Ivan Merz. Crkva i Orlovstvo, u: Dr. Ivo Protulipac »Hrvatsko Orlovstvo«, Hrvatski Orlovski Savez, Zagreb 1926., str. 109-128.
CRKVA I ORLOVSTVO
Crkva se raduje Orlovstvu
Naše Orlovstvo živjelo je i živi u uskoj vezi s Crkvom i njezinim poglavarstvom. Orlovstvo je svoj život usko povezalo sa životom Crkve. Od crkvenoga poglavarstva dobivalo je i dobiva Orlovstvo direktive. Velik je broj pisama, uputa i okružnica koje je naša orlovska organizacija dobila od sv. Stolice i pojedinih naših biskupa. Orlovstvo je čulo iz ustiju sv. Oca pape Pija XI. i biskupa riječi koje je čula malo koja organizacija. Donosimo najvažniji dio iz ovih govora, pisama i direktiva, redom prema glavnim ciljevima i obilježju naše organizacije.
»Katolički Episkopat pozdravlja Hrvatski Orlovski Savez, kao organizaciju cjelokupne hrvatske katoličke omladine, koja želi pod vrhovnim direktivama svete Crkve voditi brigu oko ispravnoga odgoja hrvatske katoličke omladine po Kristovim načelima, a isto, paralelno sa svojom izgradnjom, voditi borbu protiv svih protivnika svete vjere i Crkve«. – Jug. Episkopat HOS-u (I.).
»To se zna da će katolički Episkopat najtoplije preporučiti svojemu svećenstvu i katolicima diljem naše države da Hrv. Orlovskom Savezu idu u svemu na ruku u akciji oko organiziranja katoličke omladine da bi tako načela »Zlatne knjige« osvojila našu omladinu i sačuvala je moralno zdravu na dobro vjeri i narodu«. – Jug. Episkopat HOS-u (I.).*
»Već odavna pratim dužnom simpatijom požrtvovan rad toga revnog Saveza koji okuplja kat. mladež pod divnim geslom: Euharistija, Apostolat i Žrtva, te ne ću ni unaprijed uzmanjkati podupirijeti svojim molitvama i djelom taj tako važan pokret«. – Presvj. biskup Pušić (XXI.).
»Radi toga neka dušobrižnici svim silama nastoje da se omladina upiše u pobožna udruženja i organizacije i neka svim marom osnivaju ta udruženja kojima se štiti i čuva ta omladina. U prvom redu preporučujemo udruženje Hrvatski Orlovski Savez« – Banjalučka sinoda (VIII.).
»Zadovoljan sam i radostan da vas vidim ovako kao dobro uređenu vojsku Crkve i naroda hrvatskog«. Presvj. biskup Bonefačić (XX.).
Zašto se Crkva raduje Orlovstvu?
Orlovstvo avangarda hrvatske Katoličke Akcije.
Danas se svi združuju, a osobito neprijatelji Crkve se združuju protiv Boga i Pomazanika njegova, tako i mi, koji smo sinovi svijetla i kraljevstva Božjega, moramo se združiti i združeni boriti se za Krista i njegova načela. To je katolička akcija koja ima razne grane. Avangarda pak Katoličke Akcije, to ste vi, dragi sinovi Orlovi i kćerke Orlice«. – P. b. dr. Mileta (X.).
»Orlovi, vaše je ime divno i genijalno. Vaša je zadaća da budete vjerni prema domovini i prema obitelji, prema Crkvi i prema vjeri katoličkoj.
Orlovi i vi svi ostali! Uvjereni smo da ste oduševljeni za onu Katoličku Akciju od koje sve očekujemo za preporod pojedinaca, obitelji, društva, čitavoga svijeta. Katolička je Akcija apostolat svjetovnjaka koji pomažu apostolat svećenstva i episkopata. Sveti je Pavao u jednoj poslanici pozdravio kršćanske svjetovnjake, suradnike svoje u apostolatu: »Pozdravite mi «, kaže on, »suradnike moje u Isusu Kristu«.
Bitno je raditi s apostolima, surađivati u apostolatu. Katolički svjetovnjaci, prožeti revnošću za posvećivanje obitelji, za Crkvu, za vjeru, bitni su članovi Katoličke Akcije. Pa kada se vratite svi, bez razlike svojim kućama, budite svi sve više zagrijani revnošću za ovaj apostolat«. – Sv. Otac papa Pijo XI. (XI.).
Po direktivama Crkve
»Hrvatski Orlovski Savez redovitim izvješćivanjem biskupa, te svojim blagoslovljenim radom pokazuje, i to bez oklijevanja, kako je on shvatio misao katoličke akcije koja mora biti u tijesnoj vezi s episkopatom, komu je sv. Otac Papa stavio na osobit način katoličku akciju na srce, kao dio njegova apostolata. Potrebita je ova tijesna veza stoga da se ne dogodi ono što sv. Pismo pripovijeda o Josipu i Azariji, koji su htjeli na svoj način vojevati Božji boj, neovisni od onih koje Bog bijaše stavio vođama Izraela. »Oni ne bijahu u broju onih preko kojih Bog spasi Izrael«. – P. b. O. J. Mileta (XVIII.).
»Ne može imati Boga za Oca, tko nema Crkvu za Majku. Prisloniti se moramo što tjesnije uz tu blagu Majku, koja će nas nježnom rukom uvijek upravljati sigurnim putom vječnomu cilju naših duša, k Bogu. I zato je i mene i sav naš prečasni episkopat tako radosno dirnula Vaša odlučna volja da se što uže priljubite k starješinstvu Crkve i, preko svojih vođa svećenika, uspostavite neprestani idejni kontakt s biskupima koje je »sam Duh Sveti postavio da ravnaju Crkvom Božjom«. – P. nadb. Šarić (II.).
