Rimski martirologij: Na otoku Kaiserswerth na Rajni u Saskoj, Njemačka, sv. Suitbert, biskup koji je najprije bio redovnik u Engleskoj, a kasnije je postao pratilac sv. Villibrorda. Za biskupa ga je zaredio sv. Vilfred. Naviještao je Evanđelje Batavima, Frizonima i drugim narodima Njemačke i potom je pobožno umro.
Rimski martirologij: U Angersu, u Francuska, sv. Albin, biskup, koji je oštro kritizirao oholo ponašanje moćnika i marljivo je promicao Treći Orleanski koncil za obnovu Crkve.
Opširnije o sv. Albinu vidi ovdje.
Xilin, Kina, 1821. – 1856.
Rimski martirologij: U gradu Xilinxian u provinciji Guangxi u Kini, sv. Agneza Cao Kuiying, mučenica. Bila je u braku s nasilnim suprugom; nakon njegove smrti po biskupovu mandatu posvetila se poučavanju kršćanskog nauka te je zbog toga završila u zatvoru; trpjela je ondje okrutne muke uvijek uzdajući u Boga i tako je kao mučenica otišla na vječnu gozbu u nebo. Papa Ivan Pavao II. kanonizirao ju je 1. listopada 2000.
Prag, Češka, 1211. – 1282.
Rimski martirologij: U Pragu, u Češkoj sv. Janja, opatica, kći kralja Otokara. Odrekla se kraljevske udaje kako bi postala samo Kristova zaručnica. Prigrlila je pravilo svete Klare u samostanu koji je sama izgradila i u kojem živjela u strogom siromaštvu.
Opširnije o sv. Janji vidi ovdje.
Rimski martirologij: U Neocaesareji u Pontu, današnja Turska, sv. Troadije, mučenik iz vremena progona cara Decija, čije je mučeništvo posvjedočio sv. Grgur Čudotvorac.
† Engleska, 672. g.
Rimski Martirologij: U Lichfieldu u Engleskoj, biskup sv. Ceadda. On je u tadašnjim siromašnim pokrajinama Mercia, Lindsey i južne Anglije, uspostavio biskupski ured te ga je vodio i njime upravljao po primjeru starih Otaca u velikom savršenstvu života.
Lichfield, Engleska, 672.
Rimski martirologij: U Lichfieldu u Engleskoj, sv. Cead, biskup, koji je u tada siromašnim pokrajinama Mercije, Lindseyja i južne Engleske, vršio biskupsku službu, trudeći se da je obavlja po primjeru starih crkvenih otaca u velikoj savršenosti života.
oko 260. g.
Rimski martirologij: U Cezareji u Palestini, sv. Marin, vojnik, i Asterio, senator, mučenici za vrijeme cara Galijena: prvi je podnio mučeništvo zbog toga jer ga je prijavio kao kršćanina jedan kolega vojnik inače neprijateljski raspoložen prema kršćanstvu. Sv. Marin je hrabro i jasnim glasom ispovjedio svoju vjeru pred sucem, primivši tako krunu mučeništva odrubljivanjem glave. Sv. Asterije prostrjevši na zemlju svoj ogrtač da pokupi tijelo mučenika odmah je zadobio istu čast mučeništva koju je iskazao mučeniku Marinu.
Italija-Emilija, 803. g.
Rimski martirologij: U Nonantoli kraj Modene, u talijanskoj pokrajini Emiliji, sveti Anzelmo, osnivač i prvi opat mjesnog samostana. U njemu je živeći pedeset godina promicao redovničku disciplinu kako duhovnim učenjem tako isto vršeći kršćanske vrline.
Njemačka, 1033.
Rimski martirologij: U Oberkaufungen u pokrajini Hessen, u Njemačkoj spomen svete Kunigunde kraljice. Mnoga je dobra iskazala Crkvi zajedno sa suprugom svetim Henrikom sarem. Nakon njegove smrti i sama je otišla Gospodinu u samostanu u koji se kao redovnica povukla tako da joj je Krist postao baština. Njezino je tijelo pokopano s punim počastima uz njezina supruga sv. Henrika u Bambergu.
Opširnije o sv. Kunigundi vidi ovdje.
Krakov, 1458. – Grodno, Litva, 1484.
Rimski martirologij: Sv. Kazimir, sin poljskog kralja koji je kao princ zasjao revnošću za vjeru, za čistoću, pokoru, u velikodušnosti prema siromašnima i pobožnosti prema Euharistiji i Blaženoj Djevici Mariji. Još mlad razbolio se od tuberkuloze i usnuo je u milosti Gospodnjoj u gradu Grodno kraj Vilniusu u Litvi. Papa Leon X. proglasio ga je 1521. zaštitnikom Poljske i Litve.
Opširnije o sv. Kazimiru vidi ovdje.
Francuska, 1815. – 1877.
Rimski martirologij: U samostanu Saint-Sauveur-le-Vicomte u Normandiji u Francuskoj, blažena Placida (Eulalia) Viel, djevica, koja se odlikovala u zauzetosti i poniznosti u upravljanju Kongregacijom kršćanskih škola Milosrđa.
Opširnije o bl. Placidi vidi ovdje.
