Zagreb-Fakultet hrvatskih studija: DR. PETAR BILOBRK OBRANIO DOKTORSKU DISERTACIJU

Javna obrana doktorskoga rada Petra Bilobrka održana je u četvrtak, 7. travnja 2022. u dvorani Velike vijećnice Fakulteta hrvatskih studija u Zagrebu.  Naslov rada jest “Kulturni vidici razvoja Hrvatskoga katoličkog pokreta od 1900. do 1913.”, a izrađen je pod vodstvom mentora izv. prof. dr. sc. Vladimira Lončarevića u okviru poslijediplomskoga doktorskoga studija kroatologije. Povjerenstvo za obranu doktorskoga rada bilo je u sastavu: prof. dr. sc. Stipan Tadić, predsjednik, prof. dr. sc. Stjepan Ćosić, član, dr. sc. Vine Mihaljević, znanstveni savjetnik u trajnome zvanju, član. Uz obitelj doktoranda i mentora izv. prof. dr. sc. Vladimira Lončarevića  obrani disertacije nazočili su prijatelji i kolege, među kojima je i prof. dr. sc. Božidar Nagy, postulator kauze bl. Ivana Merza. Petar Bilobrk obranio je doktorsku disertaciju ocjenom summa cum laude.

Prvi dio istraživanja odnosi se na duhovni i kulturni kontekst na prijelazu iz XIX. u XX. stoljeće. Na temelju dostupnih sadržaja kritički se ispituju i analiziraju povijesne okolnosti na kulturološkom planu s posebnim osvrtom na utjecaje liberalizma koji je prodirao u hrvatske zemlje, a najizrazitije se očitovao upravo u književnosti i kulturi. Predstavlja se kulturno ozračje među katolicima i prioriteti kulturnoga djelovanja. Nakon provedenog istraživanja jasno se može reći da je to, s jedne strane, bila borba protiv liberalizma u kulturi, a, s druge strane, program stvaranja katoličke kulture u cilju rekristijanizacije javnoga života.

U drugom dijelu istraživanja prikazuje se povijesno-kulturni kontekst kao i glavne odlike i ciljevi kulturnog djelovanja hrvatske katoličke inteligencije kroz manifestacije i organizacije, počevši od Posvete hrvatske omladine Srcu Isusovu i Prvoga hrvatskog katoličkog sastanka u Zagrebu 1900. Na to se navezuje programski osmišljen kulturni rad u sklopu Hrvatskoga katoličkoga pokreta (HKP), čiji je idejni začetnik na našim područjima krčki biskup Antun Mahnić, čime kulturni rad postaje jasnije idejno usmjeren i programski organiziran. On je već osnutkom Staroslavenske akademije iskazao svoje kulturne pretenzije, a potom poticajima organiziranja katoličke mladeži pa će se obraditi I. đački katolički sastanak na Trsatu 1906, osnutak i djelovanje Hrvatskog katoličkog akademskog društva Domagoj, hrvatsko-slovenski katolički sastanak u Zagrebu 1907, kulturno djelovanje zborova duhovne mladeži i studentskih katoličkih društava, Hrvatskoga katoličkog đačkog saveza, Pijeva i Leonova društva, Hrvatskog katoličkog kasina, Hrvatskoga katoličkog seniorata i Hrvatskoga katoličkog narodnog saveza, kulturni doprinosi Drugoga hrvatskog (hrvatsko-slovenski) katoličkog sastanka u Ljubljani i osnutak Kola hrvatskih književnika te djelovanje Hrvatskoga književnog društva Sv. Jeronima u tim godinama. Kontekstualno se interpretira kulturno djelovanje istaknutih osoba u sklopu tih manifestacija i organizacija.

U trećem dijelu istraživanja kritičkom metodom pristupilo se analiziranju i kontekstualizaciji kulturne periodike ili periodike koja je imala izrazite kulturne značajke i sadržaje: Hrvatske Straže i Luči te Hrvatstva, Jutro, Dana, Riječkih novina. Tu se prikazuje njihova kulturološka uloga i važnost, s posebnim naglaskom na važnost u kontekstu cjelovite hrvatske kulture. Kontekstualno se interpretira kulturno djelovanje istaknutih osoba u pojedinim glasilima.