»I da je suradnja sa svećenstvom i potpuna pokornost biskupima postavljena temeljnim načelom rada, dosta je da samo to istaknemo kako se odmah vidi da je ovaj pokret od Duha Božjega. Pokret, koji je nikao u Crkvi i koji hoće iz Crkve vući svu svoju okrjepu i snagu. Iz Crkve, a preko nje iz Krista Isusa koji je, kako veli Apostol »temelj izvan kojega nitko ne može drugoga postaviti«. – P. nadb. Šarić (III.).
»Sva ste vi ova načela istakli u vašoj ‘Zlatnoj knjizi’ i svećenici su, koji vrše u vašim društvima ulogu duhovnoga vođe, one zlatne karike koje povezuju naučavajuću Crkvu s Crkvom koja sluša. Nerazboriti su oni koji drže da organizacija kat. akcije, bez ovakvih zlatnih karika može opstojati, a bez ovih će biti uvijek u organizacijama unutarnjih razmirica, prepiraka i blagoslov Božji ne će pratiti njihov rad«. – Preuzv. nadb. dr. Bauer (VI.).
»Kao biskupu dužnost mi je da budem vođa i zaštitnik svima koji hoće vojevati bojeve Gospodnje. A to su naši Orlovi. Uvijek vjerni Crkvi i njezinim pastirima, uvijek spremni na rad i žrtve za pobjedu Božje stvari. Četa Božja koja je na svoje zastave napisala preporod naše hrvatske domovine u Kristu. I ja se čvrsto uzdam da će ova četa izvesti taj preporod. I ja samo najljepše nade vežem uz vas, mlada braćo!« – P. nadb. dr. Šarić (II.).
»Kao biskup mogu imati povjerenje u orlovski pokret koji se uvijek stavlja na crkveno stanovište, pa u svemu sluša odredbe i želje i savjete Svete Stolice i svojih nadležnih biskupa i njihovih zastupnika u Vašim društvima i u Vašoj centrali, Vaših duhovnika koji vas povezuju s crkvenim autoritetom«. – P. b. dr. I. Marušić (XXII.).
Oslonjeni na Petrovu pećinu…
»S velikim zadovoljstvom i ganućem čitali smo lijepu adresu koju ste nam upravili u ime svih hrvatskih Orlova, i u kojoj su iskazana čuvstva vašega narod koja su tako lijepa i tako velikodušna. U njoj se zavjetujete da ćete, kao i vaši pređi, ostati uvijek vjerni svojoj vjeri. Vjerni rimskoj Crkvi, Majci sviju crkava i Vašemu Papi, Petrovu nasljedniku«. – Sv. Otac papa Pijo XI.
»Naši su predšasnici s potpunim pravom nazvali Vaše pređe »Antemurale Christianitatis«. Ovaj dični naslov, ovu divnu pohvalu podijelili su vašemu narodu kao znak osobitoga priznanja: Vi ste bedem kršćanstva. Trebate i vi velikodušno nastaviti ove slavne tradicije i biti bedemom Svete Crkve«. (Sv. Otac papa Pijo XI. hrv. Orlovima 12. IX. 1925.)
»Vi ste, Bogu hvala, postavili svoj pokret na tvrde, vječne temelje. Sazidali ga, kao mudri čovjek iz Evanđelja, na pećini s koje može mirno prkositi svim burama i svim olujama. Na pećini vječne istine Kristove. U živom spoju s Crkvom Božjom koja je »stup i tvrđa istine«, kako veli Apostol, »na načelima Evanđelja«. – Presvij. nadb. dr. Šarić (II.).
»Hvale je vrijedan u vašoj organizaciji onaj pravi katolički duh, duh odanosti i ljubavi k Svetoj Stolici, koju Duh Sveti vodi pri ravnanju Crkve Kristove. Narodi, koji kidaju veze s nadnarodnom duhovnom vlašću i osnivaju tako zvane ‘narodne Crkve’, zapadaju opet u poganstvo u kojemu je vjera bila državnom institucijom. Ovaj vaš pravi katolički duh jamči nam da će vaša načela biti uvijek ispravna i da ćete uvijek uperiti vaše poglede prema svjetioniku koji svijetli s Petrove Pećine u Rimu. S ovoga mjesta dobivat ćete preko nas smjernice za Vaš rad za »obnovu svega u Kristu«. – Preuzv. nadb. dr. Bauer (VI.).
Euharistijski duh
»No iznad svega valja pohvaliti vaš euharistijski duh; vi ste učinili obvezatno barem mjesečno primanje sv. Sakramenata za sve naše članove, a podupirete, gdje možete, čestu, pa i dnevnu sv. Pričest. I opet kažemo: Tako valja! Vaš je katolicizam konzekventan jer, znati da naš vrhovni vođa, Isus Krist, obitava među nama u svetohraništu, znati da nas on neprestano k sebi zove, a pustiti ga osamljena, nije dostojno. Zato katolička akcija, koja nije istodobno euharistijska akcija, ne može uroditi trajnim plodovima. Sve ste vi to dobro spoznali zato vas stavljamo za uzor svim vjernicima našega naroda. Rastite brojem i u svetosti, budite pravi vitezovi, hrabra četa i predziđe kršćanstva, pravi požrtvovni apostoli sv. Euharistije. Poletite na vašim orlovskim krilima prema visinama presv. Srca i sa sobom ponesite što veći broj hrvatskih mladića«. – Preuzv. nadb. dr. Bauer (VI.).
