Supetar, 1.- 5. X. 2008. – O BL. IVANU MERZU NA III. KONGRESU POVJESNIČARA

 

Sva tri predavanja održana su u glavnoj dvorani br. 1, a održala su ih trojica znanstvenika koji su o bl. Ivanu Merzu napisali svoje doktorske disertacije: dr. Zdravko Matić, dr. Stjepan Ribić i dr. Božidar Nagy. Dr. Zdravko Matić govorio je o ulozi bl. Ivana Merza za uvođenje Katoličke Akcije u Hrvatsku. Dr. Božidar Nagy govorio je o europskim dimenzijama života i djela bl. Ivana Merza. A dr. Stjepantreci_kongres_hrv.povjesnicara.jpg Ribić prikazao je bl. Ivana Merza kao laika mislioca, promicatelja kršćanske filozofije.

            Na kongresu je trebalo biti održano već pripremljeno predavanje o dr. Ljubomiru Marakoviću, ali zbog bolesti predavača prof. Ivane Podnar nije održano. Međutim ovdje donosimo sažetak i toga predavanja. Postulator o. Božidar Nagy održao je na kongresu još jedno predavanje o temi posvete hrvatske mladeži Srcu Isusovu iz 1900. godine.

Sažetci ovih predavanja mogu se naći na ovim linkovima:

Dr. Zdravko Matić: Bl. IVAN MERZ I KATOLIČKA AKCIJA U HRVATSKOJ

Dr. Stjepan Ribić: BL. IVAN MERZ – LAIK MISLILAC, PROMICATELJ KRšč†ANSKE FILOZOFIJE

Dr. Božidar Nagy: EUROPSKE DIMENZIJE ŽIVOTA I DJELA BL. IVANA MERZA

Prof. Ivana Podnar: DR. LJUBOMIR MARAKOVIč†AKTIVNI SUDIONIK HRVATSKOG KATOLIČKOG POKRETA

Dr. Božidar Nagy: POSVETA HRVATSKE MLADEŽI SRCU ISUSOVU 1900.

Opširan prikaz Trećega Kongresa hrvatskih povjesničara kako ga je objavila IKA donosimo ovdje u nastavku:

"Religija u društvenom i kulturnom kontekstu hrvatske povijesti"

Supetar, (IKA) – Hrvatski nacionalni odbor za povijesne znanosti i Odsjek za povijest Filozofskog Sveučilišta u Splitu priredili su Treći kongres hrvatskih povjesničara. Nakon Zagreba (1999.) i Pule (2004.), Kongres se ove godine održao u Supetru od 1. do 5. listopada, gdje se okupio dosada najveći broj povjesničara, njih 193, iz cijele Hrvatske i inozemstva. Središnja tema Kongresa bila je "Religija u društvenom i kulturnom kontekstu hrvatske povijesti". Nakon otvaranja i plenarnog izlaganja dr. Zrinke Blažević, o značenju Kongresa ne samo za povijesnu struku, nego za promicanje povijesnih vrednota i nacionalnih običaja uopće, svjedoči i činjenica da su prethodni Kongresi održani predavaci-2.jpgpod visokim pokroviteljstvom dvojice dosadašnjih predsjednika Republike Hrvatske. Nakon pozdravnih riječi voditelja programa prof. Marka Trogrlića, predavanja, plenarne sjednice i rad započeli su u dvadesetak specijaliziranih sekcija koje su obuhvatile područja od stare do suvremene povijesti: dvadeseto stoljeće, srednji vijek, rani novi vijek, devetnaesto stoljeće, nacije i nacionalizam, Hrvati izvan Hrvatske, demografska povijest, hagiotheca, gospodarska povijest i povijest okoliša, pravna povijest, mediji i oblikovanje javnog mijenja, stara povijest, nacionalne manjine, arhiva i arhivska građa, izobrazba i nastava, povijest sporta, povijest žena, urbana povijest i povijest medicine.

U sekciji "20. stoljeće" važnost je dana blaženom Ivanu Merzu, u prigodi pete obljetnice proglašenja blaženim. O bl. Merzu i Katoličkoj akciji u Hrvatskoj izlagao je Zdravko Matić, a postulator o. Božidar Nagy o blaženikovoj europskoj dimenziji života i djela, o zainteresiranosti vjernika izvan Domovine, o vicepostulaturi na Filipinima, a Stjepan Ribić o Merzu, laiku misliocu i promicatelju kršćanske mudrosti.

