A. KATOLIČKA AKCIJA
**********************
1. Pionir Katolička Akcije u Hrvatskoj.
2. Ljubav prema Crkvi u temelju provođenja Katoličke Akcije
3. Kako Merz shvaća Katoličku Akciju
Nadnaravno shvaćanje Katoličke Akcije.
Uzor i poticaji i u talijanskoj Katoličkoj Akciji.
Razne definicije Katoličke Akcije
Relativnost Katoličke Akcije.
Podrediti svoje zvanje radu oko spasavanja duša.
4. Cilj i sredstva Katoličke Akcije
Socijalno Kraljevstvo Isusa Krista cilj je Katoličke Akcije.
Prvo sredstvo i temelj jest duhovni život.
Uska povezanost s Crkvom i njenom hijerarhijom.
Odijeljenost Katoličke akcije od politike.
Potpuno odan vodstvu Crkve u pitanju Katoličke Akcije.
*************************
Katolička Akcija, velika organizaciju koju je pokrenuo papa Pio XI. koncem 1922. god. kao sudjelovanje laika u hijerarhijskom apostolatu Crkve, objedinjavala je sve Merzove apostolske energije i usmjeravala ih je prema cilju koji je odredio sam Krist Gospodin svojoj Crkvi utemeljenoj na apostolima. Merz je bio prvi koji je u Crkvi u Hrvata počeo provoditi Katoličku Akciju. O njegovoj ulozi u njezinu provođenju postoji obilje dokumentacije.[1] Ovdje ćemo se ograničiti samo na osnovne karakteristike Merzova nastojanja u vezi s provedbom Katoličke Akcije i to gledajući pod vidom crkvenosti. Upravo ovdje najjače dolazi do izražaja Merzov “sentire cum Ecclesia – osjećanje s Crkvom”.
1. Pionir Katoličke Akcije u Hrvatskoj
Ako smo liturgiju nazvali dušom Merzova «sentire cum Ecclesia» na području osobnog duhovnog života[2] onda Katoličku Akciju možemo nazvati dušom njegova apostolata. Njezine ideje jesu neprestano na horizontu njegovih apostolskih nastojanja. Područje gdje je Merz najprije počeo provoditi načela Katoličke Akcije bio je Hrvatski orlovski savez. Evo nekoliko svjedočanstva:
“Naš dr. Merz bio je prvi koji je donio k nama ideje Katoličke Akcije po smjernicama Svetog Oca Pija XI. Divovskom snagom i dosljednošću probijao je sve zapreke koje je u nastojanju oko širenja Katoličke Akcije imao. On, najodaniji sin Svetog Oca i apostol papinstva nema mira dok ne osvoji i katoličke krugove u hrvatskim krajevima za ideje Katoličke Akcije.”[3]
Slično piše časopis Za vjeru i dom, glasilo Sveze hrvatskih orlica u svom prvom broju nakon Merzove smrti:
“S ponosom ističemo, i to neka svi kasniji naraštaji znaju, da je najviše zasluga dr. Merza što je provedena Katolička Akcija u našim krajevima, i da se Orlovstvo od svoga početka organiziralo potpuno u duhu Katoličke Akcije i stavilo na radikalno katoličko gledište.”[4]
Časopis Život ovim riječima započinje uvod broja 5 od 1938., posvećenog desetoj obljetnici Merzove smrti:
“Prvoborcu Katoličke Akcije u Hrvatskoj, vjernom i revnom učitelji papinskih enciklika, obnavljaču papinske misli i papinske ljubavi u hrvatskom narodu dr. Ivanu Merzu… ovaj čedni prilog svibanjskog broja zahvalno posvećuje uredništvo ‘Života’.»[5]
Od svih epiteta koje je uredništvo navelo u posveti i kojima je jezgrovito izrazilo glavne karakteristike njegove osobnosti kao katoličkog intelektualca na prvom mjestu stoje upravo riječi “Prvoborcu Katoličke Akcije”.