»Euharistija. Ganutljivo je bilo vidjeti kako prigodom lanjskih orlovskih i orličkih tečajeva na Krapnju i u Šibeniku i ovogodišnjih u Požegi i u Zagrebu Orlovi i Orlice sa svojim vodstvom pristupaju svakodnevno sv. Pričesti. Čestom i po mogućnosti i svagdanjom sv. Pričesti Orlovi i Orlice crpe snage u borbi protiv strasti, te da se sačuvaju čistima od grijeha, a osobito od nečistoga i postanu hrabrim kršćanima. Kao takvi, oni će, bez straha i ljudskoga obzira, ispovjediti svoju vjeru i svoja katolička načela. Pripravit će se za eventualne buduće borbe u obrani svojih svetinja, kako su mučenici od Euharistije crpili snage, da ustraju do smrti u vjernosti prema Bogu u svetoj Božjoj Crkvi«. – P. b. dr. Mileta (LI.).
Orlovstvo – organizacija praktičnog kršćanstva
»Orlovski pokret neka bude pokret praktičnog, djelotvornog, proživljenog kršćanstva. Pa će onda biti vječan. Nepridobiv i nepobjediv kao Krist pod čijim zastavama vojuje, a komu je rekao Bog: »Sjedi o desnu moju, dok ne položim neprijatelje Tvoje za podnožje nogama Tvojim.«
Pa će onda naš pokret zbilja biti pokret Orlova Božjih, koji će junačkim zamahom voditi mladi rod naš ravno k Suncu Istine i Ljubavi. Pa će onda naš pokret biti Makabejsko koljeno narodu našem koje će opet ostvariti zavjet slavne starine i učiniti Hrvatsku opet kršćanskom i katoličkom.
Pećina Kristova bit će orlovski pokret. I udari dažd i dođoše vode i dunuše vjetrovi, i napadoše na onu kuću, i ne pade jer bješe sazidana na kamenu. U to ime blagoslovio Vas sve Svemogući Bog!« – P. nadb. dr. Šarić (II.).
»Na temeljnoj zasadi kršćanstva da svaki preporod mora početi od samoga sebe, najprije moramo ostvariti kraljevstvo Božje, izraditi što savršeniju sliku Kristovu u svojoj duši, utjeloviti se u Kristu da mognemo onda postati oruđem Providnosti Božje u obnovi društva, apostolima, solju i svijetlom svijeta. »Regnum Dei intra vos est, Kraljevstvo Božje je u Vama«. I stoga s posebnim veseljem pozdravljam baš tu najizrazitiju crtu Vašega programa: Prvenstveno odgojni značaj Orla. Odgojiti sebe, njegovati vjerski život i crkveni duh u svojim članovima, stvarati kršćanske značaje: to je uzvišena zadaća na koju jamačno smjera i kojoj konačno služi sav ostali vaš rad. – A to je zalog Vašega uspjeha na polju katoličke obnove. Stvorimo li pojedince pune duha Božjega i pune oduševljenja za Božje sinove i za pobjedu Kraljevstva Božjega, preporod javnoga života doći će sam od sebe, jer će nas ljubav Božja i žar milosti goniti na rad i čeličiti na žrtve: Charitas Christi urget nos. – Po sjedinjenju s Isusom postat ćemo i mi dionici snage i svemoći njegove. – »Sve mogu u onome koji me jača. Ali ne ja, nego milost Božja sa mnom«. – Preuzv. nadb. dr. Šarić (III.).
»Vaša orlovska društva su nosioci Božanske Luči svete vjere. Vaša je zadaća istaknuta u Vašoj Zlatnoj knjizi. Orlovi i Orlice polažu zavjeru na devizu: Ljubiti Boga, ljubiti svetu katoličku Crkvu, ljubiti svoj hrvatski narod, pa prema tome živjeti i životom dostojnim savjesnoga i uzornoga katolika. Stoga, vaša pravila odobrava i svoj imprimatur daje crkvena vlast, a mjesne organizacije izvađaju program svoga rada, u smislu pravilnika, sporazumno s duhovnim licem iste župe, koje u ime Crkve preuzima brigu za Vaše blagoslovljeno djelovanje«. – P. b. A. Akšamović (XV.).
Orlovstvo katolička odgojna organizacija
»Mnogi su uopće mislili da je Orlovstvo jedno prosto gimnastičko društvo, slično drugima, te da pripada jednoj od političkih stranaka, kao što i druga slična društva. No kad su prigodom lanjskoga šibenskog orlovskog sleta, a ovogodišnjega u Požegi vidjeli gdje i biskupi sudjeluju, dapače, da isti biskupi stupaju u povorci, morali su reći: Ovo je nešto drugo jer, biskupi ne bi sudjelovali i stupali u povorci jednoga prostog gimnastičkog društva, biskupi se ne bi nikad postavljali na čelo jedne političke stranke. Oni su nad strankama i svi su katolici njihovo stado. Biskupi svojim sudjelovanjem u orlovskim svečanostima pokazuju da je Orlovstvo čisto katoličko društvo te da su orlovski sletovi čisto katoličke vjerske manifestacije.« – Presvj. biskup gr. Mileta (LI.).
