Galileja, 7. st. prije Krista
Rimski Martirologij: Spomen sv. Nauma, proroka koji je propovijedao da Bog upravlja tijek vremena i sudi narodima po pravdi.
Opširnije o sv. Naumu vidi ovdje.
London 1540. – 1581.
Rimski Martirologij: U Londonu, u Engleskoj, sveti Edmund Campion, Rudolf Sherwin i Aleksandar Briant, svećenici i mučenici za vladavine kraljice Elizabete I., poznati po svojoj učenosti i čvrstoći u vjeri. Sveti Edmund, koji je kao mladić prihvatio katoličku vjeru, pridružio se Družbi Isusovoj u Rimu i zaredio se za svećenika u Pragu. Potom se vratio u domovinu, gdje se trudio tješiti i hrabriti duše vjernika katolika svojim riječima i spisima. Nakon mnogih mučenja ubijen je u Tyburnu. Zajedno s njim isto su mučeništvo podnijeli sv. Rudolf i sv. Aleksandar koji je u zatvoru bio primljen u Družbu Isusovu.
Opširnije o sv. Edmundu vidi ovdje.
Kongo-Zaire, 1939.-1964.
Rimski Martirologij: U Isirou, u nutarnjem dijelu Narodne Republike Kongo, blažena Klementina Nengapeta Anuarite, redovnica Kongregacije sestara Svete obitelji i mučenica. Bila je zarobljena u građanskom ratu zajedno s drugim sestrama koje je poticala na bdijenje i molitvu. Odbila je velikom odlučnošću i snagom bludne želje vojnoga zapovjednika te ju je isti u napadu bijesa ubio. Tako je podnijela mučeništvo za Krista Zaručnika.
7.- 6. st. prije Krista
Rimski Martirologij: Spomen svetog Habakuka, proroka koji je pred bezakonjem i nasiljem ljudi navijestio Božji sud, ali i njegovo milosrđe obznanjujući: „Pravednici će živjeti po svojoj vjeri“.
Aquileja, Italija, 340. – 408.
Rimski martirologij: U Akvileji u Friuliju, Italija, sv. Kromacije, biskup koji je kao pravi graditelj mira ublažio patnje ljudi i popravio talijanske samostane koje je razorio Alarik. Kao mudri tumač otajstava Božje Riječi podizao je srca višim stvarnostima.
Ukrajina, 1896.-1973.
Rimski Martirologij: U Ivano-Frankivsku u Ukrajini, blaženi Ivan Slezyuk, biskup i mučenik, kojemu je Gospodin dao mučeničku palmu vječnoga života jer je neumorno vršio svoju službu u tajnosti pod ateističkim režimom među vjernicima bizantskog obreda i pred progoniteljima hrabro je očuvao čvrstom svoju vjeru u Krista.
Španjolska, 1506. – Otok Sancian, Kina, 1552.
Rimski Martirologij: Spomen sv. Franje Ksaverskog, svećenika Družbe Isusove. Sa sv. Ignacijem Loyolskim bio je u Parizu član skupine koji su utemeljili isusovački red. Bio je evangelizator Indije. Rođen je u Navarri i bio je među prvima drugovima sv. Ignacija. Potaknut žarkom željom za širenje Evanđelja, propovijedao je slavu Krista mnogim narodima u Indiji, na Molučkim otocima i mnogim drugima, a u Japanu mnoge je obratio na kršćansku vjeru. Umro je u Kini na otoku Sancianu, iscrpljen bolešću i umorom. On je najveći misionar novoga doba.
Opširnije o sv. Franji vidi ovdje.
7. st. prije Krista
Rimski Martirologij: Spomen sv. Sofonija, proroka, koji je u dane Jošije, judejskog kralja, prorekao propast zlih na dan gnjeva Gospodnjega i utješio narod siromašnih i potrebitih nadom u spasenje.
Engleska,1636. – London, 1678.
Rimski Martirologij: U Londonu, Engleska, bl. Eduard Coleman, mučenik, dvoranin kraljevskog dvora, koji je prihvatio katoličku vjeru i zbog toga je bio lažno optužen za zavjeru protiv kralja Karla II. Obješen je u Tyburnu i mačem mu je razderana utroba dok je još bio živ.
Damask, 675. – 749.
Rimski Martirologij: Sveti Ivan Damaščanski, svećenik i crkveni naučitelj, koji je zasjao svetošću i znanjem i snažno se borio riječju i spisima protiv cara Leona Izaurica u obrani štovanja svetih slika. Nakon što je postao redovnik u samostanu Mar Saba u blizini Jeruzalema, posvetio se pisanju svetih himana do svoje smrti. Među njegovim djelima, uz himne i teološke rasprave posvećene Blaženoj Djevici Mariji, autor je kompendijuma teologije pod naslovom „Izvor spoznaje“ i „Tri govora u korist svetih slika“. Bio je prosvijetljeni i veoma učen teolog; zaslužio si je titulu „Sv. Toma Istoka“.
Nikomedija, 273. – 290.
Rimski Martirologij: u Nikodemiji, spomen svete Barbare, djevice i mučenice.
Opširnije o sv. Barbari vidi ovdje.
Köln, Njemačka, 1813. -1865.
Rimski Martirologij: U Kölnu, u Njemačkoj, blaženi Adolf Kolping, svećenik, koji je uz revnu ljubav prema problemima tvorničkih radnika i temama društvene pravde, osnovao udrugu mladih radnika i proširio ih na mnoga mjesta.
Opširnije o bl. Adolfu vidi ovdje.
† Numidija, Alžir, 304. g.
