O svetom papi Ivanu Pavlu II. govori p. Božidar Nagy
Na današnji dan slavimo sveca kojeg smo imali priliku osobno gledati, vidjeti, čuti, susretati. To je sveti Papa Ivan Pavao II, „ljubljeni papa Hrvata“. Njegov liturgijski spomendan, odnosno blagdan slavi se svake godine na današnji dan, 22. listopada. To je dan kada je novoizabrani Petrov nasljednik 1978. g. službeno preuzeo papinsku službu i započeo svoj pontifikat i kad je u svom nastupnom govoru izrekao one čuvene riječi: „Ne bojte se! Širom otvorite vrata Kristu!“ Svojom Iskrenom ljubavlju za hrvatski narod koju je pokazivao u brojnim prigodama, sveti Ivan Pavao II. zadužio je Hrvate za sva vremena, tim više što je bio prvi Papa u povijesti koji se uvijek obraćao Hrvatima na hrvatskom jeziku, a što niti jedan Petrov nasljednik prije njega to nije činio.
Ivan Pavao II. jest 264. papa u povijesti Katoličke Crkve. Kao Karol Józef Wojtyła rođen je u Wadowicama, blizu Krakowa, 18. svibnja 1920. Nakon završetka gimnazije upisuje se 1938. na sveučilište Jagiellonian u Krakowu. Kada su nacisti zatvorili sveučilište g. 1939. mladi je Karol radio u kamenolomu od 1940. do 1944., a potom u kemijskoj tvornici “Solvay” kako bi mogao zaraditi za život te izbjeći deportaciju u Njemačku. Osjetivši poziv na svećeništvo od 1942. pohađa u tajnosti predavanja na Teološkom fakultetu kao bogoslov Krakowske nadbiskupije. Za svećenika je zaređen u Krakowu 1. studenoga 1946. Tadašnji Krakowski nadbiskup kardinal Adam Stefan Sapieha šalje mladog svećenika Wojtyłu na dvogodišnji daljnji studij u Rim, gdje postiže doktorat iz teologije (1948.) s disertacijom o nauku vjere u djelima sv. Ivana od Križa. Godine 1948. vraća se u Poljsku gdje obavlja najprije službu kapelan, potom studentskog kapelana u Krakowu. Kasnije postaje profesorom iz moralne teologije na krakowskoj bogosloviji i na Teološkom fakultetu u Lublinu.
U 38-oj godini života, 1958., Wojtyła je posvećen za biskupa, a šest godina kasnije, 1964. papa Pavao VI. imenuje ga krakowskim nadbiskupom. Nakon tri godine 1967. postaje kardinalom. Sudjelovao je na Drugom vatikanskom koncilu (1962. – 1965.) pruživši važni prinos u izradi konstitucije “Gaudium et spes”. Nakon smrti Pape Ivana Pavla I. pape Lucianija, i njegova kratkog pontifikata od svega 33 dana, 16. listopada 1978. kardinal Wojtyła biva izabran za papu i uzima ime Ivan Pavao II. po svome prethodniku. Tako nakon punih 455 godina na Petrovu stolicu dolazi papa ne-Talijan, i to prvi poljski ali i slavenski papa, ukoliko ne računom papu Siksta V., Felicea Perettija s konca 16. stoljeća čiji su pretci bili hrvatskog podrijetla.
Za vrijeme svoga pontifikata papa Ivan Pavao II. izvršio je 104 apostolska putovanja izvan Italije. Objavio je 14 enciklika, 13 apostolskih pobudnica, 11 apostolskih konstitucija i 41 apostolsko pismo. Bio je treći Papa u povijesti Crkve po dužini pontifikata koji je trajao 27 godina, premda je već na početku njegova službe 1981. bio na njega izvršen atentat organiziran od strane europskog komunističkog bloka kako je sve do danas opće uvjerenje slobodnoga svijeta. Papa Wojtyła je u tijeku svoje papinske službe proglasio 1.345 blaženika među njima našega Kard. Stepinca, sestru Mariju Petković i laika Ivana Merza. Potom je proglasio 482 sveca, među njima su bila i dva Hrvata sv. Marko Križevčanin i sv. Leopold Bogdan Mandić.