»Orlovstvo je tim važnije što se ono poglavito brine za naobrazbu i odgoj naše mladosti, uzdanice naše i dike naše. Njihove gimnastičke vježbe nisu puka igra, jer tjelesni odgoj nije glavna zadaća Orlovstva; Orlovstvo se brine za tijelo, jer ga želi učiniti sposobnim da služi duhu, a ovaj duh ima spoznati i uzljubiti Boga.« – Presvj. biskup A. Akšamović (XVI.).
»Vaše odgojne metode odgovaraju zasadama suvremene katoličke pedagogije. Vi smatrate da je kod omladine tjelesni odgoj jedno od najboljih naravnih sredstava za odgoj čistoga naraštaja. Time Orlovstvo ispravno rješava jedan od najtežih problema odgajanja novih pokoljenja, o čemu napokon ovisi zdrava budućnost cijeloga naroda.« – Presvj. biskup dr. J. Marušić (XXII.).
»Mnogi od vas pitat će me kako će izvršiti veličajni, ali teški program, program borbe protiv sotone, protiv svijeta i protiv poteškoća vaše burne mladenačke naravi. Što činiti? – Saznali smo za sredstva kojima se služite. Ta vaša sredstva ujedno su i naša.« – Sv. Otac Papa Pijo XI. (LIII.).
»Služi se pak gimnastikom ne samo da zabavi one koji vole gimnastiku, već u istoj daje njima sredstvo kako da potrebitim gibanjem tijela i gimnasticiranjem lakše pridobiju strasti u doba kad su najveće napasti protiv svete čistoće. Tako Orlovstvo mnogo doprinosi poduhovljenju i samoga tijela. Da se lakše postigne duhovna svrha Orlovstva, ovo ima za svoju lozinku: Žrtva, Euharistija, Apostolat.« – Presvj. biskup dr. Mileta (LI.).
Nasljedovanje orlovskih uzora.
»Na vašem se barjaku, osim sv. Križa, nalazi i slika Orla, koji je simbol sv. Ivana Apostola i Evanđeliste, jer ovaj se poput Orla dizao do neba i gledao žarko sunce našeg Spasitelja i kod njega crpao snagu za riječi, koje je uvijek opetovao: »Ljubite se sinci međusobno.« Zato moramo ljubiti prije svega Boga, a onda iskrnjega, ali osobito naš narod, radeći neumorno da svi Hrvati budemo pravi katolici i to ne samo u crkvi već i u obitelji i u javnom životu, i da tako postanemo dostojni nasljednici naših predja.« – Presvj. biskup dr. J. Mileta (X.).
Sv. Franjo uči nas kako se trebamo otrgnuti od stvari ovoga svijeta te kako je uzvišeno savršeno siromaštvo i umrtvljenje sjetila; uči nas pravom duhu molitve i ljubavi kojom je posvuda naviještao »mir i dobro«, tako da se svojom serafinskom ljubavi uzdigao do mističkih visina i zaslužio povlasticu da nosi utisnute na svojemu tijelu svete Rane Isusove. Bez ovih krjeposti koje je vršio sv. Franjo, nema kršćanskoga života. I ako svima nije moguće se u njima izvježbati na tako savršen način, ipak su svi dužni posjedovati barem bit ovih krjeposti.
Sv. Alojzije pak predstavlja nam viziju svega onoga što Vi na osobit način u svome programu naglašavate i tražite, to jest čistoću i nevinost. Nevinost i idealna čistoća oboružane su kod sv. Alojzija tolikom snagom, tolikom odvažnošću i tolikom jakošću da ga čine idealom katoličke mladeži i pravim atletom ljubavi, tako da je znao svojim slabim tijelom u svome naručju nositi skoro mrtva tjelesa nemoćnika. Sv. Alojzije je zaista mučenik ljubavi i predivan ideal.« – Sv. Otac Papa Pijo XI. (LIII.).
Orlovstvo brani djedovsku vjeru
»Putujući uz naše obale često ćeš vidjeti kapelicu ili ruševine nekadašnje kapelice posvećene sv. Nikoli. Velikog poštovanja vrijedna su takva mjesta, njihova povijest nam priča da su bila središte izvjesnoga zajedničkog života. Ovdje su se mornari iz naših hrvatskih gradova i sela sakupljali, ovamo obraćali svoje misli i poglede, njima se zavjetovali i njima slali svoje pozdrave odlazeći u daleki svijet ili se vraćajući kući iz njega. Te su kapelice bile sijela ponosnih vjersko-staleških zborova hrvatskih pomoraca. Bilo je i mnogo drugih oblika kojima su se naši djedovi organizirali da bi što ljepše služili idealima svoga vjerskog uvjerenja. Ostatci tog organiziranog života iz ondašnjih vremena sačuvali su se do danas. Bezbroj raznih tradicija splelo se s njima. Divimo se svemu tomu jer vidimo kako je kod Hrvata u vrijeme njihova najjačeg života organizacijska misao sve ispreplela. Ujedno imamo u tome svjedočanstvo kako je u ono vrijeme i među našim narodom vladalo uvjerenje da nema kršćanskoga života bez staleških zborova i bez organizacija. Tako je! Stoljeća od Gospodina Isukrsta dalje pričaju nam tu istinu. Katolici koji mrze organizirane forme vjerskoga pokreta ili ih omalovažavaju ili koji nemaju smisla za njih, možda – budući in bona fide – dobri katolici, puni su ignorancije u jednom od najvažnijih poglavlja kršćanskoga života. Nama trebaju organizacije koje popunjaju, dižu i šire snagu u životu pojedinaca, obitelji i staleža. – Vi dragi mladi prijatelji širite nauk: Spas je u našoj organizaciji. Spasonosan je taj nauk za redove koje okupljate pod svoje orlovske zastave! Spasonosan će biti za sve koji će se u svojim krugovima na temelju vječno valjanih načela, koja ste i vi za sebe u vašoj »Zlatnoj knjizi« uzeli kao mjerilo za svoj rad, povesti za vašim primjerom i raditi kako radite vi! Vi ste kao oni iz velikoga doba hrvatske povijesti, u vašim se redovima nalazi prava tradicija katoličkoga hrvatskog naroda! U tom vam smislu dovikujem: Bog živi!« – Presvj. biskup dr. J. Srebrnić (VII.).
