– KOMEMORACIJA SLUGE BOŽJEGA DRA IVANA MERZA održana je u crkvi Srca Isusova, u Splitu, dne 8. V. Sudjelovali su u koncelebraciji, u 19 sati svi oci biskupi splitske metropolije koji su se nalazili u Splitu zbog blagdana sv. Dujma i sjednice biskupa SM. Koncelebraciju je predvodio o. nadbiskup, koji je odmah u početku put rekao da je samo jednom slušao dra Merza, kada je u Malom splitskom sjemeništu, godine 1925., održao predavanje o Lurdu. Tada je o. nadbiskup imao dojam da taj profesor govori pobožnije nego bilo koji njegov tadašnji odgojitelj ili profesor svećenika pa se je tome čudio I tome su sjemeništarci također izražavali svoje čuđenje. Danas pak se vidi zašto je to tako bilo i kakvog smo moralno-vjerskog velikana mi tada imali sreću slušati. Počni sada. nadbiskup ponovno izjavio da on nikada nije pripadao kao član Merzovu katoličkom pokretu, jer se je držao direktive drugog svetog čovjeka, pokojnog duhovnika don Grge Bučića, koji je tada sjemeništarce odvraćao od prepira ka koje su vladale među katoličkim raznim tadašnjim strujanjima i govorio da su ti razni pokreti ustanovljeni za laye, a ne za svećenika pa da mi poslije, kao svećenici, treba da vodimo te pokrete, a ne da im budemo članovi. Taj neutralni stav prema tadašnjim katoličkim pokretima usvojio je bio see god splitskih sjemeništaraca i bogoslova.
Propovijed o duhovnom liku dra Merza održao je o. Mate Nikola Roščić, ofmconv. s velikim entuzijazmom. O. Roščić je prikazao postanak svetosti dra Merza i rekao da su izvori njegove svetosti trostruki tj. francuski neokatolicizam i neotomizam koji je on upoznao u Prizu, na studijima; katolička akcija koju je definirao papa Pio XI. kao sjedinjenje laikata u hijerarhijskom apostolatu, dakle tu je bila izražena depolitizirana katolička akcija i treći izvor njegove svetosti bio je domaći katolički pokret s njegovim organizatorima hrvatskim biskupima, na pr. u Splitu je bio jedan od tih pok. biskup Filip Nakić, koji je upravljao našom biskupijom od 1890. do 1911. te najistaknutijim organizatorom biskupom Mahnićem, inače po nacionalnosti Slovencima i biskupom krčkim. Crkva otaca isusovaca bila je puna pobožnih vjernika.