Rimski Martirologij: U Tebessu u Numidiji, današnjem Alžiru, mučeništvo sv. Krispine od Tagore, majke obitelji, kojoj je u vrijeme vladavine Dioklecijana i Maksimijana odrubljena glava po zapovijedi prokonzula Anulina jer nije htjela žrtvovati idolima.
Kapadocija, 439. – Palestina, 532.
Rimski Martirologij: U blizini Jeruzalema, sveti Saba, opat, koji je rođen u Kapadociji, stigao u judejsku pustinju u Palestini gdje je utemeljio novi oblik eremitskog života u sedam samostana u kojima su se pustinjaci okupljali pod vodstvom jednog poglavara i koji su dobile ime „laura“; dugi niz godina proveo je u samostanu Velika Laura, koji je kasnije dobio ime po njemu. Svojim je životom bio uzor svetosti i snažno se borio za obranu kalcedonske vjere. Patrijarh Elija iz Jeruzalema imenovao ga je arhimandritom i poglavarom svih pustinjaka Palestine.
Opširnije o sv. Sabi vidi ovdje.
Kopenhagen, Danska 1638. – Schwerin, Njemačka 1686.
Rimski Martirologij: U Schwerinu u Njemačkoj u Mecklenburgu, blaženi Nikola Stensen, biskup Dindebola, koji je, danskog podrijetla, bio jedan od najistaknutijih prirodoslovnih istraživača svoga vremena; prigrlivši katoličku vjeru, željan da služi Bogu u obrani istine, postao je svećenikom, a zatim je zaređen i za biskupa; revno se posvetio evangelizaciji sjeverne Europe.
Opširnije o bl. Nikoli vidi ovdje.
Poljska, 1877. – Dachau, Njemačka, 1942.
Rimski Martirologij: U blizini Münchena u Njemačkoj, blaženi Narcis Putz, svećenik i mučenik. On je za vrijeme okupacije Poljske u ratu od strane tuđeg režima zbog svoje ustrajnosti u vjeri bio zatvoren u logoru Dachau gdje je umro nakon teških mučenja. Papa Ivan Pavao II. 13. lipnja 1999. proglasio ga je blaženim sa 107 žrtava istog progona.
Turska, oko 250. g. – Mira, Turska, 326. g.
Rimski Martirologij: Sveti Nikola, biskup Mire u Maloj Aziji, današnja Turska, poznat po svetosti i zagovoru kod prijestolja božanske milosti. Već od djetinjstva je pokazivao izrazite darove pobožnosti i ljubavi zbog čega je kasnije kad je odrastao i izabran za biskupa.
Opširnije o sv. Nikoli vidi ovdje.
Sjeverna Afrika, 5. stoljeće
Rimski Martirologij: U Sjevernoj Africi spomen svetih mučenika iz vremena vandalskih progona. Za vladavine arijanskog kralja Unnerika bili su podvrgnuti strašnim i bezbrojnim mučenjima jer su branili katoličku vjeru; među njima nalaze se mučenici Dionizija i njezin sin Maioríco; on je bio još dječak te je uplašen mučenjem, ali ohrabren majčinim pogledom i riječima, postao još hrabriji od ostalih drugova i za vrijeme mučenja predao je svoj duh Gospodinu. Zajedno s njima podnijeli su mučeničku smrt Dativa, Leoncija, Terco, Emilijan, Bonifacije i Servo.
Španjolska, 1896. – 1936.
Rimski Martirologij: U Picadero de Paterna na području Valencije u Španjolskoj, blažena Luisa Maria Frías Cañizares, djevica i mučenica. Diplomirala je filozofiju i književnost te je izabrala sveučilišnu karijeru i angažirala se u sveučilišnom pastoralu. Bila promicateljica pokreta ženske mladeži Katoličke akcije u Valencije. Tijekom progona protiv vjere zadobila je vječnu nagradu u borbi za vjeru.
Trier, Njemačka, 340. – Milano, 397.
Rimski Martirologij: Spomen svetog Ambrozija, biskupa Milana i crkvenog naučitelja, koji je usnuo u Gospodinu 4. travnja, ali se osobito časti na ovaj dan, u kojem je primio, još uvijek kao katekumen, biskupsku službu ovog poznatog crkvenog sjedišta, dok je još bio prefekt grada. Kao pravi pastir i učitelj vjernika bio je pun ljubavi prema svima, snažno branivši slobodu Crkve i pravi nauk vjere protiv arijanizma. Poučavao je vjernike u pobožnosti biblijskim komentarima i himnima za pjevanje. Njegova liturgijska djela, komentari o Svetom pismu, asketski-moralni traktati ostaju nezaboravni dokumenti učiteljstva i umijeća upravljanje. Autor je slavnih liturgijskih tekstova i smatra se ocem ambrozijanske liturgije.
Opširnije o sv. Ambroziju vidi ovdje.
Sirija, 4. stoljeće
Rimski Martirologij: U Siriji, sveti Atenodoro, mučenik, koji je, nakon mučenja vatrom i drugim načinima torture za vladavine cara Dioklecijana i guvernera Eleusio, bio na kraju osuđen na smrt. Ali kad se njegov krvnik srušio na zemlju, nitko se nije usudio pogoditi ga mačem te je moleći usnuo u Gospodinu.
Savona, Italija, 1811. – 1880.
Rimski Martirologij: U Savoni, sveta Marija-Josipa (Benedikta) Rossello, redovnica, koja je osnovala Družbu Kćeri Gospe od milosrđa i revno se posvetila spasenju duša, uzdajući se samo u Boga.
Opširnije o sv. Mariji-Josipi vidi ovdje.
