Božidar Nagy, D.I.

„Ako ne znaš tko si, doći će drugi pa će ti reći
da budeš ono što on bude htio!“ I. Petrićević

ČASOPIS HRVATSKA STRAŽA
I AKADEMSKO  DRUŠTVO „HRVATSKA“ U BEČU

Od prošloga broja ovoga časopisa započeli smo prikaz Hrvatskog katoličkog pokreta u užem smislu kojega je 1903. god. pokrenuo krčki biskup Antun Mahnić (1850.-1920.)      Dva su događaja s kojima započinje Hrvatski katolički pokret: 1.) pokretanje časopisa Hrvatske straže i 2.) osnivanje Hrvatskog katoličkog akademskog društva „Hrvatska“ u Beču. Jedan je bio na teoretsko-idejnom planu, odakle su dolazile ideje za pokret, a drugi je bio na praktičnom području, tj. djelovanje u smislu ideja koje je biskup Mahnić zastupao i promicao. Zajednički nazivnik svih akcija Hrvatskog katoličkog pokreta bio je odupiranje liberalizmu koji je počeo prodirati u javni život hrvatskog društva i ugrožavati tradicionalne kršćanske vrijednosti.

Preporodne ideje za suprotstavljanje opasnosti liberalizma biskup Mahnić upućuje preko svoga časopisa Hrvatske straže, koju pokreće  1903. god. Časopis je izlazio tromjesečno od 1903. do 1918. Cilj je Hrvatske straže bio analizirati i prosuditi i dati smjernice za djelovanje u svjetlu kršćanskih načela i uz pomoć zdrave filozofije sav javni život posebice područja književnosti, umjetnosti, znanosti, društvenih kretanja i politike.

Osim pokretanja ovoga časopisa biskup Mahnić paralelno započinje djelovati i na praktično – organizacijskom području. Okreće se mladeži jer je bio svjestan da će svojim preporodnim idejama na katoličkim osnovama najprije privući i oduševiti mladež kao što se ubrzo pokazalo da je njegova intuicija bila potpuno ispravna. Uz pomoć svoji suradnika, posebice mladog krčkog svećenika Ivana Butkovića započinje s organiziranjem mladeži.

Još koncem 1902. g. biskup Mahnić prigodom svoga pohoda Beču  posjećuje Ivana Butkovića kojega je uputio u Beč na studij filozofije. Kod tog susreta i dugog razgovora koji su vodili o potrebi organiziranja hrvatske katoličke mladeži došli su do zaključka da treba osnovati upravo u Beču Hrvatsko katoličko akademsko društvo za hrvatske studente kojih je tada veliki broj studirao u tadašnjoj prijestolnici Austrougarskog carstva. Za usporedbu treba spomenuti da je u to vrijeme na Sveučilištu u Zagrebu, u čijem sastavu je bio Pravni, Filozofski i Teološki fakultet, bilo upisano 677 polaznika. U isto vrijeme na raznim fakultetima u Beču studiralo je 500 hrvatskih studenata što je bio veliki izazov da se za te studente nešto učini na katoličkom planu. Do tada je za hrvatske studente u Beču postojalo samo jedno akademsko društvo Zvonimir koje nije imalo vjerski karakter nego je djelovala na nacionalnoj osnovi.  

Hrvatsko katoličko akademsko društvo kao prvo društvo koje je okupljalo hrvatske katoličke studente u okviru Hrvatskog katoličkog pokreta koji se rađao, utemeljeno je u Beču 12. svibnja 1903. Toga je dana  održana utemeljiteljska skupština u prostorijama SAKD Danica. Na utemeljenju društva sudjelovali su Ivan Butković, Milan Maraković, M. Dević te dva svećenika K. Dočkal i J. Frančišković. Svoje su društvo nazvali „Hrvatska“. Društvo je uzelo kao lozinku „Za vjeru i dom!“. Kako bi društvo izašlo iz anonimnosti ubrzo su objavili knjigu svojih članaka „Nepredavana predavanja“, kojom su javnost željeli upoznati sa svojim radom i planovima. Najzaslužniji za njegovo osnivanje bio je upravo svećenik Ivan Butković koji se u tome angažirao po nalogu svoga biskupa A. Mahnića. Osam dana nakon utemeljenja 20. svibnja 1903. društvo je i formalno potvrđeno od strane civilnih vlasti. Kroz to društvo tijekom njegova postojanja prošlo je mnogo hrvatskih katoličkih studenata koji su kasnije postali istaknuti katolički intelektualci u domovini. Među njima su bili prof. Ljubomir Maraković i kasnije njegov učenika, a sada bl. Ivan Merz. I tako je započelo sa formiranjem hrvatskog katoličkog laikata koji se prvi puta u hrvatskoj povijesti masovno i djelatno uključuje u život Crkve. Naglasimo da je biskup Mahnić  pokrećući Katolički pokret išao za duhovno–intelektualnim obrazovanjem mlađeg katoličkog naraštaja koji se trebao angažirati u izgradnji novog društva prožetog kršćanskim vrijednostima. Za formiranje ove katoličke inteligencije biskup Mahnić je tražio troje: 1. solidnu kulturno–filozofsku izobrazbu; 2. bolje poznavanje kršćanske vjere kroz proučavanje osnovnih teoloških disciplina; 3. duhovno – asketski život članova.

Preuzimanje:

HRVATSKI KATOLIČKI POKRET (6).doc

HRVATSKI KATOLIČKI POKRET (6).pdf