo što je novo u današnjem katoličkom tisku: Iz Rima donose novine vijest da je Sveti Otac Papa primio u audijenciju francuske bogoslove i rekao im među ostalim kako je sam grad vječnoga Rima "pun vjere, pun katoličkoga duha, pun "r i m s k o g a d u h a" (romanitá) koji je duša katoličke duše i koji je savršenstvo koje ne smije nedostajati samoj katoličkoj vjeri ". Pitao sam se: zna li uopće naš narod za taj "rimski duh" koji mora biti duša katoličke duše?! Zar nam se ne nameće dužnost odgajati našu djecu od najranije dobi u ljubavi prema Papi i prema rimskoj Crkvi - majci svih crkava. - Iz Rima je došla također vijest da je sklopljen konkordat (ugovor) između Svete Stolice i Litvanske republike. Ovaj ugovor zajamčuje Crkvi sva njezina bitna prava; nas je posebno veselilo što se u njemu spominje i Katolička akcija koja dobiva potpunu slobodu djelatnosti. - A kod nas? Kada će se napokon naša vlada ugledati u druge zemlje koje su uvidjele da je uređenje dobrih i srdačnih odnosa sa Sv. Stolicom od najveće važnosti za blagostanje i uređene prilike u državi! - Više novina govori o Tereziji Neumann, seljanki koja ima na tijelu pet rana Isusovih i proživljava muku Isusovu. Crkvene vlasti još nisu javile da je to čudo, ali iz mnogobrojnih vijesti proizlazi kako se tu uistinu radi o pravome čudu - da je Providnost, čini se, na očigled cijeloga svijeta, usred učene protestantske Njemačke, učinila trajno čudo. I to u XX. stoljeću! - S najvećim zanimanjem strane novine govore o M i s i j a m a. Ustanovljuju kako ima svega 312. 000 katoličkih svećenika, a od njih je 110. 000 izvan Europe. Po tome, na jednoga svećenika otpada u Africi 82. 000 pogana, u Australiji 110. 000, u Japanu 120. 000, u Kini 180. 000 u Indiji 100. 000. Mi trebamo svim sredstvima, molitvom i prinosima potpomagati veliku osvajalačku vojnu Crkve u poganskim zemljama. - Zanimljivo je čitati kako je Savez njemačkih sveučilištaraca na svom ovogodišnjem zborovanju u Breslavi od 2.-9. listopada raspravljao o crkvenom ujedinjenju Zapadne i Istočne Crkve i kako je kod njih vladalo uvjerenje da je ovo sjedinjenje s Katoličkom crkvom najvažnija zadaća u Europi. - U Italiji se velikim zamahom razvija Cecilijanski pokret koji ide za tim da pobožnost vjernika stavi na liturgijske temelje i nauči narod pjevati koral i pjevati s a m u misu, a ne pjevati samo kod mise. Doskora će imati, uz sudjelovanje talijanske Katoličke akcije, svoje veliko narodno zborovanje. - Cijeli katolički svijet s velikom žalošću prati one nerazborite francuske katolike koji su vojevali u redovima političke stranke "Action francaise", a koju je Sveta Stolica osudila jer je istodobno sa svojom politikom širila krive vjerske i ćudoredne nauke. Molimo se za ove zalutale ovce da što prije dođu k pameti.