Rimski Martirologij: Svetkovina Bezgrješnog Začeća Blažene Djevice Marije, koja je doista bila puna milosti i blagoslovljena među ženama. Predviđena za rođenje i spasiteljsku smrt Sina Božjega, bila je od prvog trenutka svoga začeća jedinstvenom Božjom povlasticom sačuvana od svake ljage istočnog grijeh. Kao dogmu vjere to je svečano proglasio i definirao na današnji dan papa Pio IX. 1854. godine na temelju učenja drevne tradicije.
Poljska, 1898 . – Dachau (Njemačka) 1942.
Rimski Martirologij: U logoru Dachau u blizini Münchena u Njemačkoj blaženi Alojzije Liguda, svećenik Družbe Božanske Riječi i mučenik, kojega su za vrijeme okupacije Poljske u ratnim vremenima zaklali zatvorski čuvari te je tako dao svjedočanstvo za Krista Gospodina sved do smrti.
Španjolska, 1898. – 1936.
Rimski Martirologij: U selu Picadero Paterna na području Valencije u Španjolskoj, blaženi Josip Maria Zabal Blasco, mučenik, koji je kao otac obitelji tijekom progona protiv vjere pobijedio Kristovom snagom patnje mučeništva.
Ekvador, 1832. – Lima, Perù, 1869.
Rimski Martirologij: U Limi u Peruu, blažena Narciza od Isusa Martillo Moran, koja je ostala bez roditelja i bez sredstava za život te je nakon mnogih poteškoća pronašla gostoprimstvo u jednom samostanu u kojem je živjela u neprekidnoj molitvi i strogoj pokori.
Guadalupe, 1474. – 1548.
Rimski Martirologij: Sv. Juan Diego Cuauhtlatoatzin kao indios bio je autohtonog podrijetla. Obdaren najčišćom vjerom, svojom poniznošću i žarom omogućio je izgradnju svetišta u čast Blažene Djevice Marije Guadalupske na brdu Tepeyac pored grada Meksika gdje mu se Gospa ukazala i gdje je usnuo u Gospodinu.
Nazianz, Turska, 370. g.
Rimski Martirologij: U Nazianzu u Kapadociji, današnjoj Turskoj, sveta Gorgonija, majka obitelji. Bila je kći sv. Nonne i sestra svetih Grgura Nazianzena, teologa i sv. Cesarija, čije je vrline proslavio i sam sv. Grgur, njezin brat.
Opširnije o sv. Gorgoniji vidi ovdje.
Francuska, 1565. – 1640.
Rimski Martirologij: U Gray u Burgundiji, sada u Francuskoj, gdje se bio sklonio kao prognanik, smrt svetog Petra Fouriera, svećenika, koji je izabrao vrlo siromašnu župu Mattaincourt u Lorraine o kojoj se izvrsno brinuo. Utemeljio je redovne kanonike našeg Spasitelja i osnovao je Družbu Sestara Naše Gospe kako bi pružale besplatno obrazovanje djevojkama. (Ove sestre djeluju i u Hrvatskoj.)
Opširnije o sv. Petru vidi ovdje.
† Španjolska, 304. g.
Rimski Martirologij: U Meridi u Španjolskoj, sveta Eulalija, djevica i mučenica, koja, još mlada, nije oklijevala položiti svoj život da posvjedoči svoju vjeru u Krista. Njezino mučeništvo se dogodilo tijekom Dioklecijanova progona. Jedna je od najpoznatija je svetica Španjolske.
† Rim, 741. g.
(Papa Rimski Martirologij: U Rimu kod sv. Petra, sv. Grgur III., papa od 731. do 741. Angažirao se za propovijedanja Evanđelja Germanima, a protiv ikonoklasta ukrašavao je crkve grada Rima sakralnim slikama.
London, Engleska, 1567.-1591.
Rimski Martirologij: U Londonu u Engleskoj, mučenici Edmund Gennings, svećenik i Swithin Wells, laik, koji su bili osuđeni na smrt tijekom progona kraljice Elizabete I.; prvi zato što je bio svećenik, a drugi zato što mu je pružio gostoprimstvo kod sebe. Obješeni su pred kućnim vratima i mučeni do smrti.
Rim, 305. – 384.
Rimski Martirologij: sv. Damaz I., Papa, koji je u teškoćama svoga vremena sazvao mnoge sinode za obranu Nicejskog vjerovanja a protiv raskola i krivovjerja. Zadužio je sv. Jeronima da prevodi svete knjige na latinski i častio je grobove mučenika ukrašavajući ih stihovima.
Opširnije o sv. Damazu vidi ovdje.
† Nagasaki, Japan, 1632.
Rimski Martirologij: U Nagasakiju u Japanu, blaženi Martin Lumbreras Peralta i Melchior Sánchez Pérez, svećenici Reda sv. Augustina i mučenici koji, čim su bili ušli u ovaj grad uhićeni i bačeni u tamnu ćeliju, a zatim su bili spaljeni na lomači.
† London, 1643.
Rimski Martirologij: U Londonu u Engleskoj bl. Artur Bell, svećenik Reda manje braće franjevaca i mučenik, koji je za vladavine kralja Karla I. bio osuđen na smrt i obješen na Tyburnu.
Tepeyac, Meksiko, 9. – 12. 12. 1531.
Rimski Martirologij: Blažena Djevica Marija iz Guadalupa u Meksiku čiju majčinsku pomoć brojni vjernički narod ponizno moli na brdu Tepeyac pored grada Meksika gdje se Ona ukazala i pozdravlja je s pouzdanjem kao zvijezdu evangelizacije naroda i pomoć domorodaca i siromašnih.
Cipar, 270. – 344.
Rimski Martirologi: Na otoku Cipru sveti Spiridion, biskup, pravi pastir svojih ovaca, čije su izvanredno djelovanje svi hvalili. Sv. Spiridion bio je žrtva protukršćanskog progona koji je pokrenuo vladar Galerius. U tom je progonu bio ranjen i zatim deportiran na prisilan rad u rudnicima.