Glebokie, Poljska, 1942.
Rimski martirologij: U gradiću Berezwecz kraj Głębokie u Poljskoj, blaženi Miecislav Bohatkewicz, Ladislav Maćkowiak i Stanislav Pyrtek, svećenici i mučenici, koji su za vrijeme rata, zbog svoje vjere u Krista bačeni u tamnicu i streljani 4. ožujka. Papa Ivan Pavao II. proglasio ih je blaženima u Varšavi 13. lipnja 1999. godine zajedno sa 105 drugih poljskih mučenika.
254 g.
Rimski martirologij: U Rimu na Via Appia u Kalistovim katakombama sahrana sv. Lucija, pape, koji je kao nasljednik pape sv. Kornelija prognan zbog svoje vjere u Krista. Bio je izvanredan svjedok vjere a suočio se s teškoćama svog vremena s umjerenošću i razboritošću.
Opširnije o sv. Luciju vidi ovdje.
Rimski martirologij: Spomen sv. Teofila, biskupa Cezareje u Palestini, koji je za cara Septimija Severa, zasjao mudrošću i cjelovitošću života.
Cezareja, Palestina 309. g.
Rimski Martirologij: U Cezareji u Palestini sv. Adrijan, mučenik. On je za vrijeme progona cara Dioklecijana na dan kada su stanovnici običavali slaviti blagdan Fortune-Sreće po zapovijedi guvernera Firmilijana bio zbog svoje vjere u Krista bačen kao hrana jednome lavu, a potom je bio zaklan mačem.
Italija, II. stoljeće
Rimski martirologij: U Tortoni u Pijemontu, sv. Marcijan, štovan kao biskup i mučenik.
Rimski martirologij: U Nikomediji u Bitiniji, današnja Turska, sv. Viktor i drugovi mučenici.
Francuska-Belgija, 1381. – 1447. g.
Rimski martirologij: U Gandu u Flandriji, Belgija, spomen sv. Kolete Boylet, djevice koja je tri godine živjela vrlo strogom životom u maloj kući koja se nalazila pored crkve. Postala je potom zavjetovana redovnica prema pravilu svetoga Franje i vratila mnoge samostane klarisa prvotnom način života uspostavivši na osobit način duh siromaštva i pokore.
Opširnije o sv. Koleti vidi ovdje.
Kartaga, 203. g.
Rimski martirologij: Spomen svetih mučenica Perpetue i Felicite koje su uhićene u Kartagi za cara Septimija Severa zajedno s drugim djevojkama pripravnicama za krštenje. Perpetua je imala dvadeset i dvije godine i bila je majka tek rođenog djeteta. Felicita, njezina ropkinja, pošteđena zakonom jer je bila u drugom stanju pokazala hrabrom pred životinjama unatoč trudovima neposrednog poroda. Obje su iz zatvora krenula prema zvjerima u amfiteatru vedra lica kao da idu u raj.
Opširnije o sv. Perpetui i Feliciti vidi ovdje.
Rusija, 1879. – 1935. g.
Rimski martirologij: U Kirovu u Rusiji spomen na blaženoga Leonidu Fedorova biskupa i mučenik. Rođen je 1879. godine u Petrogradu u ruskoj pravoslavnoj obitelji. 1902. napustio je pravoslavno sjemenište i otputovao je u Rim gdje je prešao na katoličku vjeru. Nakon završetka studija 1911. zaređen je za svećenička u Bosni u grkokatoličkom obredu. Nakon povratka u Petrograd deportiran je u Sibir, ali je već 1917. godine pušten. 1923. uhićen je po drugi put i osuđen na deset godina zatvora te poslan na otok Solovky na Bijelom moru. Bio je pionir ekumenizma i s pravoslavcima je dijelio teški zatvor. Vršio je službu apostolskog egzarha ruskih katolika istočnog obreda i pod neprijateljskim režimom prema religiji stekao je zasluge vjernoga Kristova učenika do smrti. Papa Ivan Pavao II. proglasio ga je blaženim 27. lipnja 2001. godine zajedno s 24 ukrajinske žrtve sovjetskog režima. On je prvi ruski blaženik modernog doba.
† Južna Koreja, 1866. g.
Rimski Martirologij: U mjestu Sai-Nam-Hteu u Koreji sveti mučenici Simeon Berneux, biskup, Giusto Ranfer iz Bretenièresa, Ludvig Beaulieu i Petar Enrik Dorie, svećenici Društva vanjskih misija iz Pariza. Oni su svojim progoniteljima rekli da su došli u Koreju kako bi spašavali duše u ime Krista i zbog toga su im odbrubljene glave.
Portugal 1495. – Španjolska 1550.
Rimski martirologij: Sveti Ivan od Boga, redovnik; portugalskog je podrijetla i željan viših ciljeva, te nakon vojničkoga života punog opasnosti, neumornom ljubavlju predano se brinuo o potrebitima i bolesnima u bolnici koju je sam izgradio. Pridružio je sebi pomoćnike koji su potom osnovali bolnički Red svetog Ivana od Boga. Prešao je u vječni pokoj na današnji dan u Granadi u Španjolskoj. Zaštitnik je bolesnika, bolnica, bolničara i njihovih udruga a na kraju zaštitnik je Granade.
