IV.
ZNAČAJNOST
1. Što je prijeko potrebno da Orao živi krjeposno i radi prema načelima orlovske organizacije?
Da Orao živi krjeposno i radi prema načelima orlovske organizacije, prijeko je potrebna značajnost.
2. Kada je Orao značajan?
Orao je značajan ako se u svojem življenju i djelovanju dosljedno i ustrajno vlada prema jasno spoznanim načelima.
3. Što je potrebno za značajnost?
Za značajnost je potrebna jasna spoznaja katoličkih načela, dosljednost i ustrajnost u njihovu izvađanju.
4. Kako će orao najbolje zadobiti, sačuvati i utvrditi jasnoću u načelima?
Jasnoću će u načelima Orao najbolje zadobiti, sačuvati i utvrditi ako savjesno vrši svoje orlovske dužnosti, marljivo i redovito sudjeluje u društvenome životu i neumorno radi u duhu orlovske organizacije.
5. Kako Orao dosljedno i ustrajno izvađa u životu jasno spoznata načela?
Jasno spoznata načela izvađa Orao u životu dosljedno i ustrajno ako vazda i svuda živi i radi tako kako mu nalaže njegovo katoličko uvjerenje i uzori orlovske organizacije, te se od tih načela ne odriče ni za dlaku, bile poteškoće ne znam kakve, makar mu se bunila i vlastita narav.
6. Što je podloga značajnosti?
Podloga je značajnosti odlučnost i čvrsta volja.
7. Zašto treba odlučnosti i čvrste volje?
Odlučnosti i čvrste volje treba zato što se izvađanju naših načela protive neprijatelji kršćanstva, a krjeposnome životu vlastita narav i njeni rđavi nagoni.
8. Čime pokazuje Orao odlučnost i čvrstu volju protiv vanjskih neprijatelja?
Orao pokazuje odlučnost i čvrstu volju protiv vanjskih protivnika tim
da bez straha od postiđivanja i progona, u svim prilikama uvijek i dosljedno (bezobzirce) pobija rad protivnika vjere i naroda;
potkopava njihov utjecaj, napore i pokuse ustrajno i u svakom slučaju;
otkriva neprestano narodu njihove nakane.
9. Kako pokazuje Orao odlučnost i čvrstu volju prema vlastitim rđavim nagonima?
Orao pokazuje odlučnost i čvrstu volju prema vlastitim rđavim nagonima time što se neumorno vježba u savladavanju sama sebe.
10. Kako se Orao vježba u savladavanju sama sebe?
Orao se vježba u savladavanju sama sebe tako
da slabe strasti i nagone u sebi zatre odmah čim se pojave; svoje misli i pamet od grješnih i ružnih stvari odvraća neprestance i u svakoj prigodi pa im ni za tren ne da mjesta u duši;
da se strasti i zločestoj misli, ako se već naselila u srcu, opire i bori se s njom dok je ne prevlada;
da se za to marljivo moli, prima svete Sakramente;
da neumorno radi, uči se i marljivo sudjeluje u društvenome životu, da se ne poda lijenosti koja je majka svih opačina;
prigodice se odriče i dopuštenih stvari, npr. pušenja, pića i kakve druge udobnosti, zabave ili navike da se tako vježba u svladavanju vlastite naravi.
11. Kako se Orlovi u svome društvu vježbaju u svladavanju samih sebe?
Orlovi se u svome društvu vježbaju u svladavanju samih sebe time
da se strogo i bezuvjetno drže discipline (stega) i u najmanjoj stvari;
da se članovima nikada ne da prilika za ljenčarenje i besposlicu; da se priređuju izleti i vježbe koje će članove naučiti ustrajnosti;
da se bezobzirce zatire nemuževna mekoputnost, raskoš u odijelu, mušičavost, slatkoća, plačljivost, osjetljivost i želja za udobnošću;
da će rano raniti i odrješito se dići sa ležaja;
da ne popušta nikad i nikome u onomu što se tiče načela, rada i programa naše organizacije, u vjerskome, a zatim u prosvjetnome i tjelovježbenome pogledu;
da se nemilice vazda iz udruženja trijebe oni koji svojom lijenošću daju slab izgled, šire duh samovolje i nepokornosti te kvare druge svojom pokvarenošću.
12. Koji su najgori neprijatelji orlovske značajnosti, svladavanja samih sebe i discipline?
Najljući su neprijatelji orlovske značajnosti, svladavanja sebe i discipline: lijenost, samovolja, mušičavost i mekoputnost.
13. Što se među Orlovima posebice ne smije trpjeti?
Među Orlovima se posebice i ni pod kojim uvjetom ne smije trpjeti mekoputnost, jer mekoputnost dušu naglo i sigurno iskvari i podruje temelje zdravoga ćudorednog življenja.
14. Po čemu se poznaje mekoputan duh u mladića?
Mekoputan se duh u mladića prepoznaje osobito po tome što je previše osjetljiv, sve obraća na se, osjeća se od svih prezrenim i progonjenim, ište pohvale, raspojasano se veseli pa se odmah opet rastuži i plače, pokazuje nezdravu slatkoću i preveliku čuvstvenost, prerado se tuži i razgaljuje svoju dušu pred svakim u svakoj prilici, ne mari dosta za istinite razgovore i za jedro štivo, previše traži samoću, nema smisla za disciplinu, hoće da se svi prije svega obaziru na nj, puno sanjari, a malo radi, boji se napora i kuša mušičavošću ili prkosom i podjarivanjem smetati redoviti rad u društvu.
15. Što je prvi zadatak Orla u boju protiv lijenosti, samovolje, mušičavosti i mekoputnosti (razmaženosti)?
Prvi je zadatak Orla u boju protiv lijenosti, samovolji, mušičavosti i mekoputnosti, da te opačine progoni u samome društvu, ako se pojave i u tom boju ne pozna nikakva obzira.
16. Što se osniva na značajnosti i na krjeposnu življenju?
Na značajnosti se i kreposnu življenju osniva viteštvo.