Uz ovu žalost ima i radosnih događaja. U Meksiku mnogi svećenici, kongreganisti, članovi Katoličke akcije s poklikom "Živio Krist Kralj" daju svoj život za Crkvu. Gledam fotografije tih omladinaca; lica poput naših Orlova - pa već život dadoše za vjeru. Ne bi li se mi odrekli barem valcera iz ljubavi prema našoj velikoj preporodnoj ideji, kada su naša meksička braća dala život za tu i s t u ideju? - U Kanadi u Québecu redovnice Dobroga Pastira spasile su za najvećega požara mnoštvo siročadi čiji se dom zapalio. Divnih li djevica koje su pokazale pravu materinsku požrtvovnost pri spašavanju, a mnoge su teško ranjene morale biti odnesene u bolnicu. - Skočimo iz Kanade opet u Italiju gdje se sprema održavanje kongresa Evanđelja. Društvo širenja evanđelja ide za tim da se evanđelje proširi u sve katoličke obitelji i tamo d n e v n o čita. - A mi? Proširimo i mi hrvatski prijevod Svetoga pisma (Naručuje se u Zagrebu kod Dr. Markulina, Kurelčeva ul. 3.; cijena 100 D.) i čitajmo ga u našim obiteljima. - Isto tako su u Rimu, Milanu i štoviše u Krakovu (u Poljskoj) uvedeni tečajevi iz skolastičke filozofije za svjetovnjake. U to se trebaju ugledati i drugi narodi (pa i naše bogoslovije, čini se, već na to misle); jer nije moguće zidati temelje kršćanskome društvenom poretku bez poznavanja katoličkoga mudroslovlja. - U istoj Poljskoj bit će doskora i z b o r i i poljski episkopat opominje narod da je ovaj u savjesti dužan dati svoj glas samo onim zastupnicima koji su pravi katolici - umom i srcem. Nadbiskup Vilne, međutim, zabranjuje svojim svećenicima da se kandidiraju za zastupnike. - Isto i biskup Salzburga naglašava kako je dužnost katolika glasovati za onoga "koji će bolje raditi za dobro naroda i vjere; glasujte tako da interesi vjere i Crkve, koji moraju biti na prvom mjestu u vašemu srcu, budu osigurani". Divovsku borbu započeli su njemački biskupi protiv zlih knjiga. Oko 3 milijarde loših knjiga ima u Njemačkoj; na glavu otpada 50. - Isto se valja boriti protiv neomaltuzijanizma koji ide za tim da se nauči narod kako imati što manje djece. U Francuskoj je narod već tako pao da je svako četvrto dijete nezakonito i svaki se deseti brak rastavlja. Protiv toj bezobraznoj nećudorednoj pošasti osnovan je nedavno u Ženevi jedan Međunarodni savez za zaštitu obitelji. - Na veliku propast za narode jest alkoholizam. U Njemačkoj se godišnje potroši 5 milijardi zlatnih maraka na piće, a dvije milijarde za liječenje pijanaca i sl. Njemački biskupi izdali su posebnu Poslanicu gdje pozivlju katolički narod na borbu protiv toga narodnog zla. - Veliko zlo nanosi dušama loše k i n o. Katolici traže način da ovo zlo spriječe. Kardinalu Donghertiju u Philadelphiji uspjelo je istisnuti iz prometa jedan protuvjerski film, a u travnju će se održati u Haagu Međunarodni katolički kongres za kinematografe koji će imati kao zadatak pokazati kako će katolici dobrim filmovima suzbijati zle. - Isto se radio (brzojav bez žica) često ogriješio o vjeru i moral, pa su već španjolski, američki i nizozemski katolici osnovali svoju katoličku radio-stanicu. Iz nje propovijedaju, šire crkvenu glazbu, agitiraju za misije i slično. - U Njemačkoj i Belgiji vodila se velika borba protiv nečedne ženske mode i protiv mješovitoga kupanja. Biskup Keppler (Rottenburg), pozivajući se na sv. Ciprijana, jednostavno naziva zajedničko kupanje muških i ženskih nemoralnim. Slično govori biskup Fritz (Freiburg v Pr.). Pozivaju sve katolike, a napose omladinske organizacije, da posvuda prosvjeduju protiv toga nemoralnog običaja. - Pomislih kako je u našim krajevima to mješovito kupanje postalo običajem pa ni dobri katolici (pa su po gdjekoji organizirani) ne vide u tomu nikakva zla. Tako je već otupjela moralna svijest. - Nismo imali katolički