Opširnije o sv. Ivanu vidi ovdje.
U Antinou u Egiptu sveti Apolonije i Filemon, mučenici.
Kartaga, Afrika, 270. g.
Rimski Martirologij: Spomen sv. Poncija koji je u Kartagi bio đakon sv. Ciprijana. On je pratio sv. Ciprijana u progonstvu i sve do njegove mučeničke smrti, ostavivši nam divan prikaz njegova života i mučeništva.
Rim, 1384. – 1440. g.
Rimski martirologij: Spomen svete Franciske, redovnice koja se udala u mladoj dobi i živjela je četrdeset godina u braku. Bila je supruga i majka troje djece s velikim vrlinama, hvalevrijedna po pobožnosti, poniznosti i strpljenju. U teškim vremenima dijelila je svoja dobra siromašnima, služila je bolesnima. Kada joj je umro muž, povukla se među redovnice koje je sama bila okupila u Rimu te su živjele prema pravilu svetoga Benedikta.
Opširnije o sv. Franciski vidi ovdje.
Južna Koreja 1866. g.
Rimski martirologij: U mjestu In-Ko-Ri u Koreji, sv. Petar Ch’oe Hyong i sv. Ivan Krstitelja Chon Chang-an, mučenici. Bili su očevi obitelji, podjeljivali su sakrament krštenja i tiskali su kršćanske knjige; zbog toga su bili podvrgnuti mučenju te su ustrajali postojani u vjeri u tolikoj mjeri da su pobudili divljenje svojih progonitelja. Papa Ivan Pavao II. kanonizirao ih je 6. svibnja 1984.
† Sebasta, Armenija, 320. g.
Rimski Martirologij: U Sivasu u staroj Armeniji, mučeništvo svetih četrdeset vojnika iz Kapadocije. Oni nisu bili drugovi po krvi, nego su to bili po vjeri i poslušnosti Volji nebeskog Oca. U vrijeme cara Licinija, nakon što su u zatvoru pretrpjeli okrutna mučenja, za vrijeme veoma hladne zime, bili su prisiljeni ostati bez odjeće noću na smrznutom ribnjaku; nakon što su im polomili noge došli su tako do kraja svoga mučeništva.
Apamea, Frigia, III. stoljeće
Rimski martirologij: U Hisarliku na rijeci Meandru u Frigiji, današnja Turska, spomen svetih Kaja i Aleksandra, mučenka koji su zadobili krunu slavnog mučeništva za vrijeme progona cara Marka Antonina i Lucija Vera.
Rimski martirologij: U Africi spomen na sv. Viktora, mučenika; o njemu je na njegov blagdan sv. Augustin održao narodu propovijed.
Jeruzalem, 313. – 334.
Rimski martirologij: Spomen sv. Makarija, biskupa Jeruzalema. Na njegov su poticaj car Konstantin Veliki i njegova majka sv. Helena na svetim mjestima izgradili bazilike i tako oteli zaboravu sveta mjesta.
Opširnije o sv. Makariji vidi ovdje.
Glasgow, Škotska 1579.-1615. g.
Rimski martirologij: U Glasgowu u Škotskoj spomen na sv. Ivana Ogilvija, svećenika iz Družbe Isusove i mučenika. Proveo je mnogo godina u studiju svete teologije i živio je kao izbjeglica u kraljevstvima Europe. Nakon što je zaređen za svećenika potajno se vratio u svoju domovinu gdje se posvetio pastoralnom radu među svojim sunarodnjacima sve dok nije završio u zatvoru za kralja Jakova VI. Osuđen je bio na smrt i na stratištu je zaprimio slavnu palmu mučeništva.
Opširnije o sv. Ivanu vidi ovdje.
Rimski martirologij: U Smirni, današnja Turska, spomen sv. Pionija, svećenika i mučenika; jer je javno iznosio apolgiju za obranu kršćanske vjere i nakon što je proživio gorčinu tamnice u kojoj je hrabrio mnogu braću da se suoče s mučeništvom, okrutno je mučen te je kroz vatru lomače zadobio blaženstvo u Kristu.
IV st.
Rimski martirologij: U Laodiceji u Siriji, sveti Trofim i Talo, mučenici koji su za vrijeme progona cara Dioklecijana, nakon mnogih okrutnih mučenja zadobili krunu slave.
Vijetnam, 1859. g.
Rimski martirologij: U gradu Hung Yen u Tonkinu, današnji Vijetnam, spomen svetog Dominika Cẩma, svećenika i mučenika, koji je dugi niz godina potajno vršio svoju svećeničku službu u opasnosti po životu; nakon što je završio u zatvoru bi osuđen na smrt po zapovijedi cara Tu Đức zagrlio je križ Gospodinov koji je odlučno odbio pogaziti.
Opširnije o sv. Dominiku vidi ovdje.
Italija, 1872. – 1940. g.
Rimski martirologij: U Sanremu u Liguriji, sv. Alojzije – Luigi Orione, svećenik, utemeljitelj Maloga djela Božje Providnosti koje je utemeljio za dobro mladih i svih marginaliziranih.
† Nicomedia, 303.