Novine Narodna Politika donoseći nakon dva tjedna prikaz komemoracije Ivanove smrti pišu: “Toliko je shvatio nauk posljednjih papa, da je kod nas važio kao autoritet za pitanje Katoličke Akcije.”[6]
2. Ljubav prema Crkvi u temelju Merzova provođenja Katoličke Akcije
Ono što je Merza učinilo “prvoborcem Katoličke Akcije” bila je potpuna, beskompromisna, odana ljubav prema Crkvi u čijoj hijerarhiji – papi i biskupima – vidi, štuje, sluša i ljubi samoga Isusa Krista. Merz je to i sam jednom izjavio:
“Kad sam počeo studirati Katoličku Akciju, ja sam se zaprepastio što Crkva traži: da je sudjelovanje laika u Katoličkoj Akciji obvezatno, dok vjerska društva samo preporučuje”.[7]
Komentirajući ove Merzove riječi don A. Radić nastavlja:
“U početku je bio skoro svima tuđ s tim i takvim idejama, dok ga pomalo ne počinju shvaćati samo neki, rekao bih izabrani. Njegova molitva i rad stvorili su da je Merz mogao nakon malo godina doživjeti da cijeli naš Episkopat uvađa Katoličku Akciju i da u životu hrvatskih katolika nastaje novo doba: doba Papine Katoličke Akcije.”[8]
Svoje uvjerenje da je Katolička Akcija dužnost klera i laikata Ivan izražava mjesec dana prije svoje smrti u pismu hvarskom biskupu Pušiću u kojem ga moli da za Dan katoličke omladine koji se slavio u mjesecu svibnju izda poslanicu svećenstvu “o važnosti Katoličke Akcije za uzgoj novih generacija svjesnih katolika, koji će znati posvuda javno i privatno zastupati katoličko uvjerenje. Tom zgodom bi se moglo istaknuti kako Katolička Akcija nije samo pium desiderium Svetog Oca, već striktna dužnost i klera i vjernika.”[9] U nastavku izlažemo podrobnije Merzovo shvaćanje i provođenje Katoličke Akcije.
3. Kako Merz shvaća Katoličku Akciju
O Katoličkoj Akciji Ivan Merz je napisao posebnu brošuru[10] te 17 članaka po raznim časopisima.[11] No i mnogi drugi njegovi članci prožeti su idejama Katoličke Akcije. Merzova doktrina o Katoličkoj Akciji nije bila drugo nego vjerno tumačenje papinskih i crkvenih odredaba o tome predmetu; kad je trebalo, to je popratio svojim komentarom s osobitim naglaskom na potpunoj vjernosti Crkvi, papi i crkvenom učiteljstvu. Kao i na svim drugim područjima apostolata, tako posebno u pitanju Katoličke Akcije dolazi do izražaja Ivanovo shvaćanje Crkve koja je jedina nadležna za Katoličku Akciju i ima nad njom svu vlast, kako Merz u svakoj prigodi naglašava. Ovo Merzovo često inzistiranje da Crkva ima vlast na Katoličkom Akcijom uzrokovano je protivljenjem Seniorata Merzovim nastojanjima s jedne strane i s druge seniorskim nastojanjima da je stavi pod svoju kompetenciju.
Nadnaravno shvaćanje Katoličke Akcije. – Merz na Katoličku Akciju u prvom redu gleda potpuno svrhunaravnim očima. Naziva je suvremenom pojavom “koju je digao u zadnji čas Duh Sveti da Crkvi povrati narode, koji su negda bili kršćanski, a sada su ponovno pali u poganstvo”.[12] U nastavku odmah nadodaje kako se “tako što ne bi usudio ustvrditi, da sama Apostolska Stolica to nije u više navrata posve izričito istaknula”.[13] Cilj Katoličke Akcije Merz je definirao u bezbroj varijanata, a uvijek se svodi na ono konačno, nadnaravno određenje čovjeka: Krist i njegovo kraljevstvo, spasenje duša, sjedinjenje s Kristom.
U knjižici o Katoličkoj Akciji Merz slikovito opisuje Crkvu uspoređujući je s električnom centralom iz koje proizlaze mlazovi božanskog života pod djelovanjem Duha Svetoga, i prolaze kroz naučavajuću Crkvu i posvećenu hijerarhiju. U nastavku Merz veli kako se Katolička Akcija “tijesno privezala uz naučavajuću Crkvu i postala je dionicom toga života; došla je u vrtlog ovog nadnaravnog gibanja. Ona se privezala uz ovu turbinu u rotaciji uz ovaj život naučavajuće Crkve i počela je sama živjeti tim životom kao da nema više razlike između oba života; život hijerarhije ujedno je i život Katoličke Akcije.»[14] Sa svoje pak strane Katolička Akcija ulazi svojom vrhunaravnom rotacijom u svjetovno društvo i njega stavlja u gibanje unoseći u njega “strujanje vrhunaravnog života Episkopata”(str.47).
