C. Sredstva Katoličke Akcije da postigne
socijalno Kraljevstvo Isusa Krista

Misao: Budući da Katolička Akcija ima osim općeg asketsko-mističkog cilja i specifični cilj da izgrađuje unutarnje i vanjsko socijalno Kraljevstvo Isusa Krista a jer je bitni preduvjet socijalnog apostolata temeljita izobrazba uma prilagođena staležu slijedi da Kat. Akcija uzgaja ponajprije asketsko-mistički (ako se tko drugi ne pobrine za taj uzgoj) i daje filozofsko-teološku izobrazbu uma prilagođenu staležu ako tomu proučava i primjenjuje onu znanost koja se posebno bavi socijalnim Kraljevstvom Kristovim, tj. katoličku sociologiju i to poglavito ona poglavlja na koja upozoravaju Papine Enciklike odnosno poslanice i upute nadležnih biskupa.

1. U središtu nastojanja Katoličke Akcije jest ascetika i mistika.

Iz svega dosadašnjega vidjesmo da sva ljudska djelatnost mora ići za tim da ljudskoj duši olakša što dublji vjerski život (kontemplaciju). Imati milost na zemlji, a slavu na Nebu jest cilj svih ljudskih nastojanja. Ako se ženimo naš je cilj da si pomoću porodice olakšamo život da izbjegnemo grijehu te da uzmognemo bolje vršiti volju Božju: rađanjem i uzgajanjem budućih sudionika Kraljevstva Božjega; ako se bavimo ekonomskom akcijom želimo sebi i drugima priskrbiti materijalnih dobara; ekonomska akcija ide za tim “da poboljša stanje onima koji žive od rada svojih ruku, da im omogući da postepeno osiguraju svoju budućnost, da mogu slobodno i javno vršiti krepost i izvršavati svoje vjerske dužnosti, da osjete da su ljudi a ne životinje, kršćani, a ne pogani, da onda lakše i s više žara pohrle prema onom Jedinom i Potrebnom Dobru, prema onom najuzvišenijem dobru radi kojega smo stvoreni”. (Leon, XIII. Graves de communi).

Štogod radili sva djela moraju ići za tim da se u svijetu čini što manje grijeha i što više zaslužnih djela. Sve mora promicati težnju ljudske duše za savršenstvom. Budući su ascetika i mistika znanosti o kršćanskom savršenstvu slijedi da ove dvije znanosti moraju stajati u središtu svih ljudskih nastojanja. A jer članovi Katoličke Akcije na poseban način hoće ljudima omogućiti nastojanje za savršenstvom – ostvarivanjem socijalnoga Kraljevstva Kristova – to je jasno da i u organizacijama Katoličke Akcije ascetika i mistika te provođenje njihovih načela moraju stajati u središtu svih nastojanja.

Tamo gdje je katolički život tako razvit da uz Kat. Akciju brojno cvatu čisto vjerska udruženja pravilno je da ova vjerska udruženja uglavnom preuzmu brigu oko asketsko-mističkog uzgoja i života svojih članova te da i Kat. Akcija taj uzgoj i život redovito crpi iz vjerskih udruženja.