Rimski Martirologij: U Nikomediji mučeništvo sv. Petra, mučenika, koji je bio jedan od sobara cara Dioklecijana. Bez straha žalio je kršćane koji su bili podvrgnuti mučenjima. Kad je car Trajan za to doznao izdao je naredbu te je i on odveden na javno mjesto i najprije je visio i bio mučen dugo vremena udarcima šiba, a zatim su ga spalili na vatrenom roštilju. Dorotej i Gorgonio, također zaduženi za kraljeve sobe, pošto su prosvjedovali, bili su kažnjeni sličnim mučenjima i na kraju su bili obješeni.
Kina, 1754. – 1815.
Rimski Martirologij: U gradu Guiyangu u pokrajini Guangxi u Kini, sv. Josip Zhang Dapeng, mučenik. On je, nakon što je primio svjetlo vjere i čim je kršten, otvorio je svoj dom misionarima i katehistima i pomogao u svakom pogledu siromašnima, bolesnima i djeci; uhićen je i bio je raspet na križ. Umirući, plakao je ali od radosti što je bio dostojan umrijeti za Krista.
III. stoljeće
Rimski martirologij: U Nikomediji u Bitiniji, u današnjoj Turskoj, sveti mučenici Macedonije, svećenik, Patricija, njegova supruga i Modesta, njihova kći.
Perzija, 559. g.
Rimski martirologij: U Perziji, sveta Kristina mučenica koja je pretučena šipkama, primila krunu mučeništva u vrijeme vladavine kralja Kosroea I. perzijskog.
Egipat, 287. g.
Rimski martirologij: U Minyi u Egiptu, sv. Sabin, mučenik koji je nakon što je puno prepatio, bačen u rijeku gdje je našao smrt.
Saska, Njemačka, 895. – 968. g.
Rimski martirologij: U Quedlinburgu u Saskoj, Njemačka, sv. Matilda, vjerna supruga kralja Henrika odlikujući se u poniznosti i strpljenju posvetila se velikodušno pomaganju siromašnima i osnivanju bolnica i samostana.
Opširnije o sv. Matildi vidi ovdje.
Makedonija, 310. g.
Rimski martirologij: U Pidni u Makedoniji sv. Aleksandar, mučenik. Odrubljena mu je glava po zapovijedi cara Maksimijana. Na današnji dan štuje se zajedno sa skupinom mučenika iz Soluna.
Fulda, Njemačka 1107. g.
Rimski martirologij: Na području Fulde u Njemačkoj, sveta Paulina, redovnica.
Rim 741.-752. g.
Rimski martirologij: U Rimu, sv. Zaharije, papa, koji je ograničio lombardsku invaziju; pokazao je Francima kako se pravedno vlada; obdario je germanske narode crkvama i čvrsto je držao jedinstvo s Crkvom Istoka upravljajući Božjom Crkvom mudro i razborito.
Opširnije o sv. Zahariji vidi ovdje.
Francuska-Pariz, 1591.-1660.
Rimski martirologij: U Parizu u Francuskoj, sveta Lujza Marillac, udovica; vodila je svojim primjerom Kongregaciju Kćeri Milosrđa u pomaganju potrebitima, čime je dovršila djelo koje je pokrenuo sv. Vinko Paulski.
Argentina 1880. – 1951.
Rimski martirologij: U Viedmi u Argentini, blaženi Artemid Zatti, redovnik Družbe sv. Franje Saleškog koji se odlikovao misionarskim žarom; otišao je u nepristupačne dijelove Patagonije te je cijeli svoj život posvetio radu u bolnici toga grada velikodušno, strpljivo i s velikom poniznošću pomažući potrebnima.
Cilicija (Turska) 249. g.
Rimski martirologij: U Ainvarzi u Ciliciji, današnja Turska, sv. Julijan, mučenik, rodom iz Istre, kojeg su, nakon što je dugo bio mučen pod upraviteljem Marcijanom, zatvorili u vreću punu zmija i bacili u more. Posebno se štuje u Riminiju gdje mu se nalazi grob i izabran je za zaštitnika grada.
Akvileja, Italija, 284. g.
Rimski martirologij: U Akvileji, sjeverna Italija, sveti Hilarije, biskup i Tacijan, mučenici. Glavni su zaštitnici grada Gorice u Italiji.
Opširnije o sv. Hilariju i Tacijanu vidi ovdje.
Francuska, 680. g.
Rimski martirologij: U pokrajini Artois području današnjeFrancuske, sv. Euzebija, opatica samostana Hamay-sur-la-Scarpe. Nakon smrti svoga oca, zajedno sa svojom svetom majkom Rictrude posvetila se redovničkom životu i još mlada izabrana je za poglavaricu naslijedivši tako svoju baku, svetu Gertrudu.
Köln, 1021. g.
Rimski martirologij: U Kölnu, u Njemačkoj, sveti Eribert, biskup i kancelar cara Otona III.Izabran mimo svoje volje za biskupa, neprestano je prosvjetljavao svećenstvo i narod primjerom svojih vrlina na koje je poticao i svojim propovijedanjem.
Irska, 385.- 461. g.