Uzor i poticaji i u talijanskoj Katoličkoj Akciji. – U posebnom poglavlju iste knjižice o Katoličkoj Akciji obrađuje njezinu narav i definiciju, cilj i potom posebno sredstva. Već u svome prvom članku o Katoličkoj Akciji koji je objavio još u siječnju 1924.[15] Merz donosi opširan prikaz Katoličke Akcije u Italiji koja je upravo tri mjeseca prije dobila potvrđena pravila od Svete Stolice. Prikazujući na koji je način talijanska Katolička Akcija organizirana, naglašava kako je “to za nas od osobite važnosti, jer se Katolička Akcija među Hrvatima sada nanovo grupira i potrebno je zbog toga da nam temeljni pojmovi budu posve jasni”.[16] Iako je provođenje Katoličke Akcije u Italiji Ivanu davalo dosta nadahnuća da se slično provodi i kod nas, on ipak ističe kako “mi ne moramo, a ni ne možemo kopirati sve kao što je to sada teoretski provedeno u Italiji”;[17] s druge pak strane naglašava kako se ipak ideje vodilje moraju slagati s njihovima jer su ostvarenje onoga što Crkva hoće.
Razne definicije Katoličke Akcije. – U istom članku Merz veoma opširno pokazuje što je to Katolička Akcija započinjući svoje izlaganje s pastirskom misijom Crkve čija je zadaća da “vodi čovječanstvo k vječnom blaženstvu”(str.5). Na toj pastirskoj misiji «Ecclesiae docentis – Crkve koja uči», participiraju članovi «Ecclesiae audientis – Crkve koja sluša» preko katoličkih organizacija u koje su učlanjeni. Stoga katoličke organizacije koje imaju direktno za cilj odgoj pomoćnika svećenicima pri širenju Kraljevstva Božjega pripadaju Katoličkoj Akciji. Iz tih premisa Ivan izvodi ovu definiciju Katoličke Akcije:
“Savez organiziranih katoličkih sila za afirmaciju, proširenje, primjenu i obranu katoličkih načela u individualnom, porodičnom i društvenom životu jest Katolička Akcija”(str.5).
U nastavku Merz odmah precizira njezinu bitnu karakteristiku te naglašava kako je to vjerska, a ne politička akcija i da se prema tome ima ravnati «po nauku Crkve, po smjernicama Svete Stolice, po odredbama nadležne crkvene vlasti.»
Relativnost Katoličke Akcije. – Na drugom mjestu Merz definira Katoličku Akciju kao “suvremeni oblik jedne mobilizacije koja ima zadaću skupiti zadnje rezerve da bi se spriječila dekristijanizacija društva i Kristu opet dala kraljevska vlast u društvu.”[18] No Merz veoma trijezno gleda na samu pojavu Katoličke Akcije pa odmah u nastavku nadodaje:
“Kada prestane ta opasnost, tada će i suvremeni organizacijski oblik Katoličke Akcije iščeznuti ili se izmijeniti”(str.162).
Uspoređuje potom ostale katoličke organizacije, treće redove, kongregacije i smatra ih po svojoj strukturi savršenijima od Katoličke Akcije jer nose u sebi žig trajnosti; no današnje stanje je takvo da ipak ta vjerska udruženja neće uspjeti “privesti tolike duše Isusu, kao što će one to učiniti, ako ih pomaže Katolička Akcija”(str.162).
U članku «Orlovstvo nije nikakva novotarija»,[19] a isto tako i u već spomenutoj knjižici «Katolička Akcija»,[20] Merz ističe kako Katolička Akcija u strogom smislu nije nikakva posebna novost, nego je stara isto toliko koliko i Crkva, te donosi na konkretnim primjerima od apostolskih vremena, kako su laici surađivali u apostolatu svećenika i u poslanju Crkve da spašava i posvećuje duše.