2. Opća izobrazba članova zahtijeva katoličku izobrazbu uma.

Istina je članovi se Kat. Akcije izobražavaju da postanu stručnjaci u socijalnom apostolatu. Ali prije negoli je katolik stručnjak u jednoj djelatnosti katoličkog apostolata mora posjedovati onu opću katoličku izobrazbu uma koja se traži i od nestručnjaka. Svi su katolici dužni da djeluju kao apostoli ali svi ne mogu da postanu socijalni apostoli. Prije dakle negoli netko postane socijalnim apostolom bezuvjetno je potrebno da zna s katoličkoga gledišta prosuđivati svoj zanat, svoje životno zanimanje; svaki svjesni katolik mora prema tome dobiti onu izobrazbu uma koja odgovara njegovom staležu. Katolička Akcija mora se brinuti za ovu opću izobrazbu jer je općenita izobrazba uvijek preduvjet specijalne. Tako na primjer đaštvo koje se nalazi u organizacijama Katoličke Akcije treba dobiti sustavnu pouku o svim onim predmetima koji tako reći tvore njegov svakodnevni život. U srednjoj školi valja đaka naučiti katolički misliti o povijesti, umjetnosti, filozofiji i dr., o svim onim pitanjima o kojima se u školi govori. Na sveučilištu se obično unutar sveučilišnih društava osnivaju sekcije koje odgovaraju struci što je đaci proučavaju: historijska, medicinska, literarna itd.

Ova opća izobrazba uma jest preduvjet svakoga rada u Kat. Akciji jer član Kat. Akcije jest prije svega liječnik, advokat, ratar, radnik, trgovačka namještenica, učiteljica, i svi ovi prije negoli žele uspješno socijalno djelovati moraju posjedovati izobrazbu uma koja odgovara njihovome staležu.

A jer su filozofija i teologija preduvjet svake umne izobrazbe slijedi da su sustavni filozofsko-teološki tečajevi (naravno uvijek prilagođeni stupnju izobrazbe članova) bitni preduvjet za apostolat Katoličke Akcije. Oko ovoga se filozofsko-teološkog izobražavanja treba kretati proučavanje ostalih disciplina koje su u bližoj vezi sa staležom članstva (estetska, medicinska, školska itd. sekcija).

Tko nema temeljitu katoličku izobrazbu uma neće nikada moći djelovati kristijanizirajući upravo ondje gdje čovjek provodi velik dio svoga života a to je među ljudima svoga zvanja (u uredu, radionici, sveučilištu, u školskoj klupi itd.).

3. Vlastitu organizaciju valja izgraditi u duhu socijalnoga Kraljevstva Kristova (unutarnje socijalno Kraljevstvo Isusa Krista)

Ponajprije, prije negoli se pređe na vanjsku djelatnost, valja u vlastitim redovima ostvariti socijalno Kraljevstvo Kristovo. Vlastitu organizaciju valja tako udesiti da u njoj članovi imaju što manje prilike griješiti i što više poticaja na kršćansko savršenstvo. U tome je sva mudrost društvenoga poretka; takav poredak valja najprije ostvariti u vlastitim redovima. Stoga ovo socijalno Kraljevstvo nazivamo internim za razliku od eksternoga, vanjskoga, koje obuhvaća sav društveni život u državi. Interno je Kraljevstvo tek škola eksternoga.

Prije negoli se članovi Kat. Akcije teoretski upute u sve zakone socijalnoga Kraljevstva, oni to Kraljevstvo već proživljavaju u vlastitim redovima. Jedino u tim organizacijama se u današnje doba stvara katolička državljanska svijest, stvara onaj državljanski odgoj koji je kadar da državu udesi po načelima socijalnoga Kraljevstva Kristova.

Ne može se dovoljno istaknuti kako je važno za ostvarenje katoličkog društvenoga poretka da se ostvari ovo unutarnje Kraljevstvo, i to iz ova četiri razloga:

a) radi ljudi kao pojedinaca: u tom poretku ne bi bilo nečednih plesova, nečednih razgovora, nečedne mode, besramne štampe, bezvjerstva, loših predstava itd. Ovaj idealni poredak unutar Katoličke Akcije upućuje da ni građanska vlast ne smije trpjeti nečednih plesova, nečednih razgovora, besramne štampe itd.