Rimski martirologij: Sv. Patrik, biskup, kao mladić bio je zarobljen i odveden u Irsku iz Britanije; kad je kasnije zadobio slobodu ušao jeu svećenički stalež. Vrativši se natrag na isti otok izabran je za biskupa i zauzeto je proprovijedao Evanđelje narodu te je čvrsto upravljao biskupijom. Blago je preminuo u Gospodinu u gradu Downu u Irskoj. Zaštitnik je Irske i svih Iraca po svijetu.
Opširnije o sv. Patriku vidi ovdje.
Francuska, 580. g.
Rimski martirologij: U Chalon-sur-Saone u Burgundiji, današnja Francuska, sv. Agrikola, biskup, koji je oko pedeset godina upravljao ovom mjesnom Crkvom učvršćujući je raznim sinodama.
Moravska, 1576. – 1620. g.
Rimski martirologij: U Olomoucu u Moravskoj, sv. Ivan Sarkander, svećenik i mučenik;bio je župnik u Holešovu. Nakon što je odbio prekršiti ispovjednu tajnu, bio je podvrgnut mučenju na kotaču i potom na kraju životnih snaga bačen je u zatvor; umro je nakon mjesec dana.
Jeruzalem, 315. – 387. g.
Rimski martirologij: Sveti Ćiril, biskup Jeruzalema i crkveni naučitelj. Nakon što je pretrpio mnoge uvrede od arijevaca zbog svoje vjere, te više puta bio zbačen sa svoga biskupskog sjedišta, propovijedao je vjernicima s velikim uspjehom pravi nauk, a homilijama i katehezama objašnjavao je Sveto Pismo i svete tajne kršćanske vjere.
Opširnije o sv. Ćirilu vidi ovdje.
Engleska, 962. – 979.
Rimski martirologij: U gradiću Wareham u Engleskoj, sv. Eduard, kralj Engleza. Još kao mladić na prevaru je bio ubijen od ubojica koje je poslala njegova maćeha.
Španjolska, 590. – 651.
Rimski Martirologij: U Zaragozi u Španjolskoj, sveti Braulio, biskup koji je pomagao sv. Izidoru; njemu je bio veliki prijatelj i pomagač u obnovi crkvene discipline širom Španjolske i bio je njegov dostojan nasljednik u propovijedanju i naučavanju.
Rimski martirologij: Svetkovina sv Josipa, zaručnika Blažene Djevice Marije. Bio je muž pravedan, iz plemena Davidova; bio je otac Božjemu Sinu Isusu Kristu, koji je dopuštao zvati se sinom Josipovimkojemu je bio pokoran kao dijete ocu. Crkva ga slavi posebnom čašću kao zaštitnika kojega je Bog postavio da štiti njegovu obitelj.
Opširnije o sv. Josipu vidi ovdje.
Pavia, Italija, 1287. – 1367.
Rimski Martirologij: U Paviji, blažena Sibilina Biscossi, djevica koja je ostala slijepa u dvanaestoj godini; živjela je šezdeset i pet godina u klauzuri u uz crkvu dominikanskog reda. Provodila je molitveni i strogo pokornički život osvjetljavajući svojim unutarnjim svjetlom mnoge koji su dolazili k njoj tražiti savjeta i duhovnu pomoć.
Opširnije o bl. Sibilini vidi ovdje.
Francuska, 1921. – Mauthausen, Austrija, 1945.
Rimski Martirologij: U Mauthausenu u Austriji blaženi Marcel Callo, mučenik, mladić iz Rennesa u Francuskoj. On je tijekom rata tješio i hrabrio u kršćanskom duhu svoje drugove zatvorenike iscrpljene prisilnim radom; zbog toga je bio ubijen u koncentracionom logoru u kojem je bio zatočen.
Opširnije o bl. Marcelu vidi ovdje.
I.stoljeće
Rimski martirologij: Spomen svetoga Arhipa, druga sv.Apostola Pavla, koji ga spominje u poslanici Kološanima i Filemonu.
Grčka Makedonija, 733. g.
Rimski martirologij: Spomen sv. Nicete, biskupa Pojana u Makedoniji, kojega je car Leon Armenski poslao u progonstvo zbog štovanja svetih slika.
Ukrajina, 1860. – 1923.
Rimski martirologij: U Lavovu u Ukrajini, blaženi Josip Bilczewski, biskup. Velikim žarom ljubavi radio je na promicanju morala,odgoju klera i vjernika latinskog obreda.UPrvom svjetskom ratu obraćali su mu se za pomoć i katolici i pravoslavci i Židovi kojima je je pomagao svim sredstvima.
Švicarska, 1417. – 1487. g.
Rimski martirologij: Na brdu Ranft u Sachselnu u Švicarskoj, sveti Nikola od Flüe (brat Klaus).Pozvan po božanskom nadahnuću za veće stvari, napustio je svoju ženu i desetoro djece, otišao je u planine da vodi život pustinjaka. Bio je poznat po strogosti pokore i preziru svijeta; samo je jednom izašao iz svoje male ćelije kada je prijetila opasnost od građanskog rata da bi pomirio sukobljene strane što mu je i uspjelo.
Carigrad, 824. g.
Rimski martirologij: U Carigradu mučeništvo sv. Jakova, zvan Ispovjedaoc koji se hrabro borio za štovanje svetih slika i završio je svoj život slavnim mučeništvom.