Orlovstvo – narodna omladinska organizacija
Potreba omladinske organizacije
»A među svim katoličkim organizacijama, jedna je kojoj moramo prije svega posvetiti svoju brigu. To je organizacija katoličke omladine. Ova je organizacija i najzahvalnija i najpotrebitija i najvažnija. Najzahvalnija je jer se mladosti najlakše primaju uzvišene misli, i jer se mladost lako oduševljava i jer je mladost uvijek spremna na rad i žrtve. Najpotrebitija, jer su godine mladosti pune pogibelji i jer mladeži već po naravi njezinoj treba odgoja i vodstva. Najvažnija, jer ono što se u mladosti utisnulo u srce, ostaje najtrajnije, nikad se ne da posve iščupati i daje temeljni smjer čitavome životu čovjeka: Adolescens juxta viam suam, etiam cum senuerit, non recedet ab ea. Duh mladosti, to je duh koji će vladati budućnošću. I tko osvoji mladost, osvojio je svijet za buduće naraštaje. – I ništa nam ne mora biti toliko na srcu, koliko baš to da stvorimo bujnu cvjetnu organizaciju katoličke mladeži i da onda tu organizaciju postavimo na zdrave i vječne temelje evanđeoske istine.« – Presvij. nadb. dr. Šarić (III.).
Orlovstvo – idealan tip omladinske organizacije
»U orlovskoj organizaciji, kako je predviđaju nova pravila, zbilja je oživotvoren idealni tip omladinske organizacije. Tip, koji vodi računa o svim potrebama mladog srca, a ipak nikad ne gubi iz vida glavni cilj organizacije, to jest preporod pojedinca i društva u duhu Kristova Evanđelja: »da Krist bude sve i u svemu«, kako kaže Apostol. – Preuzv. nadb. dr. Šarić (III.).
»Ima tu mjesta i zabavi, tjelovježbi, što jača tijelo i bodri duh, i izobrazbi uma, koja hoće mladića jednom učiniti dobrim građaninom i korisnim članom društva. Ima tu mjesta i njegovanju zdrave društvenosti i viteškoga osjećaja i jačanju socijalnoga smisla. Ali, sve je to okupljeno oko jezgre pokreta: Oko odgoja samoga sebe, do što potpunijega izgrađenja slike Božje u svojoj duši po milosti Božjoj, oko živog djelotvornog kršćanstva koje ima da prožeti sve članove Orla, oko neustrašivoga ispovijedanja svoje svete katoličke vjere.
Orlovstvo je organizacije hrv. kat. omladine. Osnovica je čitavom orlovskom radu katolička vjera, a vrhovni autoritet Crkva. Svrha je Orlovstva da izgradi kod omladine tip potpunog, savjesnog, dosljednog i značajnog katolika, odnosno katolkinje, a sredstva su mu organizacija, prosvjeta, gimnastika itd.« – Dekanska konferencija u Senju. (XIV.).
»Medju ovim katoličkim udruženjima iskustvo je pokazalo, da je jedno od najpodesnijih baš naše katoličko Orlovstvo.« – Presvj. biskup dr. J. Marušić (XXII.).
Orlovstvo organizacija omladine svih staleža.
»Bila je veoma sretna misao, što vi primate u svoje redove članice bez razlike, kojemu staležu ili soju pripadale. Tako vi možete mnogo lakše svuda da širite duh Crkve Isusa Krista i da posvuda blagotvorno djelujete.« – Sv. Otac hrv. Orlicama i Orlovima 5. IX. 1926.
Đaštvo treba da bude u Orlu.
»I ja samo jedno želim: da na tom ispravnom putu ustrajete. Da taj veliki ideal s Bogom sjedinjenoga kršćanskog života uvijek propovijedate i ucjepjujete hrvatskoj mladeži. Pa i školskoj mladeži. Ja bih najvolio, kad bi se i djačka mladost okupila oko orlovske zastave. Baš radi one ispravne načelne orijentacije, baš onog dobrog duha, koji struji kroz Orlovstvo. Budućoj inteligenciji, budućim narodnim vodjama prije svega treba dubokoga katoličkog osjećaja i života. A briga će biti onda orlovskog pokreta, da djačkoj mladeži uz općenita životna načela orlovska dadne priliku i za uzgoj uma i za pripravu za posebne, časne zadaće života, što je čekaju. Ja ću u svojoj nadbiskupiji svakako preporučiti katoličkim djacima organizovanje u Orlovstvu, a uvjeren sam, da će to učiniti i ostala presvj. gg. biskupi.« – Preuzv. nadb. dr. Šarić (XVII.).
»Pohvalno je, što je Orlovstvo osobitu pažnju posvetilo uzgoju djaštva, koje ima da bude kvascem orlovskog Apostolata medju ostalim staležima hrvatske omladine.« – Presvj. biskup dr. Marušić (XXII.).
