Boraveći ovih dana u Zagrebu, nakon nastupa na Filozofskom fakultetu Družbe Isusove prof. Thomas Gueydier iz Francuske održao je još dva javna predavanja. Jedno je bilo u Europskom domu u petak 18. studenog u organizaciji Socijalne akademije i Europskog doma. Drugo je održao u nedjelju 20. studenog na blagdan Krista Kralja u Velikoj dvorani Bazilike Srca Isusova u Palmotićevoj ul., u organizaciji Hrvatskog katoličkog društva prosvjetnih djelatnika.
U predavanju u Europskom Domu prof. Gueydier govorio je o bl. Ivanu Merzu kao Europljaninu, koji u svojoj osobi ujedinjuje razne elemente europskih naroda i njihove kulture te se osvrnuo također na disertaciju Ivana Merza koja ga je otkrila Francuzima te je njezine sadržaje i ideje primijenio na sadašnju aktualnu situaciju u Europi. Među ostalim prof. Gueydier je rekao: «Ako bi Ivana Merza trebalo smjestiti u europsku povijest ideja, mogli bismo reći da on čini jednu vrstu sinteze među suprotstavljenim koncepcijama kulture koje se sučeljavaju već dvije stotine godine: to su koncepcije prosvjetiteljstva, definirane metafizičkim pojmovima apstrakcije i nepromjenljivosti, nasuprot koncepciji njemačkih romantičara koji kulturu promatraju pod pojmovima nacionalnog genija. Najmanje što u ovom trenutku možemo reći jest, da je jedna takva sinteza neizbježna – danas više nego ikada – ponajprije zato da bi se otklonila spirala nacionalizma, ali i da bi se ozdravilo od neobične bolesti čije su žrtve naše zapadne demokracije ili one koje tek postaju takvim.» U nastavku je naglasio da se radi o bolesti koja se očituje razočaranjem u zajednički život; to razočaranje prouzročeno je udaljavanjem od nekadašnjih skupnih vrijednosti koje se danas smatraju suviše apstraktnim i postepeno postaju za većinu ljudi nepristupačne, da bi na kraju postale nepostojeće. Sociolozi govore o kidanju društvenih veza (“dé-liaison sociale ”) da označe to nestajanje osjećaja kolektivne pripadnosti. Francuska je žrtva te bolesti, ali od nje pati cijela Europa.
«Treba, dakle, pod hitno naći mjesta gdje bi se mogla ponovno uspostaviti društvena veza, mjesta civilizacije, mjesta dovoljno označena da bi se pojedinci mogli u njima pronaći, ali i mjesta dovoljno otvorena da ne bi u njima ostali zatvoreni» istaknuo je prof. Gueydier i nastavio: « Liturgija, kakvu je prikazao Ivan Merz, to jest Liturgija sa svime što ima poučnog, humanog je dakle jedno od tih mjesta gdje se Univerzalno i Posebno mogu sastati, mjesto gdje pojedinci imaju mogućnosti da se izgrade u svim dimenzijama svog bića – intelektualnoj, osjećajnoj, društvenoj i naravno duhovnoj. Svakako, Crkva, čije je djelo Liturgija, nema monopol u tom susretu između Sveopćeg i Pojedinačnog. Ona ima neizostavno specifično poslanje prenijeti to “živjeti zajedno” – poslanje nesporno bogato i dostojno poštovanja. Sve to navodim kako bih vam priopćio da je Ivan Merz započeo također svoju posmrtnu misiju u Francuskoj. Neka dakle taj njegov drugi boravak u Francuskoj, koji on ondje sada čini kao Blaženik, donese puno plodova za veći ugled Francuske, Hrvatske i Europe.»
U nedjelju 20. studenog, na blagdan Krista Kralja u Bazilici Srca Isusova prof. Gueydier posebno je istaknuo što blaženi Ivan Merz poručuje današnjim Francuzima. Započeo je s konstatacijom kako Francuska ove godine obilježava stogodišnjicu zakona odvajanja Crkve i države. Izgleda također da je ova obljetnica probudila i stare demone. Slavljenje «laičnosti», bila je prigoda za pripadnike borbenog laicizma da se vrate na scenu i određene ideje koje se smatralo da pripadaju prošlosti, Na taj se način sve brojniji glasovi, neviđenim nasiljem javljaju u suludoj osudi monoteizma općenito, a posebno kršćanstva. Naglasio je kako je posljednjih tjedana jedna knjiga takve vrste postala pravi bestseler a naslov joj je «Rasprava o ateologiji». Radi se o jednoj mreži lažnih tvrdnji i besplatnih optužbi usmjerenih, između ostalih, na katolike koji su optuženi za sva zla. K tome se pribraja negiranje kršćanskog naslijeđa postupcima francuske vlade koja je zabranila svako isticanje vjerskih znakova u školama. U ovakvom kontekstu punom sukoba, obilježenim u Francuskoj krutim negiranjem pravog kršćanskog naslijeđa Europe doktorska dizertacija Ivana Merza posvećena utjecaju liturgije na francuske pisce pruža francuskim katolicima jedno veliko otkriće i novi pogled na njihovu prošlost. Ivan Merz dokazuje da je vjerska dimenzija oduvijek bila jedna od najvažnijih karakteristika francuskog društva čak i nakon Revolucije. I ako bi netko htio iz kolektivnog sjećanja Europe izbrisati bogatstva kršćanskih korijena, Ivan Merz pokazuje da čak i moderni pisci, vjernici ili agnostici, ne mogu ne opisati, ne komentirati, ne pričati ili se ne diviti Liturgiji Crkve.
«Jedno od važnijih učenja koje možemo izvući iz studije Ivana Merza je sljedeće: kršćansko naslijeđe Francuske, o kojemu svjedoči književnost, nije samo duhovno naslijeđe, već liturgijska baština» naglasio je prof. Gueydier i nastavio: «To znači da baštinici nisu samo pojedine osobe, već čitav narod, zajednica individualnih osoba koje su u ovom slučaju okupljene na molitvu. Francuska ne bi bila ono što jest, ne bi bila tako lijepa i dobra bez Liturgije; jer Liturgija je Crkva. Dodajmo još da je studija Ivana Merza zanimljiva i po tome što nam pokazuje da ova liturgijska baština nije baština od koje je Francuska davno profitirala, npr. u Srednjem vijeku. Proučavajući književnost XIX. i početka XX. stoljeća, Ivan Merz dokazuje da se ovdje radi o živoj baštini od koje ima koristi moderna Francuska, unatoč XVIII. stoljeću i prohtjevima Prosvjetitelja.» Prema tome disertacija Ivana Merza pruža veliku utjehu francuskim katolicima kao i neočekivanu nadu, jer je prožeta veličanstvenom vizijom Euharistije. Ne zasjenivši objektivnost svojeg pristupa, u njegovoj disertaciji očituje se jedna duboka duhovnost ispunjena “izvorom i vrhuncem kršćanskog života”.
Na kraju svoga predavanja u Bazilici Srca Isusova prof. Gueydier je rekao: «Hvala vama, hrvatskim katolicima što ste nam ‘dali’ Ivana Merza. Nikada ne oklijevajte, sigurni u svoju vjeru, postaviti i nama pitanje koje nam je Papa Ivan Pavao II. uputio prilikom svojeg posjeta Parizu 1980. godine: ‘Francusko, što si učinila od svog krštenja?’»
Sva predavanja prof. Thomasa Gueydiera u cijelosti, što ih je održao u Zagrebu i Banjoj Luci bit će dostupna do kraja ovoga tjedna na web stranici bl. Ivana Merza.