Podrediti svoje zvanje radu oko spašavanja duša. – Bit Katoličke Akcije Merz vidi u tome da organizacije, koje nose njezino ime, odgoje takve članove “koji će moći vršiti radi Boga djela ljubavi prema bližnjemu s onim određenim sredstvima, koja im stavlja na raspolaganje njihov stalež i njihov posebni stupanj naobrazbe”, a što čini “participaciju svjetovnjaka na misiji Crkve.”[21] Taj svoj prvi objavljeni članak o Katoličkoj Akciji Merz završava vrlo jasnim riječima u smislu svrhunaravnog shvaćanja Katoličke Akcije:
“Tek kad organizirani katolik podredi cijelo svoje zvanje, sve svoje duševne i stručne sposobnosti, svu svoju osobnost nastojanjima za spas svoje duše i svojih bližnjih – a ima li konačno sav naš rad, svi naši napori i sve naše muke drugi raison d’être? – tek onda on zavrjeđuje dični naslov člana Katoličke Akcije”.[22]
4. Cilj i sredstva Katoličke Akcije
Socijalno Kraljevstvo Isusa Krista cilj je Katoličke Akcije. – U knjižici «Katolička Akcija»[23] Merz jasno iznosi koji je njezin cilj:
“Cilj je Katoličke Akcije da se ostvari socijalno Kraljevstvo Isusa Krista. Socijalno Kraljevstvo Kristovo jest onakav poredak u svjetovnom društvu koji čovjeka potiče na krepostan život i time stvara preduvjete da duša spozna i uzljubi Boga, te tako postigne svoju konačnu svrhu” (str.9-10).
Na kraju knjižice Merz još jednom veoma jasno ističe ciljeve Katoličke Akcije i završava ovim riječima:
«Zajedno s tim ostvarenjem socijalnog Kraljevstva Kristova u svjetovnom društvu stvaraju se Crkvi preduvjeti da širi unutarnje Kraljevstvo Božje i tako Katolička Akcija postaje dionicom bitne apostolske misije Crkve: u spasavanju i posvećivanju duša»(str.62). (Podcrtao Merz.)
Iste misli o cilju i zadacima Katoličke Akcije Ivan iznosi u članku «Vječni Rim» koji započinje tvrdnjom da “Katolička akcija hoće stvoriti kršćansku kulturu i to donoseći Krista u obitelji, školu i društvo, pomažući vjerski, karitativno i ekonomski seljaka i radnika, boreći se za pravedno zakonodavstvo protiv nepravednom, svagdje radeći za prava Boga i Crkve.”[24]
Prvo sredstvo i temelj jest duhovni život. – Već u članku «Duhovna obnova po liturgiji» Merz naglašava kako je duhovni život temelj svake akcije katolika u svim stoljećima pa tako isto i Katoličke Akcije. I stoga da bi dostojno izvršili svoju uloga kao članovi Katoličke Akcije “bezuvjetno je potrebno da si usvojimo onaj univerzalni duhovni život koji ostaje isti kod svih naroda i u svim vjekovima”.[25]
U knjižici o Katoličkoj Akciji Merz detaljno razrađuje sredstva kojima se ona služi «u ostvarenju socijalnog Kraljevstva Isusa Krista.»[26] Ivan ih grupira u tri dijela: 1. uzgoj volje prema asketsko-mističkim načelima, drugim riječima solidan i duboki duhovni život kao što je gore istaknuto; 2. izobrazba uma filozofsko-teološkim studijem; 3. proučavanje socijalnog učenja Crkve prema papinskim enciklikama i uputama mjesnih biskupa koje su sociološkog sadržaja (str.10-11). Na kraju Uvoda Merz ponovno ističe, podcrtavajući riječi, kako se sva ta sredstva kojima se služi Katolička Akcija stavljaju “u službu spašavanja i posvećivanja duša”(str.11). I završava uvod riječima o općem poslanju Katoličke Akcije:
“Po Katoličkoj Akciji Crkvi Božjoj se krči put u svjetovno društvo. Crkva preko Katoličke Akcije širi unutarnje kraljevstvo Božje, (istaknuo Merz) Kraljevstvo Milosti posvećujuće i tako pripravlja neumrle duše za Vječno Kraljevstvo slave, prema kojemu moraju kao prema svojoj konačnoj svrsi težiti sva ljudska nastojanja.”[27]