Rimski martirologij: U pokrajini Sečuan u Kini, spomen svetoga Augustina Zhao Rong, svećenika i mučenika, koji je, za vrijeme progona bio je bačen u tamnicu kao kršćanin gdje je i umro.
Grčka, I.stoljeće
Rimski martirologij: Spomen svetog Epafrodita, biskup Filipija, kojeg sveti Pavao apostol naziva brat i drug u radu i u borbi.
Rim, 384. g.
Rimski martirologij: Spomen sv. Lee, rimske udovice, čije je vrline i smrt pohvalio sveti Jeronim.
Engleska, 1550. – 1606. g.
Rimski martirologij: U Londonu, sveti Nikola Owen, brat pomoćnik Družbe Isusove i mučenik, koji je dugi niz godina gradio skloništa za skrivanje svećenika i zbog toga je za vrijeme kralja Jakova I. bio bačen u zatvor i okrutno mučen; na kraju je bio stavljen na mučila i umro je slavno po uzoru na Krista Gospodina.
Opširnije o sv. Nikoli vidi ovdje.
Lima, Peru, 1538. – 1606. g.
Rimski martirologij: Sv. Turibije od Mogroveja, biskup Lime: bio je rodom iz Španjolske, pravni stručnjak, izabran je za biskupa te je otišao u Ameriku; potaknut apostolskim žarom, posjetio je više puta, često pješice, svoju ogromnu biskupiju Mogroveju marljivo se brinući za narod koji mu je bio povjeren; kroz sinodeborio se protiv zloporaba i skandala unutar klera; pokrštavao je domoroce sve dok nije u Sani u Peruu pronašao posljednje počivalište.
Opširnije o sv. Turibiju vidi ovdje.
Moravska, 1886. – Slovačka, 1959.
Rimski martirologij: U Leopoldovu u Slovačkoj, blaženi Metodije Dominik Trčka, svećenik Kongregacije Presvetog Otkupitelja, redemptorist i mučenik, čije se zemaljsko hodočašće u vrijeme progona vjere od strane komunističkog režima, pretvorilo preko slavnog mučeništva u vječni život.
Kartaga, 484. g.
Rimski martirologij: U Kartagi,u današnjem Tunisu, spomen svetih mučenika Viktorina prokonzula, te dva brata iz današnje Henchir-Baboucha i dva trgovaca, obojica imenom Frumencije;oni su za vrijeme progona Vandalapod arijanskim kraljem Hunerikom, jer su ustrajali u kršćanskoj vjeri, bilipodvrgnuti teškim mukama i tako su zadobili slavnu krunu mučeništva.
Libanon, 1832. – 1914. g.
Rimski martirologij: U Ad-Dahr u Libanonu, sveta Rebeka ar-Rayyās iz Himlaya, redovnica, članica libanonskih sestara Maronitkinja; ona je trideset godina bila slijepa i patila je od drugih bolesti u cijelom tijelu,no ustrajala je u trajnoj molitvi pouzdavajući se samo u Boga.
Opširnije o sv. Rebeki vidi ovdje.
Švedska, 1331. – 1381. g.
Rimski martirologij: U Vadsteni u Švedskoj spomen sv. Katarine, djevice, kćeri sv. Brigite; ona je protiv svoje volje bila određena za brak i vjenčana; međutim u dogovoru sa svojim mužem sačuvala je svoje djevičanstvo, a nakon njegove smrti vodila je pobožan život; hodočastila je u Rim i Svetu Zemlju te prenijela relikvije svoje majke sv. Brigite u Švedsku u samostan Vadstena, u kojem je i sama obukla redovničko odijelo.
Opširnije o sv. Katarini vidi ovdje.
Poljska, 1865. – 1935. g.
Rimski martirologij: U gradiću Pniewite u blizini Gdanjsku u Poljskoj spomen blažene Marije Karlowske, djevice. Ona je osnovala Kongregacija sestara Božanskog Pastira od Božanske Providnosti kako bi povratila paledjevojke i siromašne žene lošega morala dostojanstvu kćeri Božjih.
Cezareja, Palestina, 303. g.
Rimski martirologij: U Cezareji u Palestini sveti mučenici Timolaj,Dionizije, Pauside, Romulus, Aleksandar, drugi Aleksandar, koji su za vrijeme progona cara Dioklecijana odvedeni vezanim rukama predprefekta Urbana i priznali su se kao kršćani;nakon nekoliko dana, zajedno s drugovima Agapijem i drugim Dionizijem odrubljena im je glava i tako su zaslužili krunu vječnog života.
Rimski martirologij: Svetkovina Blagovijesti koja salvi kad je u gradu Nazaretu Anđeo Gospodnji navijestio Mariji: „Evo, začet ćeš i roditi sina koji će se zvati Sinom Svevišnjega.”Marija je odgovorila: „Evo službenice Gospodnje neka mi bude po riječi tvojoj”. I tako kad se ispunila punina vremena, Onaj koji je bio prije svih vjekova, Jedinorođeni Sin Božji, radi nas ljudi i radi našega spasenja utjelovio se u krilu Djevice Marije po Duhu Svetomu i postao je čovjekom.