Poljska, 1909. – Auschwitz, 1941.
Rimski Martirologij: U blizini Krakowa u Poljskoj, blaženi Pio Bartosik, svećenik Reda franjevaca konventualaca i mučenik, koji je za vrijeme okupacije Poljske od stranog režima neprijateljskog prema Bogu, izmučen torturama, dovršio svoje mučeništvo za Krista u koncentracionom logoru Auschwitzu.
† Sirakuza, Sicilija, 304. g.
Rimski Martirologij: Spomen svete Lucije, djevice i mučenice, koja je čuvala cijeloga svog života upaljenu svjetiljku kako bi išla ususret Zaručniku. U u Sirakuzi na Siciliji vođena u smrt za Krista zaslužila je pristupiti s njim na nebesku svadbu i zadobiti svjetlost koja ne poznaje zalaza. Mučeništvo je podnijela za vrijeme vladavine cara Dioklecijana. Jedna je od sedam žena koje se spominju u Rimskom kanonu u misi.
Opširnije o sv. Luciji vidi ovdje.
† Alzas, Francuska, 720. g.
Rimski Martirologij: Na području Strassbourga u staroj Burgundiji u Francuskoj, sveta Otilija, djevica i prva poglavarica benediktinskog samostana Hohenbourg koji je utemeljio njezin otac, knez Adalríco.
† Koreja, 1866.
Rimski Martirologij: Na području Tiyen-Tiyua u Koreji sveti Petar Cho Hwa-sŏ, otac obitelji i pet drugova mučenika koji su, iskušavani od mandarina obećanjima i potom mučenjima da se odreknu kršćanske vjere, ustrajali sve dok im nisu odsjekli glave.
Španjolska, 1540. – 1591.
Rimski Martirologij: Spomen sv. Ivana od Križa, svećenika Karmelićanskog reda i crkvenog naučitelja. On je na poziv svete Terezije od Isusa bio prvi od tadašnjih redovnika karmelićana koji su se pridružili reformi Reda. Podržavao ju je kroz mnoga djelovanja, brojne napore i velike teškoće. Kao što to njegovi spisi svjedoče, uzašao je kroz mračnu noć duše na Božju planinu, tražeći život unutarnjeg skrivanja u Kristu i dopuštajući da ga Bog prožme plamenom svoje ljubavi. Otpočinuo je na kraju u Gospodinu u Ubedu u Španjolskoj.
Opširnije o sv. Ivanu vidi ovdje.
† Ascalon, 309. g.
Rimski Martirologij: U Ascalonu u Palestini, sveti Ares, Promo i Ilija, mučenici. Želeći prijeći iz Egipta u Ciliciju da posjete Kristove svjedoke za progona cara Maksimina kako bi im donijeli utjehu i pomogli, bili su uhićeni u Cezareji. Iskopali su im oči i osakatili stopala i potom su bili odvedeni u Ascalon gdje su po nalogu guvernera Firmilijana okončali svoje mučeništvo; Ares je spaljen na lomači, a ostaloj dvojici bila je odrubljena glava.
† Pula, 1241. g.
Iz drugih izvora: Blaženi Oton bio je jedan od prvih franjevaca koji su došli u Istru. Živio je u Puli, u prvoj polovici 13. stoljeća. Posjedovao je izvanrednu dobrotu i savršenu krepost te se po njegovu zagovoru dogodilo već za njegova života i neposredno nakon smrti četrnaest čudesnih ozdravljenja koja su potanko opisana u djelima nekoliko crkvenih kroničara. Umro je u Puli 14. prosinca 1241. Grob mu se nalazi u franjevačkoj crkvi u Puli gdje mu se pobožni puk i danas obraća u mnogim potrebama i bolestima.
Goražde, Bosna i Hercegovina, 1941.
Iz drugih izvora: U Goraždama u BiH mučenice s. Jula Ivanišević (Hrvatica), poglavarica, s. Bernadeta Banja (Slovenka), s. Krizina Bojanc, (Slovenka), s. Antonija Fabjan, (Mađarica) i sestra Berchmana Leidenix (Austrijanka). 11. prosinca 1941. srpski četnici provalili su u njihov samostan na Palama kraj Sarajeva, spaljuju ga i zarobljuju redovnice, prisiljavajući ih na hodanje od četiri dana po snijegu do vojarne u Goraždu gdje stižu 15. prosinca. Bile su zaključane u sobi na drugom katu u koju su oko ponoći uletjeli pijani srpski četnici namjeravajući im nanijeti nasilje. Sestra Jula otvorila je prozor i bacajući se dolje s drugog kata dala je primjer sestrama koje su je slijedile. Ležeći na zemlji u bolovima četnici su došli i usmrtili ih bodežima, a njihova tijela odvučena su i gurnuta u rijeku Drinu koja je tako postala njihov grob. Ubijene su zato što su bile katoličke redovnice i postale su tako mučenice za vjeru i čistoću. Proglašene su blaženicama u Sarajevu 24. rujna 2011. g.
Opširnije o bl. Juli i sestrama vidi ovdje.
Sjeverna Afrika, 5. stoljeće
Rimski Martirologij: Spomen sv. Valerijana, biskupa Avensana u Sjevernoj Africi. Već kao osamdesetogodišnjak za vrijeme vandalskog progona odlučno je odbio predati sveto crkveno ruho i predmete kako je tražio kralj Genseric. Zbog toga je bio izbačen iz grada posve sam, a Genseric je izdao naredbu da mu nitko ne smije dati smještaj ni u kući niti na poljima; dugo je vremena ležao pod vedrim nebom na javnoj cesti stigavši tako do kraja svoga svetoga života kao ispovjedalac prave vjere.