b) ovaj život u Kat. Akciji uzgaja za legalnu pravednost. Legalna pravednost zahtijeva da točno vršimo zakone i nuka nas da priznajemo velika dobročinstva što ih dobivamo od društva. Ta nas pravednost potiče da snosimo opravdane namete koje stavlja na nas društvo i da društvu učinimo one usluge koje od nas iščekuje. Budući da je zajedničko dobro vrednije od dobra pojedinca, ima slučajeva kada pojedinci moraju žrtvovati jedan dio svojih dobara radi zajedničkog interesa; moraju žrtvovati jedan dio svoje slobode, katkada i sam život. – Kršćanski poredak u državi bezuvjetno traži da se poštuje ta legalna pravednost. To je preduvjet utjecaju Crkve na ljudsko društvo. A gdje da se odgojimo za ovu legalnu pravednost? Upravo zato su najzgodnije organizacije Kat. Akcije. Nju vode svjetovnjaci. One rade pod vodstvom centrala koje se često protežu na državne teritorije. Te centrale radi zajedničkog dobra često nameću društvima i članovima razne obveze: članarine, traže izvještaje, polaganje računa za svoju djelatnost. Centrale traže da društva svoju ličnu slobodu djelomično suze na korist zajedničkoga dobra. A zauzvrat opet centrala šalje društvima predavanja, izdaje im list, čini ih dionikom jedinstvenog idejnog pokreta. Stoga možemo reći da u današnje vrijeme nema zgodnijega sredstva za državljanski uzgoj upravo od tih organizacija Kat. Akcije koje rade pod ravnanjem nacionalnih centrala. Uzmite još društvene sastanke, odborske sjednice, glavne skupštine cijelih Saveza koje sliče parlamentima i svatko će lako uvidjeti veliko značenje Katoličke Akcije. U njoj se odgajaju državljani koji će biti u stanju da u državi ostvare kršćanski poredak. Kao što je npr. Benediktinski red dao Crkvi preko 20 Papa, 5 crkvenih naučitelja, oko 57 000 poznatih svetaca, analogno Kat. Akcija treba da uzgaja buduće vođe svjetovnoga društva, ideologe kršćanskog svjetovnog poretka; državi treba dati što više dobrih državljana i rodoljuba, a Crkvi svetaca.

c) ni bez distributivne pravednosti nema kršćanskoga državnog života. Ova pravednost se odnosi na dužnosti društva prema pojedincima. Ova dijeli zajednička dobra i namete prema pravednosti i pravičnosti. Štiti pojedince: njihova prava i njihove bitne interese. Svaki član Kat. Akcije vidi važnosti centrala i nauči prosuđivati rad tih centrala. Isto tako će znati uvidjeti važnost države ali će također u Kat. Akciji naučiti kontrolirati državne organe u njihovom radu prosuđujući koliko vlastodršci ostvaruju Kristov socijalni poredak ili se od njega odalečuju.

d) napokon je komutativna pravednost koja uređuje odnošaj pojedinih građana međusobno i traži da se štiti privatno vlasništvo, dobra duše i tijela, te dobar glas. I za to se brine uzgoj u Kat. Akciji.

Sve dakle što državljanin mora znati da uzmogne uspostaviti u državi socijalno Kraljevstvo Isusa Krista on to već proživljuje unutar svoje organizacije koja radi pod vodstvom velikih nacionalnih centrala.

Stoga se neće nikada dovoljno pažnje svratiti na što precizniju izgradnju cijeloga pravnog poretka u Kat. Akciji. Ona mora biti pravna organizacija s točnim zakonima, poslovnicima, priručnim knjigama koje tumače sav pravni poredak. U tim poslovnicima valja predvidjeti svaku važniju prigodu: skupštinu, izlet, zabavu, putovanje, izbor, vjersku manifestaciju. Sve mora biti tako udešeno da ti poslovnici svedu grješne prigode na minimum, a dadu što više prigode za stjecanje kršćanskoga savršenstva.

