Pod geslom «Krist nada Europe» održalo se 22. svibnja 2004. zaključno slavlje Hodočašća naroda u Mariazellu na kojem je sudjelovalo oko 100.000 katolika iz osam zemalja, a među njima je bilo oko deset tisuća iz Hrvatske. Na tom vrhuncu Srednjoeuropskoga katoličkog dana Austrije, Bosne i Hercegovine, Češke, Hrvatske, Mađarske, Slovenije, Slovačke i Poljske u četiri je prigode istaknut i spomen na bl. Ivana Merza, kojega je papa Ivan Pavao II. uzdigao na oltar u Banjoj Luci prije nepune godine dana.

U velikoj pripremnoj devetnici ime bl. Ivana Merza bilo je uvršteno u molitvi Litanija svetih Europljana već drugoga dana devetnice. Prije početka svečanog euharistijskog slavlja u subotu 22. svibnja svaki narod se je ukratko predstavio iznoseći najbitnije činjenice iz svoje povijesti i katoličke tradicije. Prvi koji su se predstavili bili su hrvatski katolici iz Bosne i Hercegovine. Na kraju njihova predstavljanja bio je spomenut bl. Ivan Merz ovim riječima: «S velikom radošću i zahvalnošću Bogu i Svetom Ocu Ivanu Pavlu II doživjeli smo prije godinu dana 22. lipnja 2003, na početku “Srednjoeuropskog katoličkog dana”, beatifikaciju našeg prvog službeno proglašenog blaženika, mladog intelektualca, vjernika laika, Ivana Merza, rođenog Banjalučanina. Uspjeli život tog suvremenog katolika, koji u svojoj osobi ujedinjuje više srednjoeuropskih naroda i država – od BiH, Hrvatske, Austrije. Mađarske, preko Češke, Njemačke, do Francuske – Sveti Otac je postavio i današnjoj mladeži za njezin ‘program života i djelovanja’.»

U prigodi predaje darova za prikazanje na središnjemu euharistijskom slavlju u subotu 22. svibnja predstavnici katolika iz Bosne i Hercegovine predali su kao prikazni dar sliku bl. Ivana Merza. Dok se dar prinosio voditelj slavlja nazočnima je pročitao kratki životopis bl. Ivana Merza i naglasio njegovo porijeklo i intelektualnu izobrazbu koja ga povezuje s nekoliko europskih naroda kojima može biti uzor kršćanskog života.

No, najveći je spomen bl. Ivana Merza učinio bečki nadbiskup Kardinal Christoph Schoenborn, koji ga je u svojoj propovijedi na tome glavnome misnom slavlju uvrstio među velike Europljane. Kardinal Schoenborn, govoreći o velikanima vjere u Europi koji su pridonosili njezinoj
izgradnji, rekao je: “Pogledajmo ovoga časa na velike Europljane, koji su na uvjerljiv način slijedili Marijine riječi: Učinite što vam kaže! Kao na primjer na Benedikta i Franju, Veliku i Malu Tereziju, kralja Stjepana i Ivana Nepomuka, Іirila i Metoda, Editu Stein i o. Maksimilijana Kolbea, Ivana XXIII. i mladog Ivana Merza. Oni i mnogi drugi kršćani sve do naših dana surađivali su u izgradnji europske kuće. Oni su pomagali učiniti ovaj kontinent mjestom ljudskosti i ljepote, solidarnosti i srdačnosti. Neumorno su se trudili protiv zaborava Boga i nečovječnosti također i među kršćanima, borili su se protiv zla i ludosti. Oni su gradili gdje je slijepa mržnja razarala. Oni su bili svijetle točke nade, gdje je noć očajanja prijetila da sve proguta. U njima je postao prepoznatljiv najveći dar Božji i njegovo beskrajno milosrđe”.