Kapela hrvatskih svetaca i blaženika na Pastirskim poljanama u Betlehemu službeno je otvorena i blagoslovljena 1. ožujak 2025. godine. Kapelu krasi veliki drveni reljef koji je izgrađen od bosanskohercegovačkog javora. Reljef prikazuje hrvatske svece i blaženike koji simboliziraju hrvatske pastire, a za njima ide veliko mnoštvo hrvatskog naroda. Na reljefu se nalazi i reljef bl. Ivana Merza kao jednog od pastira hrvatskog naroda.
Početak izgradnje je bio na Stepinčevo 2020. godine kada je blagoslovljen temeljni kamen u zagrebačkoj katedrali koji je uzet od prvostolnice zagrebačke na 60. obljetnicu Stepinčeve smrti, a 22. svibnja 2022. godine bio je blagoslov početka radova.
U temelje kapele je na početku radova, u svibnju 2022. godine, stavljena Povelja u koju su postavljeni simbolični znakovi koji predstavljaju identitet i nasljeđe hrvatskog naroda u Hrvatskoj, BiH i svijetu.
Fra Tomislav Glavnik bio je inicijator i glavni voditelj projekta kapele hrvatskih svetaca i blaženika.
Izgradnja kapele financirana je kroz različite donacije. Vlada Republike Hrvatske donirala je 450 tisuća eura za konstrukcijsku gradnju i uređenje okoliša, dok su dobročinitelji iz cijelog svijeta uložili oko 350 tisuća eura za opremu i potrebne materijale. Važno je spomenuti da ljudi koji su radili, Hrvati – umjetnici i obrtnici, nisu htjeli primiti honorar te smatraju to zavjetnim darom, čime je projekt učinjen još vrjednijim.
Akademski kipar i profesor Ilija Skočibušić iz Tomislavgrada autor je unutarnjeg i suautor vanjskog uređenja hrvatske kapele, kao i drugih kapela. Njegova želja bila je da hrvatski narod dovede do Pastirskih polja do anđela, a da ih anđeo vodi dalje do Kristova rođenja. „Prikazao sam s jedne strane anđela koji naviješta: ‚Ne bojte se, rodio se Sin Božji‘, a s druge strane sam prikazao hrvatske svece i blaženike koji simboliziraju hrvatske pastire, a za njima ide veliko mnoštvo odnosno njihovo stado, njihov hrvatski narod.“