dnevnik da nas upozori na borbe katolika u svijetu; a glas nekih naših biskupa koji su energično ustali na obranu Božjih zakona u našim kupalištima, ostao je skoro neopažen. Nije bilo katoličkoga dnevnika da ih bez prestanka vjernicima doziva u pamet - a političke (katolički uređivane) novine morale su radi svoje naravi političkih glasila veću pažnju svratiti na čisto politička pitanja, negoli na ova bitna pitanja društvenoga života o kojima ovisi spas neumrlih duša i kršćansko obilježje društvenoga poretka. A ukoliko su te novine tu i tamo uzgred o tome pisale, njihov utjecaj dopro je samo do uskoga kruga političkih pristaša. – O, kako li se osjeća potreba katoličkoga dnevnika koji će već p o s v o j o j n a r a v i biti tako uređivan da dopre u s v e katoličke slojeve i staleže - i k našim mamicama koje se ne bave politikom (ali čija djeca idu u mješovita kupališta i u moderne plesne škole! A jadne mamice ne znaju da svoju djecu šalju u pravi pakao!) - novine koje će doći i u ruke raznih drugih katolika koji su raštrkani po raznim političkim strankama. (A tko bi se usudio osuditi ih zato? Tko ih je podučio u katoličkom nauku o državi, o građanskim dužnostima i slično? Bez uzroka nema posljedice! Bez katoličkog formiranja savjesti - a to može činiti katolički dnevnik - ne možemo od njih tražiti da i svoju političku djelatnost stave u službu duhovnih i vrhunaravnih ciljeva. - U vezi s kupanjem jest pošast modernih plesova. Biskupi Italije junački se bore protiv ovih. Biskup u Cremi naglašava: "Katolička društva, bilo muška bilo ženska, ne smiju učlaniti ili trpiti kao člana onoga koji je poznat da ide na balove i večernje plesove". Na sreću se i kod nas naša katolička društva, poglavito Orlice, ugledavaju u ova opća načela kršćanskoga morala i dozvoljavaju svojim članicama igranje kola, a svaki ples u dvoje za sebe zbacuju. - U borbi protiv suzbijanja nećudorednosti po izlozima prednjači abbé Bethléem, junački francuski svećenik koji na javnim trgovima dere sramotne časopise i belgijska katolička omladina koja bezobrazne izloge i plakate premazuje crnilom. Za svetkovanje nedjeljnoga počinka osobito se bore talijanski katolici priređujući velike zborove i uspjelo im je u mnogim mjestima taj počinak i provesti. Talijanska vlada im ide u u tomu pogledu na ruku. - Mnogi njemački biskupi započeli su živu djelatnost za gradnju stanova siromašnim obiteljima. Ustanovilo se, gdje obitelji nemaju dobre stanove, ćudoređe propada jer u jednoj nezdravoj sobi svi spavaju i muško i žensko itd. Stoga biskupi naglašavaju kako je dužnost države brinuti se za gradnju tih stanova i to je daleko važnija stvar, negoli briga za gospodarsku proizvodnju. - Austrijski biskupi pohvalili su članove omladinske Katoličke akcije što su se junački držali kada su bili izvrgnuti tvornim napadajima socijalista, a državni odvjetnik Rivier, predsjednik jednoga francuskog omladinskog okružja otpuštenje iz državne službe jer se nalazi u katoličkoj organizaciji. Sva se katolička francuska digla protiv ovoga čina zagriženosti francuskih framasona. - A u Rimu nedavno je na Papinom sveučilištu otvorena Visoka škola za vođe Katoličke akcije. Za Rimom se odmah ugledalo katoličko sveučilište Presv. Srca u Milanu.
Tako ukratko prikazah što se nalazi u stranim novinama koje mi stigoše jučerašnjom i današnjom poštom. Koliko duhovnoga kapitala propada kod nas da ne možemo izvješćivati o mladosti i djelatnosti Crkve Božje - o samoj Isusovoj djelatnosti u sadašnjici. Svaki izgubljeni d a n bez katoličkoga dnevnika gubitak je od neprocjenjive vrijednosti. A godine prolaze! - Molimo se knezu Mira da nam što prije pošalje onakav dnevnik i onakvoga smjera koji će moći najuspješnije djelovati za proširenje Njegovoga Kraljevstva u dušama i u društvu.