Opširnije o navještenju Gospodinovu vidi ovdje.
Engleska, Tyburn 1550. – 1586.
Rimski martirologij: U Yorku u Engleskoj, sv. Margareta Clitherow, mučenica, koja je uz suglasnost supruga prihvatila katoličku vjeru, u kojoj je odgajala i djecu; u svojoj je kući skrivala svećenike koji su bili progonjeni. Zbog toga je bila više puta uhićena za vrijeme vladavine Elizabete I. Odbijajući iznijeti svoj slučaj na sud kako ne bi opteretila savjest sudskih savjetnika s teretom smrtne kazne koju bi joj bili trebali izreći, bila je u podrumu tamnice zgnječena ogromnim teretomi tako je za Krista umrla.
Winchester, Engleska 1574. – 1593. g.
Rimski martirologij: A U Winchesteru u Engleskoj, blaženi Jakov Bird, mučenik;s petnaest godina postao je katolik za vladavine kraljice Elizabete I.U svojoj je devetnaestoj godiniodbio sudjelovati na jednoj liturgiji koju je osjećao stranom. Premda je imao samo 19 godina progonitelji su posumnjali da je svećenik te je bio osuđen i ubijen zasluživši tako ući na slavlje nebeske liturgije. Papa Pio XI. proglasio ga je blaženim 1929.
Poljska, 1907. – Dachau, 1945. g.
Rimski martirologij: U koncetracionom logoru u Dachau u blizini Munchena u Njemačkoj, blaženi Pawel Januszewski, svećenik Reda bosonoge braće Blažene Djevice od Karmela karmelićanin i mučenik: u ratu je deportiran zbog svoje vjere u Krista iz Poljske u ovaj strani zatvor; razbolio se od tuberkoloze pomažući bolesnima, i umro je posebno se ističući u teološkim krepostima vjere i ljubavi.
Srijemska Mitrovica (Sirmium – Panonia), 304. g.
Rimski martirologij: U Srijemu u Panoniji, u današnjoj Hrvatskoj, sveti mučenici Montan, svećenik, i supruga mu Maksima, koji su, ispovjedivši svoju vjeru u Krista Gospodina, bili od strane nekih nevjernika strmoglavljeni u vodu gdje su se ugušili.
Opširnije o sv. Montanu i Massimi vidi ovdje.
Münster, Njemačka, 745. – 809.
Rimski martirologij: U Samostanu u Werdenuf u Saskoj, Njemačka, sv. Ludger, biskup, koji je, po uputama Alkuina, navješćivao evanđelje u Nizozemskoj, Danskoj i Saskoj, osnovao je biskupsku stolicu u Münsteru i utemeljio je mnoge samostane, prave centre za širenja vjere.
Opširnije o sv. Ludgeru vidi ovdje.
Torino, 1847. – Katanija, Sicilija 1908. g.
Rimski martirologij: U Kataniji, blažena Magdalena Katarina Morano, djevica, redovnica Družbe Kćeri Marije Pomoćnice. Posvetila se katehizaciji prošavši uzduž i poprijeko cijelu pokrajniju. 1879. je položila redovničke zavjete u istoj Družbi Kćeri Marije Pomoćnice. S 26 godina osnovala je 19 kuća, 12 oratorija, 6 škola, 5 vrtića, 4 internata, 3 vjerske škola. Umrla je 26. ožujka 1908. Proglašen je blaženom 5. studenoga 1994.
Salzburg, 718. g.
Rimski martirologij: U Salzburgu, današnja Austrija, sv. Rupert, rodom iz Irske, biskup, koji je, živeći najprije u Wormsu, na zahtjev vojvode Teodona stigao u Bavarsku i sagradio u Salzburgu crkvu i samostan, kojima je upravljao kao biskup i opat šireći od tamo kršćansku vjeru. (U Hrvatskoj je u prošlom stoljeću živio jedan franjevac koji je po ovome svecu dobio ime. Zvao se p. Rupert Rozmarić, 1921.-1991. Bio je sveta života i veliki apostol, posebice bolesnika. Umro je u Zagrebu na glasu svetosti.)
Opširnije o sv. Rupertu vidi ovdje.
Vercelli, Italija, 1368. – 1383. g.
Rimski martirologij: U Quaroni u Novari, blažena Panacea de’Muzzi, djevica i mučenica koju je u dobi od petnaest godina kao pastiricu, dok je molila u crkvi ubila njezina maćeha a koja ju je uvijek bila maltretirana.
Torino, Italija 1825. – 1888. g.
Rimski martirologij: U Torinu blaženi Franjo Faá di Bruno, svećenik, koji je uvijek matematici i fizici kojima se bavio pridružio i angažman u djelima ljubavi. Bio je profesor na Sveučilištu u Torinu, arhitekt, matematičar i savjetnik kraljevske kuće. Osnovao je Male sestre Naše Gospe (Minime).
Rimski martirologij: Spomen svetih mučenika Priska, Malka, i Aleksandara: u vrijeme progona cara Valerijana oni su živjeli na farmi na periferiji Cezareje u Palestini. U tom gradu brojni kršćani podnijeli su mučeničku smrt. Potaknuti božanskim žarom, došli su dobrovoljno pred suca inakon što su ga ukorili što bjesnisamo protiv pobožnih, odmah ih je bacio zvijerima za hranu samo zato jer su bili kršćani.