Genova, Italija, 1587. – 1651.
Rimski Martirologij: U Genovi sv. Virginija Centurione Bracelli, udovica, koja se posvetila služenju Bogu te je na različite načine priskočila u pomoć siromašnima. Pomagala je seoske crkve i osnovala je i vodila Gospođe od Milosrđa, zaštitnice siromašnih. Njezin je moto bio: „Služiti Bogu u njegovim siromasima”.
Opširnije o sv. Virginiji vidi ovdje.
6. st. prije Krista
Rimski Martirologij: Spomen sv. Hagaja, proroka, koji je u vrijeme judejskoga kralja Zerubabela poticao ljude da obnove Božji dom nakon povratka iz sužanjstva u koji će se stjecati bogatstvo svih naroda.
Francuska, 931. – 999.
Rimski Martirologij: U Selzu blizu Strassbourga u Lotaringiji, u današnjoj Francuskoj, sv. Adelaida, carica, koja je pokazivala savjesnost prema članovima obitelji, pristojno razumijevanje prema strancima, nepokolebljivo milosrđe prema siromasima, te veliku darežljivost za ukrašavanje Božjih crkava.
Tajland, 1907. –1940.
Rimski Martirologij: Blizu grada Mukdahana na Tajlandu, blaženi Filip Siphong Oniphitak, mučenik, otac obitelji, koji je nakon što je svećenik udaljen iz sela Song-Khona, imenovan za glavara kršćanske zajednice. Kad su započeli progoni protiv kršćana, na prevaru je doveden na rijeku Tum Nok gdje je ubijen strijeljanjem i tako je mučeništvom posvjedočio svoju vjeru za Krista.
† Jeruzalem, 630. g.
Rimski Martirologij: U Jeruzalemu, sveti Modesto, biskup, koji je nakon osvajanja i razaranja Svetog Grada Jeruzalema od Perzijanaca ponovno izgradio samostane i naselio ih redovnicima te s velikim žrtvama obnovio je sveta mjesta uništena požarima.
Opširnije o sv. Modestu vidi ovdje.
Francuska, 1154. – Rim, 1213.
Rimski Martirologij: U Rimu na brdu Celiju, sveti Ivan de Matha, svećenik, podrijetlom iz Francuske, utemeljio je Red Presvetog Trojstva (trinitarci) za oslobođenje robova
† Palestina, 640. g.
Rimski Martirologij: U Eleuteropoliju u Palestini, mučeništvo svetih pedeset vojnika, mučenika, koji su u vrijeme cara Heraklija zbog svoje vjere u Krista bili ubijeni od Saracena, a koji su u to vrijeme opsjedali Gazu.
Palestina, 519. – 425. prije Krista
Rimski Martirologij: Spomen na svetog Malahiju, proroka, koji je nakon povratka iz Babilona navijestio veliki dan Gospodinov i njegov dolazak u hram te da se svugdje i uvijek Njegovom svetom imenu treba prinositi čisti prinos. Knjiga proroka Malahije zatvara u Starome zavjetu seriju malih proroka.
Opširnije o sv. Malahiji vidi ovdje.
† Vijetnam, 1838. g.
Rimski Martirologij: Na brežuljku Gò-Voi u Tonkinu, sada Vijetnam, sveti Pavao Nguyễn Vǎn Mỹ, Petar Trưỏng Vǎn Đường i Petar Vũ Vǎn Truật, mučenici i vjeroučitelji, koji su za cara Minh Mạnga čvrsti u vjeri umrli zadavljeni.
Torino, Italija, 1847.-1916. g.
Rimski Martirologij: U Borgaru kod Torina, blažena Nemesia (Julija) Valle, redovnica Družbe sestara milosrđa. Ona se posebno istaknula u odgoju mladeži i vodila ih je k ljubavi prema Evanđelja te je uvijek hodila putom Gospodinovih propisa u ljubavi prema bližnjima.
Avignon, Francuska, 1310. – 1370.
Rimski Martirologij: U Avignonu u Provansi u Francuskoj, bl. Urban V., papa, koji je, nakon što je bio redovnik, bio uzdignut na stolicu sv. Petra kao papa. Zalagao se kako bi što prije vratio Apostolsku stolicu u Rim i tako ponovno uspostavio jedinstvo u Crkvi.
Opširnije o bl. Urbanu vidi ovdje.
† Vijetnam, 1839. g.
Rimski Martirologij: U mjestu Bắc-Ninh u Tonkinu, sada Vijetnam, sveti mučenici Franjo Ksaverski Hà Trọng Mậu, Dominik Bùi Văn Úy, katehisti, Toma Nguyễn Văn Đệ, krojač, Agustin Nguyễn Văn Mới i Stjepan Nguyễn Văn Vinh, seljaci, od kojih je jedan bio novokrštenik a drugi još katekumen. Jer su odbili oskvrnuti križ, svi su pretrpjeli zatvorsku kaznu i mučenje, i na kraju su podnijeli mučeništvo zadavljeni odredbom cara Minha Manga.
Poljska, 1879. – 1942. g.
Rimski Martirologij: U mjestu Slonim u Poljskoj, Blažena Marija Eva od Providnosti Noiszewske i Marija Marta od Isusa Wolowsk bile su redovnice Kongregacije sestara Bezgrešnog začeća i mučenice. Strijeljane su za vrijeme okupacije Poljske tijekom rata zbog svoj vjere u Krista.
† Rim, 217. g.