Uska povezanost s Crkvom i njezinom hijerarhijom. – Ponovno naglasimo temeljnu karakteristiku Merzova shvaćanja Katoličke Akcije: njezina bezuvjetna ovisnost o Crkvi i to na svim područjima apostolata i katoličke djelatnosti gdje je Katolička Akcija nazočna. To je i bio glavni uzrok njegovog razmimoilaženja sa Senioratom i na koncu postao je i razlog njegova isključenja iz Seniorata.[28] Ti Ivanovi stavovi posebno dolaze do izražaja u dva njegova članka.[29] U jednom od njih tvrdi:
“Katolička Akcija jest direktno ovisna o crkvenoj vlasti… Crkva ne ulazi u Katoličku Akciju, u Katolički pokret i u sve manifestacije katoličkog života samo sa svojim načelima, svojim čistim i neporočnim naukom, već ona istodobno i nerazdjeljivo ulazi u sve ove djelatnosti s puninom svoje vlasti (direktne, indirektne i direktivne).”[30]
Odijeljenost Katoličke Akcije od politike. – Druga bitna karakteristika Merzova shvaćanja Katoličke Akcije jest njegovo inzistiranje na izričitoj odijeljenosti Katoličke Akcije od politike, što je pripadalo ustvari njezinoj biti, kako je sam papa Pijo XI. to stalno naglašavao. Njegov stav o odijeljenosti Katoličke Akcije od politike posebno dolazi do izražaja u njegovim poznatim tezama gdje već u prvoj tezi kategorički iznosi tvrdnju: “Katolička Akcija je izvan i iznad svake političke stranke.”[31] Isti stav iznosi u članku Katolici i politika gdje naglašava, podcrtavajući riječi, kako treba “vrlo dobro lučiti Katoličku Akciju od političke stranke”.[32] Još opširnije izlaže svoju misao i stavove u članku «Katolička Akcija i stranačka politika»[33] gdje ovoga puta argumentira brojnim citatima crkvenog učiteljstva. No dok se u istom članku s jedne strane zalaže za odijeljenost Katoličke Akcije od stranačke politike, dotle nipošto ne negira pravo i dužnost da se katolici moraju baviti politikom i time unositi kršćanska načela u javni život.[34] Na kraju članka Merz upozorava da prema nauku Crkve nitko ne smije nastupati politički u ime Crkve ili vjere, niti poistovjećivati bilo u teoriji bilo u praksi Katoličku Akciju i katoličku politiku.[35] Crkveni nauk o toj problematici na temelju posljednjih papinskih smjernica Ivan iznosi u članku “Katolička Akcija – katolička politička stranka – katolički dnevnik”[36] u kojem opet i opet iznosi bitna načela djelovanja i Katoličke Akcije, i političke stranke, i uloge katolika, i crkvene hijerarhije u političkom angažmanu.
Potpuno odan vodstvu Crkve u pitanju Katoličke Akcije. – Zaključujući trebamo istaknuti da je i u ovom delikatnom pitanju kao što je odnos Katoličke Akcije i politike Ivan nedvojbeno zastupao čisto i potpuno crkveno gledište; Crkva mu je i ovdje bila voditeljica čiju je misao vjerno interpretirao, prenosio i širio. Cijelo Merzovo nastojanje još više dolazi do izražaja kad se ima na umu otpor Seniorata njegovim nastojanjima u provedbi Katoličke Akcije o čemu je bio obavijestio i nuncija.[37] O svim ostalim tehničkim i organizacijskim problemima provedbe Katoličke Akcije sačuvana je opširna dokumentacija u Merzovu arhivu.[38]
Kad je mjesna Crkva u Hrvatskoj ozbiljnije počela provoditi Katoličku Akciju i kada se počela provoditi reorganizacija svih katoličkih društava i njihovo uključivanje u Katoličku Akciju, Merz je bio glavni idejni autoritet u prijedlozima te provedbe, kao i branik protiv krivih tumačenja sa strane Seniorata.
*************************
A. KATOLIČKA AKCIJA
B. ORLOVSTVO NA TEMELJIMA KATOLIČKE AKCIJE
C. KARAKTERISTIKE ORLOVSTVA
[1] Dok se ova knjiga pripremala za tisak u izradi je bila posebna doktorska disertacija o I.Merzu i Katoličkoj Akciji koju priprema prof. Zdravko Matić na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i koja će sistematski obraditi tu tematiku.
[2] Usp. V. poglavlje o Liturgiji kao središtu Merzova duhovnog života
[3] Drago CEROVAC, «Pok. Dr. Ivan Merz i Orlovstvo», Narodna Politika, Zagreb, 11/1928., br. 54, 4.