Kat. Akcija ako hoće dobro uzgajati za socijalno Kraljevstvo Kristovo treba bdjeti nad tim da članovi zaista u ovoj školi državljanskoga života udovoljavaju točno svim dužnostima: legalnim i komutativnim, a centrala da se ne ogriješi o svoju distributivnu dužnost. Tako npr. redovno i savjesno plaćanje članarine, redovito ispunjavanje preglednica, strogo vršenje svih paragrafa Poslovnika znači na oko malenkostima stvarati preduvjete socijalnom Kraljevstvu Kristovom. Ljuto se vara tko misli da se bez točno opredijeljenoga pravnog poretka može državljanski uzgajati, uzgajati za apostolat u naravnom ljudskom društvu u kojemu valja ostvariti socijalno Kraljevstvo Kristovo. Bez ove naravne pravne podloge Crkva neće nikada moći u svjetovnom društvu naći dovoljno preduvjeta za slobodan razvoj. A u Inkarnaciji i Crkvi jesu kako vidjesmo usredotočena sva djela Božja.

Valja stoga da je Kat. Akcija interno socijalno Kraljevstvo Kristovo, početak velikoga socijalnog Kraljevstva koje će obuhvatiti cio društveni život.

U tom internom Kraljevstvu se ljudi posvećuju sakramentima i rade pod majčinskom paskom Crkve koja gleda jesu li svi njihovi čini u skladu s Božjim zakonima. Isto tako će morati biti u cijelome ljudskome društvu; i u njemu će Crkva imati onaj utjecaj na sve čine privatnoga i javnoga života, tamo od pojedinaca preko obitelji i zvanja do države kao što je to već donekle bilo ostvareno u Evropi u XIII. stoljeću. I tamo će morati vladati sličan odnošaj između Crkve i Države kao što je u Kat. Akciji npr. između duhovnika i društvenoga predsjednika; idealom mora biti da i u Državi katol. vjera postane državnom vjerom kao što je ona službena vjera svakog udruženja Kat. Akcije.

4. Sociologija u službi eksternoga socijalnog Kraljevstva Kristova.

Članovi Kat. Akcije moraju postati socijalni kristijanizatori. Radi toga oni moraju i teoretski naučiti što je društvo, iz kojih se dijelova sastoji i prema kojim zakonima sve te sastavne dijelove i cijelo društvo treba urediti. Iz toga slijedi da u Kat. Akciji valja proučavati nauku o ljudskome društvu – sociologiju. Proučavanje i primjena sociologije prema tome spada u bitni i posebni dio radnoga programa Kat. Akcije.

Sociologija spada u filozofiju a grana je specijalne etike. Ona govori o porodici, državi i međunarodnom društvu i o onome što je s tim u vezi. Budući je čovjek određen za vrhunaravno dobro to nije dovoljno sociologiju proučavati samo u svijetlu zdravoga razuma, već je treba promatrati u svijetlu objave. Brak nije samo nerazrješiva zajednica jednoga muža i jedne žene, radi rađanja i uzgajanja djece, već je također i sakrament.

Proučavanje i primjena Papinih Enciklika i Biskupskih smjernica ukoliko su sociološke spadaju u bitni radni program Kat. Akcije.

Nisu uvijek u svijetu iste potrebe. Liberalni laicizam iako je uzdrmao temeljima društvenoga poretka sad se više očituje na polju školstva, drugi puta opet na ekonomskom ili državnom polju. Papinstvo koje promatra cijelo čovječanstvo s uzvišenoga mjesta najbolje vidi razne potrebe vremena i stoga vidimo kako Pape u svojim Enciklikama upozoravaju na razna suvremena zla i upućuju na sredstva kojima će se ta zla suzbiti. Pio IX u Silabu piše o savremenim zabludama, Leon XIII o Socijalizmu (Quod Apostolici muneris), o Braku (Arcanum), o Autoritetu (Diuturnum illud), o Framasonima (Humanum genus), o Kršćanskom ustavu država (Immortale Dei), o Slobodi (Libertas), o Radničkom pitanju (Rerum novarum) itd. Enciklike po tome upozoravaju na ona poglavlja iz sociologije koja su najsuvremenija i stoga proučavanje i primjenjivanje tih enciklika spada u bitni dio radnoga programa Kat. Akcije.