Rimski Martirologij: U Rimu, u blizini groblja sv. Kalista na via Apija, sahrana svetog Zefirina, pape, koji je upravljao rimskom crkvom osamnaest godina (199.-217.) i koji je svome đakonu svetom Kalistu dao odredbu da izgradi groblje Rimske Crkve na Apijskoj cesti.
† Antiohija, 324. g.
Rimski Martirologij: U Antiohiji u Siriji, sveti Filogonije, biskup, koji je bio najprije odvjetnik. Jednoga dana Bog ga je pozvao da upravlja ovom Crkvom. Zajedno s biskupom sv. Aleksandrom i ostalim drugovima započeo je borbu za katoličku vjeru protiv arijanizma i pun zasluga usnuo je u Gospodina; sveti Ivan Krizostom proslavio ga je poznatom pohvalom.
Opširnije o sv. Filogoniju vidi ovdje.
Poljska, 1885. – Njemačka, 1940. g.
Rimski Martirologij: U zatvoru u Sachsenhausenu u Njemačkoj, blaženi Mihal Piaszczynski bio je svećenik i mučenik podrijetlom iz Poljske. On je zbog svoje vjere bio utamničen u inozemni zatvor gdje je kroz mučenja prešao u nebesku slavu.
Nizozemska, 1521. – Fribourg, Švicarska 1597. g.
Rimski Martirologij: Sveti Petar Kanizije, svećenik Družbe Isusove i crkveni naučitelj bio je poslan u Njemačku i marljivo je radio dugi niz godina u obrani i jačanju katoličke vjere propovijedanjem i svojim spisima; među njima se posebno ističe njegov slavni Katekizam. U Fribourgu u Švicarskoj konačno je našao odmor u Gospodinu od svojih napora.
Opširnije o sv. Petru vidi ovdje.
Palestina, 8. stoljeće prije Krista
Rimski Martirologij: Spomen na svetog Miheja, proroka, koji je u doba Jotama, Ahaza i Ezekije, judejskih kraljeva, sa svojim propovijedanjem branio potlačene, osuđivao idole i nepravde i navijestio izabranom narodu da će se u Betlehemu roditi Judejski kralj, obećan od najranijih dana da pase Izraela snagom Gospodnjom.
Njemačka, 1819. – 1860. g.
Rimski Martirologij: U Koblenzu u Renaniji u Njemačkoj, blaženi Petar Friedhofen, redovnik, koji je prije bio dimnjačar i osnovao je Družbu braće milosrđa Marije Pomoćnice zbog koje je blagošću i vedrinom duha morao podnositi ismijavanja i neugodnosti.
† Egipat, 250. g.
Rimski Martirologij: Spomen na svetog Cheremona, biskupa Nilopolja i mnogo drugih mučenika u Egiptu. Tijekom progona cara Decija, neki su bili prisiljeni pobjeći i lutati u pustinji gdje su ih usmrtile divlje zvjeri, drugi su umirali iscrpljeni glađu, hladnoćom i od slabosti, ostale su ubijali barbari ili razbojnici, tako da su svi, iako su umrli na različite načine, okrunjeni istim slavnim mučeništvom.
Lodi, Italija, 1850. – Chicago, SAD, 1917. g.
Rimski Martirologij: U Chicagu, Illinois, u Sjedinjenim Američkim Državama, sv. Franciska Saverio Cabrini, redovnica koja je utemeljila Družbu misionarki presvetog Srca Isusova i na sve se načine trudila da s velikom ljubavlju pomaže iseljenicima.
Opširnije o sv. Franciski vidi ovdje.
Engleska, 1600. – 1648. g.
Rimski Martirologij: U Londonu, Engleska, blaženi Toma Holland, svećenik Družbe Isusove i mučenik koji je osuđen na smrt za vladavine kralja Karla I. zbog tajnog obavljanja svećeničke službe. Nakon što je ubijen vješanjem predao je svoj duh Bogu.
Poljska, 1390. – 1473. g.
Rimski Martirologij: Sveti Ivan od Ketya, svećenik, koji je dugi niz godina predavao na Sveučilištu u Krakovu. Nakon što mu je povjerena skrb za župu Olkusa, dodao je svojim vrlinama svjedočanstvo ispravne vjere, a za svoje suradnike i učenike bio je uzor pobožnosti i ljubavi prema bližnjemu. U Krakowu u Poljskoj na sutrašnji dan prešao je na nebeske radosti.
† Koreja, 1866. g.
Rimski Martirologij: Na području Tjyen-Tiyona u Koreji sveti Josip Cho Yun-ho, mučenik, koji je bio još mlad, kao laik i katehist , slijedio je sudbinu svoga oca sv. Petra Cho Hwa-sŏ, bio je pretučen i ubijen za Kristovo ime.
Kanada, 1701. – 1771. g.
Rimski Martirologij: U Montrealu u Kanadi, sv. Marija Margarita iz Youvillea, redovnica. Kao majka obitelji ostala je udovica i pobožno je odgojila dvojicu svojih sinova za svećeništvo. Trudila se svom snagom u pomažući bolesnicima, starcima i potrebitima svake vrste za koje je osnovala Družbu sestara milosrđa.
Opširnije o sv. Mariji Margariti vidi ovdje.
Stari Zavjet
Rimski Martirologij: Spomen svih svetih predaka Isusa Krista, sina Davidova, sina Abrahamova, tj. onih otaca koji su se svidjeli Bogu i koji su, nađeni pravednima, iako nisu primili obećanja, nego su ih samo vidjeli i pozdravili iz daleka, umrli u vjeri. Od njih je Krist rođen po tijelu koji je iznad svega stvorenoga, Bog blagoslovljen u vijeke.
Bologna, 1726. – 1778. g.