Angers, Francuska, 1751. – 1794. g.
Rimski martirologij: U Angersu u Francuskoj, blažena Renata Marija Feillatreau, mučenica, bila je u braku i za vrijeme Francuske revolucijezbog svoje vjernosti Katoličkoj Crkviosuđena je na smrt te joj je odrubljena glava giljotinom.
Engleska, 1540. – Škotska, 1600., g.
Rimski martirologij: U Yorku u Engleskoj, blaženi Kristofor Wharton, svećenik i mučenik, koji je,jer je bio svećenik osuđen na smrt vješanjem za vrijeme vladavine kraljice Elizabete I.
Karmel, Palestina, XIII. st.
Rimski martirologij: Na gori Karmelu u Palestini, spomen blaženoga Bertold koji je kao vojnik bio primljen među braću koji su na ovoj planini bili prigrlili redovnički život. Kasnije kad je izabran za priora posvetio je ovu pobožnu zajednicu Majci Božjoj.
Opširnije o bl. Bertoldu vidi ovdje.
Njemačka, 1250. g.
Rimski martirologij: U Wismaru u Njemačkoj spomen sv. Ludolfa, biskupa Ratzeburga i mučenika. On je zbog obrane slobode Crkve po nalogu kneza Alberta bio bačen u teški zatvor. Toliko je bio fizički izmučen da je odmah nakon što je oslobođen okova umro prešavši na drugi svijet.
† Afrika, 458. g.
Rimski Martirologij: Spomen na svete Armogasta, Archiníma i Saturnina, mučenike. Oni su u vrijeme vandalskog progona u Africi, za vladavine arijevskog kralja Genserika, jer su ispovijedali pravu vjeru, pretrpjeli mučeništvo.
Torino, 1828. – 1900. g.
Rimski martirologij: U Torinu sv. Leonard Murialdo, svećenik koji je utemeljio Pobožnu Družbu svetog Josipa kako bi napuštena djeca mogla iskusiti kršćansku vjeru i ljubav. 1871. utemeljuje Uniju katoličkih radnika kojoj kasnije postaje crkveni asistent. Ujedno je i osnivač Udruge dobrih Novina i dao je ideju za osnivanje novina “Glas radnika”.
Opširnije o sv. Leonardu vidi ovdje.
Meksiko, 1866.-1927.
Rimski martirologij: Na području San Juliána u Guadalajara u Meksiku, sv. Julijan Álvarez, svećenik i mučenik koji je za vrijeme progona vjere krvljuposvjedočio svoju vjernost Kristu Gospodinu i njegovoj Crkvi. 30 ožujka 1927. odveden je na hrpu smeća na strijeljanje i tiho rekao: “Nevin ću umrijeti.Nisam ništa zla učinio. Moj zločin je biti Božji službenik. Opraštam vam.” Prekrižio je ruke i dočekao strljanje.
Savoia, 1435. – Vercelli, Italija, 1472. g.
Rimski martirologij: U Vercelliju spomen blaženoga Amedeo IX., vojvode Savoje koji je za vrijeme svoje vladavine na svaki način promicao mir i neprestano je materijalnim sredstvima i osobnim zalaganjem pomagao siromašne, udovice i siročad.
Južna Koreja, 1866. g.
Rimski martirologij: U gradiću Su-Ryong u Koreji, sveti mučenici Antonio Daveluy, biskup, Petar Aumaître, Martino Luka Huin, svećenici, Josip Chang Chu-Gi, Toma Sin Cha-sin i Luka Hwang Sok-tu, vjeroučitelji, kojima je zbog vjere u Krista odrubljena glava.
Perzija, 420. g.
Rimski martirologij: U mjestu Argolu u Perziji, sv. Benjamin, đakon, koji nije prestao propovijedati riječ Božju i za kralja Vararane V. podnio je mučeništvo i to tako što su mu među ostalim oštre trstike zabadali u nokte.
Opširnije o sv. Benjaminu vidi ovdje.
Rim, 130. g.
Rimski martirologij: U Rimu za cara Hadrijana spomen na sv. Balbinu čija Bazilika, izgrađena na Aventinu nosi njezino časno ime. Uhićena je zajedno sa svojim ocem po naredbi cara Hadrijana te joj je odrubljena glava nakon dugog mučenja.
Opširnije o sv. Balbini vidi ovdje.
Poljska, 1906. – Njemačka 1945.
Rimski martirologij: U Ravensbrücku u Njemačkoj, blažena Natalija Tułasiewicz, mučenica, kojusu za vrijeme vojne okupacije njezine domovine Poljske, odveli u logor sljedbenici neprijateljskoga učenja o ljudskom dostojanstvu i vjeri. Teško mučena i ponižavana u javnosti, konačno je osuđena na smrt. Na Veliki petak, skupivši ono malo snage što joj je ostalo, popela se na klupu u kolibi i držala je govor o muci i uskrsnuću Gospodinovu. Na sam dan Uskrsa odvedena je u plinsku komoru gdje je predala svoju dušu Gospodinu.