U četvrtom dijelu analitičkom obradom i kontekstualizacijom istražuju se kulturološki doprinosi organiziranog djelovanja katoličke inteligencije u kontekstu razvoja cjelovite hrvatske kulture.

Važan dio ove disertacije su i prilozi u kojima doktorand donosi izvode iz pravila društava koja su djelovala u okviru Hrvatskoga katoličkog pokreta. Njihova važnost je i u tome što na jednome mjestu do sada nisu bila dostupna zainteresiranoj javnosti, a neki od njih se mogu pronaći samo u tjednicima koji su ih objavili prilikom osnivanja društava.

Rezultati do kojih se došlo ovim istraživanje su spoznaja o značaju i ulozi Hrvatskoga katoličkog pokreta od 1900. do 1913. godine u kulturnim gibanjima u hrvatskim zemljama toga vremena. Također, intencija je da ova disertacija pridonese i boljem razumijevanju kulturno-programskoga karaktera i značenja HKP-a u cijelosti, s obzirom na to da su naglasci dosadašnjih istraživanja bili politički odnosno parcijalno socijalni ili književni, a izostala je sintetska interpretacija, posebice s obzirom na kulturu kao posebno i, uz socijalni rad, najkonzistentnije područje djelovanja HKP-a.

Doktorska disertacija Petra Bilobrka „Kulturni vidici razvoja Hrvatskoga katoličkog pokreta od 1900. do 1913.“ s interdisciplinarnog zrenika humanističko-društvenih znanosti, kroatologije i povijesti poglavito, rasvjetljuje jedno važno razdoblje hrvatske povijesti početkom XX. st. koje je do sada u hrvatskoj  povijesti, unatoč mnogim vrijednim, ali fragmentarnim radovima o toj tematici, bilo nedostatno rasvijetljeno.

Dr. sc. Petar Bilobrk s mentorom dr. sc. Vladimirom Lončarevićem, te članovima fakultetskog povjerenstva za obranu doktorskog rada: prof. dr. sc. Stipan Tadić, predsjednik, prof. dr. sc. Stjepan Ćosić, član, dr. sc. Vine Mihaljević, član.

Petar Bilobrk, rođen je u Splitu 1978. godine, po zvanju je magistar religiologije i stručni prvostupnik teologije. Od studenoga 2021. obavlja poslove urednika i novinara u tiskanim i online medijima i medijskim projektima Sveučilišta u Zagrebu; imenovan je također zamjenikom glavne urednice Hrvatskih sveučilišnih novina Universitas. Na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu završio je stručni studij teologije, gdje je diplomirao i stekao akademski naziv stručnog prvostupnika teologije – teolog (bacc. theol.). Sveučilišni diplomski studij Religijskih znanosti je upisao na Filozofskom fakultetu Družbe Isusove, Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu (danas Fakultet filozofije i religijskih znanosti Sveučilišta u Zagrebu) na kojemu je stekao akademski naziv magistar religiologije (mag. relig.). Tijekom medijskoga djelovanja na Radiju Marija bio je zaposlen na radnom mjestu zamjenik glavnog urednika i voditelj te je uredio i ostvario više od 700 emisija.

Na Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu od 2018. u zvanju asistenta izvodi nastavu u raznim kolegijima. Od akademske godine 2020./2021. u svojstvu vanjskog suradnika – asistenta na Hrvatskom katoličkom sveučilištu izvodi nastavu izbornog kolegija i seminara Dr. Ivan Merz – odabrane teme.

Sudjelovao je na raznim znanstvenim skupovima svojim predavanjima, a posebno treba spomenuti njegovo sudjelovanje na znanstvenom skupu „Hrvatska književnost kršćanskoga nadahnuća – u razdoblju komunizma“ održan 22. listopada 2016. u organizaciji Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, Glasa Koncila i Udruge za promicanje znamenitih Križevčana „Dr. Stjepan Kranjčić”. Od  listopada 2020. sudjeluje na internom fakultetskom projektu Tihi pregaoci: redovnički prinosi hrvatskoj i europskoj kulturi.