U Bologni, blaženi Bartol Maria del Monte, svećenik, koji je u mnogim talijanskim pokrajinama propovijedao kršćanskom narodu i kleru Riječ Božju i u tu je svrhu ustanovio pobožno djelo Misija.
Italija, Comonte, 1816. – Bergamo, 1865.
Rimski Martirologij: U Comonteu blizu Bergama, sv. Paula Elizabeta (Costanza) Cerioli kojoj su preminula sva djecu u mladoj dobi. Ostavši udovicom, upotrijebila je sva svoja sredstva i snage u obrazovanju i odgoju seoske djece i siročadi koji nisu imali nade za budućnost i živjela je radosti majčinstva u Gospodinu osnovavši Družbu sestara i Kongregaciju otaca i braće Svete Obitelji.
Rimski Martirologij: Nakon što je prošlo mnogo stoljeća od stvaranja svijeta, kada je u početku Bog stvorio nebo i zemlju i načinio čovjeka na svoju sliku; i nakon mnogo stoljeća od općeg potopa kada je Svevišnji obasjao oblake dugom, znakom saveza i mira; dvadeset i jedno stoljeće nakon što je Abraham, naš Otac u vjeri izišao iz zemlje Ura Kaldejskoga; trinaest stoljeća nakon izlaska Izraelaca iz Egipta pod vodstvom Mojsija; oko tisuću godina nakon Davidova kraljevskoga pomazanja; u šezdeset i petom tjednu prema Danielovu proroštvu; u vrijeme stodevedeset i četvrte Olimpijade; sedamsto pedeset i dvije godine od osnutka Rima; u četrdeset i drugoj godini vladanja cara Augusta kad je u cijelom svijetu vladao mir, Isus Krist, vječni Bog i Sin vječnoga Oca, u želji da posveti svijet svojim božanskim dolaskom, začet po Duhu Svetom, nakon devet mjeseci, rođen je u Betlehemu Judejskom od Djevice Marije, postavši čovjekom: ROĐENJE GOSPODINA NAŠEGA ISUSA KRISTA PO TIJELU.
Na Božić svi kršćani slave rođenje Sina Božjega koji je postao čovjekom. Utjelovljenje Riječi Božje označuje početak „posljednjih dana”, to jest Božjeg Otkupljenja svijeta. Radujte se, danas je rođen Spasitelj.
Opširnije o Božiću vidi ovdje.
† Rim – Srijemska Mitrovica, 304. g.
Rimski Martirologij: U Srijemskoj Mitrovici, u Panoniji, danas u Hrvatskoj, mučeništvo sv. Anastazije koja je rođena u Rimu i pomažući kršćane u raznim mjestima bila je uhićena od progonitelja i odvedena u tadašnji Sirmium, danas Srijemska Mitrovica gdje je podnijela mučeništvo i bila je spaljena na lomači. Njezini posmrtni ostaci preneseni su preko Carigrada u Zadar 807. g. – U Hrvatskoj blagdan sv. Anastazije slavi se 15. siječnja, posebice u Zadru gdje se čuvaju njezine relikvije.
Krakow, Poljska 1845. – 1916.
Rimski Martirologij: U Krakowu u Poljskoj sveti Sv. Albert Adam Chmielowski, redovnik, koji je bio slavni slikar ali se posvetio siromasima i učinio se za njih raspoloživ u svemu. Utemeljio je Družbu braće i sestara Trećeg reda sv. Franje za služenje potrebitima.
† Jeruzalem, 34. g.
Rimski Martirologij: Blagdan sv. Stjepana, prvomučenika, čovjeka puna vjere i Duha Svetoga. Bio je prvi od sedam đakona koje su izabrali Apostoli kao svoje suradnike u službi. Također je bio i prvi od Gospodinovih učenika koji je prolio svoju krv u Jeruzalemu gdje je kamenovan dok je molio za svoje progonitelje te je tako dao svjedočanstvo vjere u Isusa Krista, tvrdeći umirući da ga vidi kako sjedi u slavi s desne strane Oca.
Opširnije o sv. Stjepanu vidi ovdje.
Sardija, Turska, 750. – 824. g.
Rimski Martirologij: U Sardiji u Lidiji, u današnjoj Turskoj, sveti Eutimije, biskup i mučenik, koji je, osuđen na izgnanstvo od cara Mihaela ikonoklasta, zbog štovanja svetih slika. Postigao je mučeništvo za cara Teofila tako što je sve do smrti bio okrutno izbičevan volovskim žilama.
Vercelli, 1908. – Dragali, Crna Gora, 1941.
Rimski Martirologij: U Dragalu u Crnoj Gori, bl. Secondo Pollo, svećenik iz Vercellija bio je vojni kapelan tijekom Drugoga svjetskog rata. Ozbiljno je bio ranjen dok je pomagao umirućem vojniku i nedugo zatim iskrvarivši, predao je duh Bogu.
Betsaida, 1. st. – Efez, oko 104. g.
Rimski Martirologij: Blagdan sv. Ivana, apostola i evanđeliste koji je bio sin Zebedeja. Sa svojim bratom Jakovom i Petrom bio je svjedok Gospodinova preobraženja i Njegove muke od kojega je podno križa primio Mariju za majku. U Evanđelju i u drugim spisima pokazuje se teologom koji je, smatran dostojnim promatrati slavu Utjelovljene Riječi, navijestio ono što je vidio svojim očima.
Opširnije o sv. Ivanu vidi ovdje.
† Bitinija, Turska, 9. stoljeće
Rimski Martirologij: U Hisarliku u Bitiniji, u današnjoj Turskoj, mučeništvo svetog Teodora, redovnika samostana San Saba u Palestini, svećenika. On je u Carigradu zajedno sa svojim bratom Teofanom branio štovanje svetih slika. Nakon što je pretrpio bičevanje, zatvor, izgon i mučenje graviranja nekih stihova na čelu što mu je donijelo ime Graptós, „označen“, umro je na kraju svojih trpljenja u tamnici.