»Bio bih sretan, kad bih mogao vidjeti, da su svi moji svećenici svijesni toga, kako je za katolički i hrvatski život u nas i potrebno i korisno, da se mladež i djaci i drugi omladinci u orlovskim redovima kupe oko Božanskog pelikana u Euharistiji i jača duševno i tjelesno za borbu za sveta Kristova načela. Zato Vam želim u Vašem nastojanju uopće, za naše krajeve napose, najbolji uspjeh i molim, da Bog dade svoj blagoslov.« – Presvj. biskup dr. Bonefačić (XIX.).
»Kakovu misiju imadu da izvrše orlovska društva? Ova imadu zadaću, da društvo obnove u Kristu. Tako na pr. vidimo, da su se darvinističke ideje počele širiti po sveučilištima; vidimo, da se umjetnost počela udaljavati od morala, da su pjesnici počeli da gube vjeru. Katoličko društvo mora da to popravi. Ono njeguje svetinje hrvatskog naroda.« – Presvj. biskup A. Akšamović. (XVI.).
Znamen Orla
Što znači ime Orao?
»Vi ste Orlovi. Da budete dostojni toga lijepog imena, morate se prema riječima velikog pjesnika uzvijati nad ostale čistim srcem i bistrim umom. Treba da se uzvijate nad moralnim talogom i nad podlošću; mora da boravite u visokim sferama one znanosti, koju prosvjetljuje vjera. Treba da Vaš pogled uvijek držite uperen u neugasivo svjetlo katoličke Istine.« – Sv. Otac Papa Pijo XI. (XI.).
»Orlovi su nekada u stara vremena odlijetali iz carskoga Rima, da osvoje svijet, a danas vidimo cvijet hrvatskoga naroda, još ljepše okrunjene Orlove radosne, miroljubive i prožete mladenačkim zanosom, kako se vraćaju u Rim, kao majci svojih duša.« – Sv. Otac Papa Pijo XI. (XI.).
Znamen Orla u sv. Pismu: molitva i sv. pričest.
Dva mjesta iz sv. Pisma, koja govore o orlovima, dozivlju Nam u pamet veoma korisne misli.
Kod proroka Izajije čitamo: »Koji se ufaju u Gospoda, promijenit će snagu, dobit će krila poput orla, trčat će, a ne će se umoriti, hodat će, a ne će klonuti. (Iz. 40, 31).
Kćeri moje! Duše, koje se uzdaju u Boga zadobit će snagu Božju. Ufanje se izražava u molitvi. S njom se čovjek uzdiže poput poput orla. Orlovi, koje je vidio prorok, to su vjerne duše, koje su pune ufanja i pouzdanja. To su duše, koje duhom i srcem postaju orlovi. Hoćete li da budete pravi orlovi, morate se moliti, i to pouzdanje moliti. Bog molitvi daje svoju milost i svoju snagu. Budete li Vi, Orlice, oboružane tom snagom, Vi ne ćete posrnuti, jer će tada Božja snaga biti Vaša snaga. Vi ćete tako biti prave Orlice Isusa Krista. Letjet ćete, a nikada se ne ćete umoriti niti ćete klonuti.
Kod sv. Mateja nalazi se jedno drugo mjesto, koje govori o orlovima. Kao što su u prijašnja vremena uz kraljeve bile počasne straže, koje su se nazivale imenom crvenih, bijelih, crnih i drugih orlova, isto tako ste i Vi Orlice tjelesna straža svoga Kralja. Sam Isus govori na usta evanđeliste sv. Mateja, a i kod njega se pod imenom orlova razumijevaju duše, koje lete prema Tijelu Isusa Krista. Kada nastane opustošenje svršetka svijeta, mnoge duše ne će znati da nađu Isusa. Vjerne će Ga duše naći i priljubit će se u Njega. Pravedne će se duše ponijeti poput orlova. One će znati da Ga nađu. Gdje će biti Isus Krist, tamo će se okupiti i orlovi: »Gdjegod bude tijelo, onamo će se i orlovi kupiti! (Mat. 24, 28.). Sv. Otac Papa Pijo XI. hrvatskim Orlicama.
Lozinka Orlovstva
»Za krst časni i slobodu zlatnu« bila je deviza naših djedova, pod kojom su se oni borili protiv ropstva narodnog i ropstva duha. I vi, naši Orlovi borite se za tu kršćansku slobodu. Kršćanska sloboda treba da svuda pobijedi kod pojedinca, u obitelji i u društvu. To je ona sveta sloboda, koja izvire iz evanđelja Kristova, a koje ste vi Orlovi tako lijepo istakli u devizi: Euharistija, Žrtva, Apostolat. Žrtva vlastite volje u orlovskoj disciplini, hrana duše vaše u presv. Euharistiji i Apostolat naš u samozataji za narod – to su najljepši odraz Vaše orlovske slobode. – Orao gnijezdo vrh timora vije, zato i Orao u visini kod Oca nebeskoga traži zaštitu svoje slobode.« – Presvij. biskup dr. Bonefačić (XX.).
»Katolički Episkopat pozdravlja svu našu katoličku omladinu, sve naše Orlove i Orlice, u svim njihovim žrtvama, u svom njihovom štovanju Presvete Euharistije i u svom njihovom apostolskomu djelovanju. Rad s ovakvom lozinkom izazvat će, sigurno, sve blagoslove Božje na jedinstvenu našu omladinsku organizaciju.« – Jug. Episkopat HOS-u (I.).
»Dosta je da istaknemo da je Presveta Euharistija označena izvorom jakosti orlovskom pokretu.« – Preuzv. nadb. dr. Šarić (III.).