Uslijedilo je oko dvjesto izlaganja o vjeri i vjerskoj praksi i raščlambi prikaza fotografija te isprava i tiska o vjerskom životu iz fundusa Hrvatskoga povijesnog muzeja u hrvatskim zbjegovima u El-Shattu, o značajkama uspostave i djelovanja uprave NDH "Oslobođenim krajevima" nakon pada Italije, o odnosu policijsko obavještajne službe NDH prema Katoličkoj Crkvi, o odnosu vlasti prema Crkvi u Istri (1945-1947) ili politika "mrkve i biča", o položaju vjeronauka u tijekom komunizma-primjer čakovačke i Srijemske biskupije, o bibliografiji svećenika i narodnog zastupniku Frana škrinjarina.predavaci-4.jpg Teolog Slavko Slišković govorio je o Crkvi i ideji jugoslavenstva. Slijedila su izlaganja o odnosu građanskih, vojnih i crkvenih vlasti na području Hrvatske u Državi SHS u KSHS (1918-1921), te ORJUNI (Organizacija jugoslavenskih nacionalista) i HNO (Hrvatski narodni otpor) prema Crkvi u Hrvatskoj (1918-1925), o ulozi katoličkih krugova i pojedinaca u osnivanju i radu "Napretka" na području Hrvatske i Slavonije (1902-1949) o komunistima, križarima i Crkvi (1945-1947), o Crkvi u Međimurju 1900. – 1950. i o Katoličkoj zajednici mladih "Synaxis" u riječkom Hrvatskom proljeću, o djelovanju Crkve na okupiranom prostoru u Domovinskom ratu i srušenim crkvama u Zadarskoj nadbiskupiji i šibenskoj biskupiji i počecima katoličkih župa u Novom Zagrebu, o etno-crkvi, o unutrašnjem i vanjsko političkom buntu studenata 1968., o benediktincima u Slavoniji, Srijemu i Baranji – kao izvoru hrvatske trojezične i tropismene kulture u srednjem vijeku kao i o srednjovjekovnoj pismohrani Ugarsko-hrvatskog kraljevstva, ulozi biskupa Stjepana II. i Kolomana u pokušaju crkvenog ujedinjenja hrvatskih zemalja, o crkvenim nadarbinama u Slavoniji u 15. st., o "Božjim" utvrdama Kraljevine Slavonije, o značaju pavlinskog samostana BDM na Gariću (Moslavačka gora).

Teolog Franjo šanjek govorio je o Crkvi i hrvatskom društvu u svjetlu Kažotićevih spisa o predavaci-3.jpgsiromaštvu i praznovjerjima, a Ante Gulin o Bogorodičinu liku na srednjovjekovnim pečatima hrvatskih kaptola. Bilo je riječi i o Kostanjevcima i Topuskom: položaj samostana u životu plemićkog roda Babonića i djelovanju mendikantskih redova u Splitu u 13. st., pobožnosti stanovnika srednjovjekovnih dalmatinskih komuna i posvajanju kao odrazu socijalnog kršćanstva na istočno jadranskom prostoru, o crkvenim ustanovama i bratovštinama u kasnosrednjovjekovnom Rabu na temelju bilježničkih spisa, štovanju BDM i o pučkim pobožnostima na istočnoj jadranskoj obali, Krbavskoj i Modruškoj biskupiji, "Svi papini ljudi" na trogirskoj biskupskoj stolici u 15. st., o kulturnoj povijesti Crkve i komune u Korčuli oko 1450., o naciji u traganju za vjerskom kulturom: Narodna zahtijevanja u Hrvatskoj u proljeće 1848, o latinitetu u hrvatskom društvu te svećeniku i povjesničaru J. Antunu Belić-Ligatiću i povjesničarima-svećenicima i hrvatskoj historiografiji 19. st. te o nizu tema o Katoličkoj Crkvi i hrvatskoj povijesti.

Cilj Kongresa bio je i okupiti mlađe povjesničare, kako znanstvene novake i novakinje tako i studente io.b.nagy_na_kongresu_3.hrv-1.jpg učenike čime bi promicali struku među mlađim naraštajima, svjesni da je sve veći broj mladih istraživača jamstvo budućnosti hrvatske historiografije. Razmijenjena su iskustava za osmišljavanja novih projekata, predstavljen niz vrijednih knjiga, uz izlete na povijesna mjesta Splitsko-dalmatinske županije. Nakon zatvaranja Kongresa održana je godišnja skupština i pokrenuta peticija za spas utvrde Tržan na Modrušu i drugih starih plemićkih gradova u Hrvatskoj.

supetar-crkva.jpg   supetar-crkva-1.jpg   supetar-crkva-2.jpg  

supetar-hotel_odrzavanja_kongresa.jpg