uzoru hrvatske mladeži – prigodom obljetnice smrti

Ivane, premili brate, hrvatske mladeži diko,
Viteški uzore naš, kršćanske kreposti sliko!
Anđelu sličan si bio pojavom, zborom i djelom;
Nebeske Kraljice d’jete, s nevinom haljinom bijelom
Uš’o si u kuću Oca s pobjede zastavom smjelom.

Milosti Božje snaga dušu je krijepila tvoju,
Eda bi uspješno mog’o ispuniti zadaću svoju.
Radom si plodnim svojim zaor’o duboke brazde:
Zvao si hrvatsku mladež, teškom da sprema se boju,
Ustrajno idući napr’jed, da u kreposti raste.

Ulogu im’o si tešku primjerom prednjačit drugim,
Zorno im izlažuć’, kako trudom će svladati dugim
Ogromne zapreke, koje vlastiti preporod krije.
Radostan iš’o si prvi, kazujuć’ kako se daje
Usjeva zdravoga sjeme niz duge i drage nam kraje.

Hrvatske mladeži nado, pogledaj oblake crne,
Rastjeraj tamu nam ovu, ne daj da luč nam se trne.
Vedrine željni smo, svjetla, orlovskih visina čistih,
Anđela opojne pjesme, Života s izvora bistrih.

Tvoja smo probrana četa: mladež smo Krista Kralja;
S tobom smo združeni duhom – jakim nam ostati valja.
Kućni zaštiti nam dom kod Boga molitvom svojom,
Eda bi vjeran Petru ost’o pod zaštitom tvojom.

Mnogim se otvara pogled čitajuć “Život” tvoj,
Lahor im neznatni, blagi pristupa duši svoj.
Ako je volja Božja, pospješi momenta let,
Dopusti, da ti što prije mognemo kliktati: svet.

Evo su odani tvoji stali u redove jake,
Žarku im ljubav isprosi, hrabrost i milosti svake.
Idi nam naprijed uv’jek – s križem su pobjede lake!


(Nedjelja, br. 19, Zagreb, 6.V.1934.)