[4] A., «Pok. Dr. Merz», Za vjeru i dom, Zagreb, 15/1928., br.6, 152.
[5]Uredništvo, «Prvoborcu…», Život, Zagreb, 19/1938., br. 5, druga strana korica.
[6] A., «Komemoracija dr. Ivanu Merzu», Narodna Politika, Zagreb, 11/1928, br. 58, 3.
[7] Ante RADIĆ, «Pok. Dr. Ivan Merz», Narodna Straža, Šibenik, 1928, br. 18, 1-2.
[8] Isto.
[9] Ivan MERZ, Pismo biskupu Pušiću 2. 4. 1928., Zagreb Arhiv I. Merza, F 49/15.
[10] Ivan MERZ, Katolička Akcija – narav i definicija, cilj i sredstva, Šibenik, 1927., 64 str.
[11] Usp. Bibliografija, odsjek o Katoličkoj Akciji.
[12] Ivan MERZ, «Iz suvremene pastve – pismo jednom svećeniku», Franjevački vjesnik, Visoko-Sarajevo, 1928., br. 6, 162.
[13] Isto.
[14] I.MERZ, Katolička Akcija, Šibenik, 1927, 47.
[15] Ivan MERZ, «Katolička Akcija u Italiji», Katolički list, Zagreb, 75/1924., br. 1, 4-9.
[16] Članak o Katoličkoj Akciji u Italiji Merz je objavio neposredno nakon osnivanja Hrvatskog Orlovskog Saveza, 16.XII. 1923., kojega je postavio na principe Katoličke Akcije.
[17] usp. I.MERZ, nav.mj., bilješka 1, 4.
[18] Ivan MERZ, «Iz suvremene duhovne pastve», Franjevački vjesnik, Visoko-Sarajevo, 1928., br. 6., 162.
[19] Ivan MERZ, «Orlovstvo nije nikakva novotarija», Katolički tjednik, Sarajevo, 4/1928., br.40, 5,
[20] Ivan MERZ, Katolička akcija, Šibenik,1927.
[21] Ivan MERZ, «Katolička Akcija u Italiji», Katolički list, Zagreb, 75/1924., br. 1, 9.
[22] Isto.
[23] usp. Isto, Uvod i str. 32-45.
[24] Ivan MERZ, «Vječni Rim», Za vjeru i dom, Zagreb, 12/1925, br. 2., 27.
[25] Ivan MERZ, «Duhovna obnova po liturgiji», Luč, Zagreb, 20/1924., br. 1, 12.
[26] Ivan MERZ, Katolička akcija, Šibenik,1927., 10.
[27] Isto, 11.
[28] Ivan MERZ, Autograf o isključenju iz Seniorata, Zagreb, Ariv I. Merza, F
[29] Članci u kojima posebno dolaze do izražaja njegovi stavovi jesu: «Katolička Akcija u Italiji», Katolički list, Zagreb, 75/1924., br.1, 4-9; «Vlast Crkve», Vrhbosna, Sarajevo, 41/1927., br 4-5,75-80; br.6,94-96; br.7,105-108.
[30] I. MERZ, «Vlast Crkve», nav.mj., 108
[31] Ivan MERZ, Teze o Katoličkoj Akciji, Zagreb, Arhiv I. Merza.
[32] Ivan MERZ, «Katolici i politika», Nedjelja, Zagreb, 1924., br. 17, 1-2.
[33] Ivan MERZ, «Katolička Akcija i stranačka politika», Katolički list, 75/1924., br. 25, 295-298.
[34] Isto, 298.
[35] Isto.
[36] Ivan MERZ, “Katolička Akcija – katolička politička stranka – katolički dnevnik”, Nedjelja, Zagreb, 1925, br. 1., 3-4.
[37] Ivan MERZ, Pismo nunciju, Zagreb, Arhiv I. Merza, Korespondencija.
[38] U Merzovu arhivu nalazi se 7 fascikala raznih dokumenata o Katoličkoj Akciji (od br. 6 do 11.) Tako je npr. fascikl br. 8 posvećen samo reorganizacija Katoličke Akcije sa svojih 20 dokumenata. Popis imena fascikala Arhiva I. Merza nalazi se u disertaciji B. Nagy-a, Ivan Merz uomo di fede ed educatore alla fede, Estratto di tesi dottorale, Roma, 1989., 21-23.