U svečanoj auli Rektorata Sveučilišta u Zagrebu u utorak 9. svibnja 2023. obilježena je Prva stogodišnjica Jubilarne godine bl. Ivana Merza. Prije sto godina 9. svibnja 1923. bl. Ivan Merz u toj zgradi i u tim prostorima obranio je svoju doktorsku disertaciju. U zgradi današnjeg Rektorata (gdje je još i danas Pravni fakultet) u ono vrijeme bio je smješten i Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu na kojem je mladi doktorand Merz u svojoj 27 godini postigao naslov doktora filozofije. Središnja tema ove proslave bila je doktorska disertacija Ivana Merza koja nosi naslov „Utjecaj liturgije na francuske književnike“. Dvojica izlagača dr. Božidar Nagy, postulator i dr. Petar Bilobrk, svaki sa svoga vidika osvijetlili su nastanak, sadržaj i vrijednost ove disertacije za koju su sami Francuzi rekli da je jedinstvena na području francuske književnosti. Merz je u njoj obradio tematiku koju nitko prije njega u Francuskoj nije učinio; tj. prikazao je kako je liturgija Katoličke Crkve utjecala na francusku književnost, a preko nje i na cijeli francuski narod.
Na ovoj svečanosti obilježavanja stote obljetnice doktorata Ivana Merza sudjelovao je dr. Ivan Šestak, dekan Fakulteta filozofije i religijskih znanosti, članovi Hrvatskog katoličkog društva prosvjetnih djelatnik te štovatelji bl. Ivana Merza.
Disertacija Ivana Merza nakon njegove smrti doživjela je do sada već četiri izdanja. Dva na francuskom jeziku i dva u hrvatskom prijevodu. Prvo izdanje na francuskom jeziku, na kojem je Merz i pisao svoju disertaciju, objavljeno je 1996. prigodom proslave 100. obljetnice rođenja bl. Ivana Merza; izdavači su bili Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Postulatura Ivana Merza. Nakon beatifikacije Ivana Merza 2003. g. kada su Francuzi upoznali novoga hrvatskog blaženika, a s njime i njegovu disertaciju, veoma su se za nju zainteresirali. Tako ugledna pariška katolička izdavačka kuća Le Cerf već 2005. ponovno objavljuje njegovu disertaciju za francusku publiku.
Predavači: p. Božidar Nagy, postulator i dr. sc. Petar Bilobrk
Još sedamdesetih godina prošloga stoljeća Merzovu disertaciju preveo je na hrvatski dr. Slavko Šarić, koji je na Nadbiskupskoj gimnaziji u Zagrebu kao profesor francuskog jezika naslijedio Ivana Merza u toj službi. Taj je prijevod sve do naših dana ostao u rukopisu. Objavljen je po prvi puta u 3. svesku Sabranih djela Ivana Merza 2012. godine. Budući da je o disertaciji Ivana Merza bilo objavljeno mnogo recenzija, prikaza, osvrta kako u Hrvatskoj tako i u Francuskoj, sljedeće 2013. godine disertacija je ponovno izdana kao posebno izdanje u kojoj su u cijeloj drugoj polovici knjige doneseni svi prikazi i ocjene ovoga vrijednoga znanstvenog djela Ivana Merza.
U svojoj je disertaciji Merz je spojio dva široka područja svoga osobnog interesa: književnost, u ovom slučaju francusku, te katoličku liturgiju – bogoslužje, izvor i temelj duhovnoga života za kršćanina koje je on dobro poznavao i provodio u svome životu. U disertaciji Merz prikazuje kako je liturgija do 18. stoljeća znatno utjecala na francusku književnost. Ta se slika posve izmijenila u 18. stoljeću koje ignorira i uništava sve vjersko i vrhunaravno. No doskora je nastala reakcija koju započinje književnik Chateaubriand. Potom Merz svrstava pisce u tri skupine: liturgijski, antiliturgijski i indiferentni pisci i na kraju završava tvrdnjom kako je rimokatolička liturgija najuže vezana sa životom francuskog naroda, ona mu često daje pravac života, proizvodi obraćenja i djeluje čak i na one koji joj hoće biti sasvim oprečni, te se u sadržajima i stilu gotovo svih francuskih pisaca osjećaju liturgijski utjecaji. Studij francuske književnosti pod vidom liturgije djelovao je veoma pozitivno i na samoga Ivana Merza. Prof. Dušan Žanko, bliski prijatelj Ivana Merza koji je o njemu puno pisao, u jednom svome članku tvrdi kako je Merz „kroz liturgijsko-poetsku Francusku izradio svoju svetačko-liturgijsku fizionomiju do savršenstva.“
Za drugo izdanje disertacije Ivana Merza u Parizu 2005. posebno je zaslužan prof. Thomas Gueydier, koji je i sam profesor francuske književnosti. Angažirani je katolički laik, ima obitelj s četvero djece, a jednom od svojih sinova dao je ime po Ivanu Merzu.
„Disertacija Ivana Merza, s povijesnog gledišta, važan je dokument o povezanosti vjere i kulture na primjeru francuskih pisaca“ ističe prof. Thomas Gueydier u svome predgovoru pariškom izdanju disertacije. „Vrijednost je ovoga djela nadalje i u tome što ga nije napisao jedan Francuz, nego jedan Hrvat te ono predstavlja doprinos francuskoj kulturi, a istodobno približava francusku kulturu hrvatskoj kulturi.“
Nakon što je disertacija bila objavljena u Parizu iste godine prof. Gueydier je organizirao i njezinu promociju na Sorbonni i na Katoličkom sveučilištu u Parizu te u Centru teoloških studija u Caenu čiji je on i ravnatelj. Prof. Gueydier je nekoliko puta posjetio Hrvatsku i BiH gdje je održao nekoliko zapaženih predavanja u raznim ustanovama o bl. Ivanu Merzu i vrijednosti njegove disertacije.
Na kraju ove svečanosti obilježavanja 100. obljetnice disertacije bl. Ivana Merza u Rektoratu Sveučilišta u Zagrebu kao zaključak iznesen je prijedlog i sugestija da bi se isti znanstveni rad mogao izraditi u Hrvatskoj o utjecaju liturgije na hrvatske književnike; tema očekuje svoga mentora i kandidata koji će to provesti u djelo!
Jubilarna godina bl. Ivana Merza, u kojoj se navršava i 20 godina od njegove beatifikacije (Banja Luka 2003.), svoj će poseban naglasak imati u drugoj polovici 2023. g. Tada će biti obilježeno i proslavljeno još nekoliko važnih stogodišnjih obljetnica iz života i djelovanja Ivana Merza, a to su:
1. Izabran za predsjednika Hrvatskog katoličkog omladinskog saveza 18. 8. 1923.
2. Položio profesorski ispit te postao profesor na gimnaziji 20. 10. 1923.
3. Položio zavjet i postao posvećeni katolički laik u svijetu 8. 12. 1923.
4. Suutemeljitelj Hrvatskog orlovskog saveza – katoličke odgojne organizacije za mladež 16. 12. 1923.
5. Kroz Orlovstvo uveo Papinsku Katoličku akciju u Hrvatsku 16. 12. 1923.
Sve ove obljetnice na poseban način bit će i znanstveno obrađene i proučene na Međunarodnom znanstvenom simpoziju koji će biti održan u Zgrebu početkom prosinca ove godine.