»Rad za uzvišeni cilj mora biti združen sa žrtvom. Da se postigne vremeniti i zemaljski cilj, treba žrtve, a kamo li onda kada treba braniti dušu svoju i dušu brata svoga od pogibelji. Na ovome svijetu žrtva mora nam biti kruh svagdanji; dapače, mi moramo danas na osobiti način biti spremni žrtvovati i život naš za Isusa i nauk Njegov.« – Presvj. biskup dr. Mileta (X.).
»U svom programu također naglašavajte pravi Apostolat i to apostolat riječi, ali nadasve apostolat dobroga primjera. Ovaj bez riječi svima govori što ste i što hoćete, tim više, što vi na zgodan način znate spojiti otvoreno ispovijedanje svoje vjere s vašim raznim društvenim zvanjima.« – Sv. Otac papa Pijo XI. (LIII.).
»Dragi moji Orlovi! Vašom iskrenom i zanosnom vjerom prožetom zdravom katoličkom kulturom, svrstani ste kao nepobjediva vojska. Ovu vjeru trebate sve više produbljivati i svojim apostolskim primjerom širiti među ostali svijet.« – Sv. Otac papa Pijo XI. (XI.).
Orlovstvo u radu
Orlovska središnjica
»Da se ispuni ta sveta želja Hrv. Orlovskog Saveza, katolički Episkopat od svega srca blagoslivlja organizaciju Hrv. Orlovskog Saveza i sav njegov radni program koji je izrečen u njegovoj divnoj lozinci: »Žrtva, Euharistija, Apostolat.« – Jug. Episkopat HOS-u. (I.).
»U posljednje vrijeme širi se diljem hrvatskih krajeva snažno pokret katoličke omladine pod imenom katoličkih Orlova. I što je glavno, taj je pokret nadahnut idejama prave kršćanske katoličke obnove. To je osobito u najnovije vrijeme došlo do izražaja kad se je u Zagrebu obrazovao jedinstveni »Hrvatski Orlovski Savez« i predložio svoja pravila poslovnomu odboru katoličkoga episkopata moleći ga za odobrenje i blagoslov. Svi su prisutni biskupi u ime svega katoličkog episkopata u Jugoslaviji s oduševljenjem pozdravili i odobrili Savez i njegova pravila. I svi su spremno obećali da će ga promicati i svakom prilikom preporučivati svojemu svećenstvu i puku.« – Preuzv. nadb. dr. Šarić (III.).
»Moja je želja da velike stručne organizacije, koje sve zajedno sačinjavaju ‘Katoličku Akciju’, budu tako koordinirane da ta koordinacija ne zadire u unutarnje ustrojstvo pojedinih tih stručnih organizacija.« – Presvj. A. Akšamović (XIII.).
»Ja naročito zahtijevam od svih orlovskih udruženja na području moje biskupije da ne poduzimaju ništa što ne bi bilo u skladu sa smjernicama izdanima po Hrvatskom Orlovskom Savezu i s načelima koje zastupaju duhovni savjetnici episkopata opunomoćeni.« – Presvj. A. Akšamović (XIII.).
Odjeljenje muške organizacije od ženske
»Kako razabirem iz Organizacijskoga Vjesnika od 1. VI. o. g. str. 30, vi hoćete da omladina ozbiljno radi, pa zato imate odijeljene organizacije, odijeljene sastanke, odijeljena odgojna glasila, odijeljene redovite akademije, nastupe i sletove, odijeljeno putujete i odijeljeno se zabavljate. Tako i valja. To je u duhu misli i želja biskupa Mahnića u mariborskoj poslanici. Razumije se da ova načela nimalo ne priječe da prigodom rijetkih, općih katoličkih narodnih, pokrajinskih, dijecezanskih, župnih manifestacija, u sporazumu s vašim vrhovnim duhovnikom, i u dogovoru sa Svezom Hrvatskih Orlica, priredite sletove, nastupe, akademije koje se, doduše, održavaju na istom mjestu, ali ipak imaju odijeljen karakter.« – Presvj. dr. Marušić (XXII.).
Protivnici Orlovstva
»Sveta Crkva, koju vodi Duh Sveti, određuje po Svetoj Stolici da se odgoj mora vršiti pomoću ustanova koje stoje na izrazitim vjerskim i ćudorednim katoličkim načelima. Ona traži od svojih vjernika da posvud izričito i jasno izriču svoj katolički karakter i s velikim nepovjerenjem promatra ne samo društva koja u svojemu programu iznašaju načela oprečna sv. vjeri katoličkoj, nego – sjećajući se riječi Spasiteljevih: »Tko nije sa mnom, protiv mene je, ili tko ne sije sa mnom, rasiplje« – i ona tzv. neutralna koja, ne vodeći o vjeri računa, govore da vjera spada u crkvu, a ne u javni život. – Kobne li zablude, predragi sinovi, kao da je moguće odgajati bez ustaljenih vjerskih i ćudorednih načela; kobne li zablude, kao da svako udruženje kao takvo nije dužno dati čast Tvorcu naravnoga poretka, koji od ljudi, društvenih bića, traži da se ujedinjuju i zajedničkim silama, potpomažući se međusobno, nastoje usavršiti se vjerski, ćudoredno, umno, socijalno, tjelesno.« – Preuzv. dr. Bauer (VI.).
»Napokon, katolički Episkopat, znajući da je borba uvjet za uspjeh, raduje se obećanju Hrvatskoga Orlovskog Saveza da će odvažno i junački ući u borbu protiv svih protivnika naše vjere i Crkve. Neka naš Božanski Spasitelj obrađuje tu svetu borbu naše predrage omladine uz njezinu lozinku: Žrtva, Euharistija, Apostolat.« – Jug. Episkopat H. O. S.-u (I.).