Ali jer su u pojedinim biskupijama opet posebne prilike, to biskupi u skladu s Papinim enciklikama i uputama opet daju posebne smjernice za socijalnu kristijanizaciju za svoje biskupije. Tako je proučavanje i primjenjivanje tih biskupskih socijalnih smjernica također bitni dio rada Kat. Akcije u dotičnoj Biskupiji.

Trostruk je neposredni cilj Kat. Akcije:

a) generički asketsko-mistički (koji uzgaja uglavnom volju) i filozofsko-teološka izobrazba uma prilagođena staležu;

b) sociološki (širiti unutarnje i vanjsko socijalno Kraljevstvo Isusa Krista)

c) apostolski

Iz svega rečenoga došli smo do zaključka da Kat. Akcija ima zadatak da ostvaruje socijalno Kraljevstvo Isusa Krista. To ona ostvaruje na taj način da svojim vlastitim članovima dade ponajprije dobru asketsku izobrazbu tako da sve čine iz vrhunaravnih motiva: da se time uzmogne Bog proslaviti i ljudima omogućiti da spoznaju i uzljube ono jedino dobro radi kojega su stvoreni. Takvi bi morali biti svi ljudi, ali Kat. Akcija posebno uzgaja asketsko-mistički – ako taj posao već ne izvrše čisto-vjerska udruženja – jer se od apostola više traži nego od drugih.

Iza toga slijedi da članovima Kat. Akcije valja dati temeljitu izobrazbu uma da ovi uzmognu svojim radom svome staležu dati onu funkciju u ljudskom društvu koju mu namijenjuju Božji zakoni. Ovo promatranje svih praktičnih i spekulativnih zvanja u vidu kršćanskih načela preduvjet su svakome apostolatu jer prije svega treba apostolski djelovati u vlastitoj okolici vršeći točno onako svoje staleške dužnosti kako to interes samoga staleža zahtijeva i imajući osim toga onu općenitu kršćanski orijentiranu izobrazbu koju posjeduje i njegova okolina. Tako se na primjer od jednoga katoličkog liječnika ne traži samo da je on dobar liječnik već također da on zna odnošaj između liječničke znanosti i morala, da zna moralne uzroke raznih bolesti; osim toga jer se on kreće u društvu naobraženih ljudi mora imati i opću izobrazbu u književnosti, povijesti, radiotelefoniji i slično ali to naravno sve kršćanski orijentirano. Ova njegova opća i posebno liječnička izobrazba preduvjet su njegovom socijalnom apostolatu.

Takav se odgoj i treba dati u društvima Kat. Akcije. Usporedo s time valja u vlastitim redovima ostvarivati takav pravni poredak koji će članstvu zajamčiti kretanje u takvom društvu gdje su grješne prigode svedene na najmanju mjeru a poticaji za vjersko-moralno usavršavanje veoma jaki. Uz ovo unutarnje ostvarivanje katoličkog socijalnog poretka valja naročitu pažnju posvetiti proučavanju i primjenjivanju sociologije te znanosti o ljudskom društvu (o obitelji, o zvaničnom, građanskom i međunarodnom društvu), čineći to poglavito u vidu Papinih Enciklika i nadležnih biskupskih uputa.

Zajedno s tim ostvarivanjem socijalnoga Kraljevstva Kristova u svjetovnom društvu stvaraju se Crkvi preduvjeti da širi unutarnje Kraljevstvo Božje i tako Kat. Akcija postaje dionicom bitne apostolske misije Crkve: u spašavanju i posvećivanju duša.

Dođi gospodine Isuse!

(Sv. Ivan apostol. zaštitnik Hrvatskog Orlovstva u Apokalipsi (Otkrivenju)

22, 20)