Zagreb: BL. I. MERZ NA REKTORSKOM LANCU HRVATSKOG KATOLIČKOG SVEUČILIŠTA

Ove godine objavljena je monografija o rektorskom lancu Hrvatskog katoličkog sveučilišta koji je izrađen još 2013. g. Na njemu je u reljefnom obliku u srebru izrađeno četrnaest duhovnih velikana koji su pridonijeli oblikovanju hrvatske katoličke kulture, pismenosti i znanosti i učvršćenju katoličke vjere u hrvatskom narodu. Lanac započinje sa sv. Ćirilom i Metodom, čiji su likovi postavljeni na vrhu s jedne i druge strane lanca. Odmah ispod lika sv. Ćirila (na desnoj strani lanca) nalazi se lik bl. Ivana Merza, i prvog laika Crkve u Hrvata koji je proglašen blaženim. Time je istaknut njegov primjer kao katoličkog intelektualca što je cilj Katoličkog sveučilišta – formiranje intelektualaca prožetih kršćanskim duhom i načelima.
      Rektorov lanac HKS-Merz-1Sveučilište u katoličkoj tradiciji, pored važnosti izvrsnosti znanja i nastave, posebice njeguje i odgojnu dimenziju. To je odgoj za izvrsnost, odgoj za univerzalno znanje i odgoj cjelovite osobe na utemeljenju vjere. Rektorski lanac, koji je Hrvatskom katoličkom sveučilištu 3. Lipnja 2013. Godine u povodu Dana Sveučilišta darovao njegov osnivač i veliki kancelar kardinal Josip Bozanić, svjedoči upravo o tome kako je Sveučilište premda nedavno osnovano, ali ukorijenjeno u dugoj tradiciji žive i zauzete brige Crkve u hrvatskom narodu za razvoj školstva, znanosti, odgoja, cijelog hrvatskog društva na temelju evanđeoskog poslanja služenja čovjeku i društvu. Posebnu zahvalu treba istaknut akademskom kiparu Mili Blaževiću, umjetničkom autoru lanca. Prof. dr. sc. Željko Tanjić inicirao je idejni prijedlog izrade rektorskog lanca kako bi se i likovnim jezikom izrazio svjetlopis vjere u kontinuiranom postojanju. Rektorski lanac započinje upravo likovima svete braće Ćiril i Metoda koji se pojavljuju u hrvatskoj povijesti na njezinim prvim stranicama, gdje glagoljskim slovima pišu i utemeljuju narodni jezik i Kristovu vjeru u njegovo biće. Upravo zbog toga je u kolegijalnom zajedništvu koncepcijski oblikovan rektorov lanac kao vidljiv simbol žive vjere i prenošenja znanja, čega su svjedoci kroz cijelu povijest bili biskupi, svećenici, redovnici i laici (mnogi od njih vrsni ljudi pera i znanosti), a koji svjedoče to i danas. Stoga je razložno da rektorski lanac započinje likovima svete braće Ćirila i Metoda kao nisku znamenitih muževa i žena, znanstvenika, promicatelja znanosti, vjere i kršćanske duhovnosti. A među velikim graditeljima kršćanske duhovnosti nedvojbeno je i blaženi Augustin Kažotić (Trogir, 1260. – Lucera, 1323.), zagrebački biskup, kroz čiji se lik htjelo naglasiti njegovu snažnu sposobnost. Na rektorskom lancu se još nalaze također likovi svete Katarine Aleksandrijske, (Aleksandrija, 282. – 305.), svete Male Terezije (Alencon, 1873. – Lisieux, 1897.) naučiteljicom Crkve, trećom ženom u povijesti Crkve. Tu je još i svećenik isusovačkog reda Ruđer Bošković (Dubrovnik, 1711. – Milano, 1787.), otac hrvatske književnosti Marko Marulić (Split, 1450. – 1524.), biskup Juraj Dobrila (Veli Ježenj, 1812. – Trst, 1882.), Juraj Haulik (Trnava, 1788. – Zagreb, 1869.), prvi zagrebački nadbiskup metropolit i kardinal, te Blaženi Alojzije Stepinac (Krašić, 1898. – 1960.) zagrebački biskup. Mjesto na rektorskom lancu našao je i lik đakovačkog biskupa Josipa Juraja Strossmayera (Osijek, 1815, – Đakovo, 1905.). Lik Blaženog Ivana Merza (Banja Luka, 1896. – Zagreb, 1928.) je također na rektorovom lancu čiji se je glas svetosti počeo širiti već za njegova mladoga života. Sveti Ivan Pavao II. proglasio ga je u Banjoj Luci 2003. godine blaženim. Blaženi Ivan Merz je i najpoznatiji laik među hrvatskim vjernicima jer je živio kao sveučilištarac i profesor žive vjere i pobožnosti te je stoga i zaštitnik hrvatske mladeži. Zanosno je promicao evanđelje u katoličkoj organizaciji „Hrvatski orlovski savez.“ Tu jedinstvenu predanost katoličkoj vjeri kipar je izrazio vještim modeliranjem njegove osobe s laičkim obilježjima u klasičnom muškom odijelu i kravati te s prepoznatljivim fizionomijskim značajkama.
      Hrvatska je povijest pisana i vjerom redovnika i redovnica, i onih što je svjedoče i danas. U prvom redu to je zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić (Rijeka, 1949.), koji je osnivač Hrvatskog katoličkog sveučilišta. A tu je i lik pape Benedikta XV., pape u miru (Marktl am Inn, 1927.), za vrijeme čijega je pontifikata Sveučilište osnovano. Kipar je oblikovao lanac kao čvrst sustav kršćanskih vrijednosti koje u svakom medaljonu zrcale specifičnom duhovnošću i simboličkom izražajnošću.