Zlatna knjiga
»Katolički duh koji prožima stranice Vaše ‘Zlatne knjige’, bio nam je jamstvom da jedino načela istaknuta u toj zaista zlatnoj knjizi mogu preporoditi hrvatski narod i spasiti pojedince od vječne i vremenite nesreće.« – Preuzv. dr. Bauer (VI.).
Dan katoličke omladine
»U tu svrhu proglasit će katolički Episkopat »Danom katoličke omladine« nedjelju najbližu danu 6. svibnja, to jest danu sv. Ivana Evanđeliste, zaštitnika organizirane katoličke omladine. Katolički episkopat iz dna duše pozdravlja taj omladinski dan koji će priređivati svuda propagandističke akademije i svečano primanje u organizaciju; naše svećenstvo bit će upućeno da na taj dan drži u crkvama propovjedi o važnosti katoličkih omladinskih organizacija i kat. omladinske akcije, zatim da se na taj dan upriliči sabirna akcija u župi izvan crkava za Hrvatski Orlovski Savez u Zagrebu. Ovaj će se proglas preko pojedinih Ordinarija poslati Hrv. Orlovskom Savezu u Zagrebu.« – Jug. Episkopat HOS-u (I.).
»Nedjelja najbliža danu 6. svibnja, svetkovini sv. Ivana Evanđeliste, zaštitnika organizirane katoličke omladine, neka se svake godine slavi kao »Dan katoličke omladine«. Taj dan neka se u crkvi drži propovijed o važnosti katoličkih omladinskih organizacija i katoličke omladinske akcije, a izvan crkve neka se upriliči sabirna akcija za »Hrvatski Orlovski Savez« u Zagrebu. Novac neka se spremi na Ordinarijat. Gdje ima već omladinskih društava neka se organiziraju propagandističke priredbe, a omladinci neka zajednički pristupe Stolu Gospodnjemu.« – Preuzv. dr. Šarić (III.).
Indeks dokumenata
koje je primio H. O. S. od presvj. gg. biskupa te govori sv. Oca i biskupa o Orlovstvu.
- 31. I. 1924. Jugosl. Episkopat: List Hrv. Orlovskom Savezu (Kat. List od 7. II. 1924. i Vrhbosna od 20. III. 1924., str. 45.).
- 22. II. 1924. br. 337. Preuzv. dr. Šarić: List HOS-u (Nedjelja od 25. V. 1924.).
- 11. III. 1924. Preuzv. dr. Šarić: Pastirski list svemu svećenstvu Vrhbosanskom o Kat. Orlovstvu (Vrhbosna od 20. III. 1924., str. 33.).
- 15. IV. 1924. Šesta sarajevska dekanska konferencija odobrena po Ordinariju (Vrhbosna od 20. V. 1924., str. 49.-53.).
- 5. V. 1924. Preuzv. dr. Bauer: List HOS-u (Kat. List od 8. V. 1924.).
- 3. VI. Presv. dr. Srebrnić: List HOS-u (Nedjelja od 22. VI. 1924.).
- Banjalučka sinoda (Synodus dioesecesana Banialocensis prima N. 183., b, c, 184. pag. 77.)
- 9. VIII. 1925. Presv. dr. Mileta: Homilija o Orlovstvu (Kat. List od 27. VIII. 1925.)
- 18. IX. 1925. Pio XI. Govor Hrv. Orlovima (Mladost od 1925./26., br. 2, str. 41.-44.).
- 19. IX. 1925. Pio XI. Govor hodočasnicima IV. internacionalnog omladinskog Kongresa (Kat. tjednik od 18. X. 1925.).
- 27. II. 1926. br. 27. Presv. Akšamović: List HOS-u (Glasnik biskupije Bosanske i Srijemske od 30. VI. 1926.).
- 15. IV. 1926. Dekanska konferencija držana u Senju (str. 39.).
- 9. V. 1926. Presv. Akšamović: Govor o Orlovstvu (Mladost 1925./26. br. 8.).
- 9. V. 1926. Presv. Akšamović. Govor o Orlovstvu (Mladost 1925./26. br. 8.).
- 10. V. 1926. Preuzv. dr. Šarić: List HOS-u (Kat. Tj. od 30. V. 1926.).
- 21. VI. 1926., br. 1121. Presv. dr. Mileta: List HOS-u.
- 7. VI. 1926. Presv. dr. Bonefačić: List HOS-u (Jadran od 8. VII. 1926.).
- 5. VII. 1926., Presv. dr. Bonefačić: Govor u Metkoviću (Jadran od 8. VII. 1926.).
- 7. VII. 1926. Presv. dr. Marušić: List HOS-u (Dr. I. Merz: Ti i Ona, str. 87.-90.).
- 2. VIII. 1926. Nuncijatura Beograd: Brzojav M. Đ. O. O.
- 22. VIII. 1926. Presv. dr. Mileta: Homilija prigodom Orlovskog sleta u Salima (Narodna Straža od 28. VIII. 1926.)
- 5. IX. 1926. Pio XI. Govor Hrv. Orlicama i Orlovima (Nar. Pol. od 17. IX.
1926.).
Izdala Društvena Nabavna Zadruga, Zagreb, Pejačevićev trg 15
* Rimski broj na kraju citata upućuje na dokument iz koga je citat uzet. Popis dokumenata prema rimskim brojevima označen je na kraju poglavlja.