† Rim, 399. g.
Rimski Martirologij: Spomen rimske udovice svete Fabiole koja je, prema svjedočanstvu sv. Jeronima, svoj život pokore posvetila za dobro siromaha.
† 1. stoljeće
Rimski Martirologij: Blagdan Nevine dječice, mučenika. Bila su to djeca u judejskom Betlehemu koju je dao poubijati bezbožni kralj Herod kako bi zajedno s njima bilo ubijeno i dijete Isus kojem su se Mudraci bili poklonili. Bila su štovana od prvih stoljeća kao mučenici i prvi od svih onih koji će proliti svoju krv za Boga i za Jaganjca.
Opširnije o Nevinoj dječici vidi ovdje.
Rim, 1786. – 1837.
Rimski Martirologij: U Rimu svećenik sv. Gašpar Bufalo koji se snažno borio za slobodu Crkve. Čak ni u zatvoru nikada nije prestajao obraćati grešnike na pravi put osobito kroz pobožnost Predragocjenoj Krvi Kristovoj. U njezinu čast je i njezinim imenom nazvao Družbe Misionara Krvi Kristove i sestara Predragocjene Krvi Kristove koje je osnovao.
Ukrajina, 1867. – 1945.
Rimski Martirologij: U Kijevu u Ukrajini blaženi Grgur Khomyšyn, biskup Ivano-Frankivska i mučenik. Zbog mučenja kojima je bio podvrgnut i batina zadobivenih tijekom ispitivanja, blaženik je umro u zatvorskoj bolnici u Kijevu. Zbog progona protiv vjere čemu je bio izložen zaslužio je sjesti na nebesku gozbu Jaganjca.
London, 1117. – 1170.
Rimski Martirologij: U Londonu, sveti Toma Beckett, biskup i mučenik, koji je, jer je branio pravdu i Crkvu, bio prisiljen otići u progonstvo iz svoga biskupskog sjedišta u Canterburyju i iz Engleske. Vrativši se u domovinu nakon šest godina, još je mnogo trpio dok nije pošao Kristu, proboden mačem u katedrali od strane stražara kralja Henrika II.
Opširnije o sv. Tomi vidi ovdje.
Palestina, oko 1.000. g. prije Krista
Rimski Martirologij: Spomen svetoga Davida, kralja i proroka koji je, kao sin Betlehemca Jišaja, našao Božju naklonost. Prorok Samuel pomazao ga je svetim uljem da vlada Izraelskim narodom. Prenio je u Jeruzalem Kovčeg saveza Božjega. Gospodin mu se zakleo da će njegovo potomstvo ostati zauvijek, jer će se iz njega po tijelu roditi Isus Krist.
Opširnije o sv. Davidu vidi ovdje.
Seul, Koreja, 1794. – 1839.
Rimski Martirologij: U Seulu, u Koreji, sveta Benedikta Hyŏn Kyŏng-nyŏn, udovica i vjeroučiteljica i šest drugova, mučenika koji su, nakon što su pretrpjeli mnoga mučenja za ime Kristovo bili su ubijeni tako što im je svima bila odrubljena glava.
Rim, 274. g.
Rimski Martirologij: U Rimu na groblju sv. Kalista na Apijskoj cesti sahrana Svetog Feliksa I. pape koji je vladao Rimskom Crkvom za vladavine cara Aurelijana. Bio je Papa od 269. do 274.
† Solun, 406.
Rimski Martirologij: Spomen svetoga Anizija, biskupa Soluna (od 383. do 406.), kojega su Rimski prvosvećenici proglasili apostolskim vikarom u drevnom Iliriku. Hvaljen od sv. Ambrozija, posebno se istaknuo u doba cara Teodozija. Sudjelovao je na sinodi u Capui i zbog svoje vjernosti učenju Crkve primio je velike pohvale od svetog Ambrozija.
Milano, 1845. – Genova, 1900.
Rimski Martirologij: U Genovi, blažena Eugenija Ravasco, redovnica, koja je utemeljila Institut Sestara kćeri Presvetog Srca Isusova i Marijina kojima je povjerila odgoj ženske mladeži i brigu za potrebe bolesnika i djece.
Opširnije o bl. Eugeniji vidi ovdje.
Italija, 285. – Rim, 335. g.
Rimski Martirologij: Sv. Silvestar I., Papa koji je kroz mnogo godina mudro upravljao Crkvom u vrijeme kada je car Konstantin izgradio časne bazilike, a Nicejski koncil proglasio Krista kao Sina Božjega. Na današnji je dan njegovo tijelo sahranjeno u Rimu na groblju Priscile. (Bio je Papa od 314. do 335.)
Opširnije o sv. Silvestru vidi ovdje.
Francuska, Fain-lès-Moutiers, 1806. – Enghien-les-Bains, 1876.
Rimski Martirologij: U Parizu u Francuskoj sv. Katarina Labouré, redovnica Družbe Kćeri milosrđa koja je posebno štovala Majku Božju Bezgrešnu. Odlikovala se jednostavnošću, ljubavlju i strpljenjem. Poznata je po objavi Čudotvorne medaljice.
Francuska, 1597. – 1640.
Rimski Martirologij: Na području La Louvesca na planinama u blizini Puy-en-Vélaya u Francuskoj, sveti Ivan Franjo Regis, svećenik Družbe Isusove koji je propovijedao Evanđelje i dijelio sakrament pokore po planinama i selima i trudio se bez odmora kako bi obnovio katoličku vjeru u dušama stanovnika.