Niti jedan papa prije njega nije se susreo s tolikim brojem ljudi: na više od tisuću općih audijencija srijedom u Vatikanu sudjelovalo je više do 16 milijuna hodočasnika, ne ubrajajući u to posebne audijencije i vjerska slavlja. Samo u tijeku Velikog jubileja 2000. g. u Rim je hodočastilo više od 8 milijuna hodočasnika koji su Petrova nasljednika uživo vidjeli i sudjelovali na jubilejskim slavljima. Pored toga Papa se susreo sa stotinama milijuna ljudi tijekom svoja 104 apostolska putovanja diljem cijeloga svijeta. Zanimljivo je da je 100 Papino svjetsko putovanje bilo upravo u Hrvatsku koju je pohodio tri puta. Jednom riječju, kao nitko prije njega, Papa Wojtyła približio je Kristovo Evanđelje i Katoličku Crkvu ovim svojim apostolskim putovanjima ne samo katolicima nego i svim ostalim narodima raznih konfesija i uvjerenja. Osim raznih drugih crkvenih pastoralnih pothvata i institucija ustanovio je Svjetski dan bolesnika 11. veljače te Svjetski dan mladeži koji se svake godine slavi na nedjelju Cvjetnice. Također je za njegova pontifikata objavljen Katekizam Katoličke Crkve, važan dokument za upoznavanje i produbljivanje znanja o našoj katoličkoj vjeri.
Na društveno političkom planu svoga vremena najveća njegova zasluga jest da je nenasilnim načinom srušio komunizam na europskom kontinentu u čemu se slažu svi povjesničari i političari toga vremena i tako je oslobodio porobljene narode istočne Europe od komunističke diktature i njezina ropstva.
Za nas Hrvate Papa Ivan Pavao II. ima nezamjenljive i nemjerljive zasluge. Još za vrijeme komunizma Papa je pozdravljajući brojne hrvatske hodočasnike imao hrabrosti reći „dragi moji Hrvati“ te govoriti o „samobitnosti hrvatskog naroda“ što mu je jugoslavenski komunistički režim i te kako zamjerao. Nikad nećemo zaboraviti također i one njegove čuvene riječi iz njegova prvoga govora upućena Hrvatima na proslavi Branimirova jubileja 30. travnja 1979. g. u Bazilici sv. Petra, u nazočnosti 10 tisuća Hrvata kada je rekao: „Dragi moji Hrvati. Papa vas voli, Papa vas grli i prima! Papa vas blagoslivlja.“ A najveće zasluge za naš narod Papa Ivan Pavao II. stekao je za vrijeme domovinskog rata. Bio je jedini od svjetskih vođa koji je dizao svoj glas u obranu našega napadnutog naroda i ostalih susjednih naroda. Potresno je i dirljivo čitati o tome njegove javne apele i pozive za prestanak velikosrpske agresije i rata, te prijekore međunarodnoj zajednici koja je mogla spriječiti ratna stradanja ali nije htjela.
Vrhunac njegova zauzimanja za hrvatski narod u vrtlogu ratnih zbivanja bio je dan 13. siječnja 1992. koji je zlatnim slovima upisan u hrvatsku povijest. Toga je dana država Vatikan po izričitom naređenju Pape Ivana Pavla II. prekinula svoju stoljetnu diplomatsku tradiciju i bila među prvim državama koje su priznale slobodnu i neovisnu hrvatsku državu.
Nebeski Otac pozvao je svoga vjernog slugu koji ga je toliko proslavio, k sebi u svoj dom u subotu 2. travnja 2005. godine uoči Mladog Uskrsa, tj. Bijele nedjelje i Nedjelje Božanskog milosrđa. Njegov neposredni nasljednik Papa Benedikt XVI. proglasio ga je blaženim 2011. godine. A Papa Franjo uzdigao ga je na oltar kao sveca Katoličke crkve 2014. g.
Na kraju želimo napomenuti da je prigodom beatifikacije Pape Ivana Pavla II. Filozofsko teološki institut Družbe Isusove u Zagrebu 2011. god. objavio zbirku svih njegovih govora i pozdrava koje je na hrvatskom jeziku uputio Hrvatima tijekom 27 godina svoje papinske službe. Govori su svi razvrstani po godinama. Knjiga nosi naslov Papa govori Hrvatima 1978. do 2005. Posebno preporučamo čitateljima da pročitaju one Papine apele i govore Hrvatima i svjetskoj javnosti prigodom Domovinskog rata. Također želimo spomenuti da su svi ti govori i u pisanom i u zvučnom obliku onako kako ih je Papa izgovorio na hrvatskom dostupni na Internetu, na stranici Informativne katoličke agencije IKE. Onaj minimum ljubavi koju kao Hrvati dugujemo velikom i svetom Papi Ivanu Pavlu II., velikom prijatelju hrvatskog naroda pokazat ćemo upravo ako pročitamo i čitamo što je Papa govorio Hrvatima na hrvatskom jeziku kroz 27 godina svoje papinske službe. I molimo ga da njegov svetački zagovor i blagoslov i nadalje prati sada iz nebeskih visina cijeli hrvatski narod.
Priredio pater Božidar Nagy