U povodu 22. obljetnice beatifikacije blaženog Ivana Merza, udruga „Mladi za Domovinu“ organizirala je prvi „Merzfest“, u subotu 21. lipnja 2025. na Fakultetu filozofije i religijskih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Ovaj festival okupio je predavače i sudionike iz različitih područja koji su kroz izlaganja, svjedočanstva i panel-raspravu aktualizirali lik i djelo Blaženika te njegovu važnost za današnje društvo, a osobito za mlade vjernike.
Voditeljica programa Petra Kašnar, članica Udruge Mladi za Domovinu najprije je predstavila organizatora ovoga skupa samu Udrugu koja se nadahnjuje na idejama i duhovnoj baštini bl. Ivana Merza i nastoji ga ostvarivati u našem vremenu.
Prvi predavač bio je postulator kauze za kanonizaciju bl. Ivana Merza p. dr. sc. Božidar Nagy kojemu je bila povjerena uvodna tema pod naslovom „Tko je Ivan Merz“. U svom je predavanju naglasio kako Bog preko Merzova života poziva na svetost usred svijeta, pokazujući da laik može biti u potpunosti predan Bogu i Crkvi, a istodobno intelektualno i društveno angažiran. Cijeli svetački i apostolski lik bl. Ivana Merza može se sažeti u samo u dvije riječi kako su ga nazvali njegovi prijatelji i suvremenici: PROGRAM I STUP. Ime Ivana Merza za cijeli jedan naraštaj mladih katolika značilo je jedan program “novoga rada, novoga mišljenja, novoga života” kako je već u Predgovoru prvoj biografija Ivana Merza (1932.) napisao autor dr. Dragutin Kniewald. Ovu rečenicu dr. Kniewalda citirao je i Papa Ivan Pavao II. u svome govoru na beatifikacije bl. Ivana Merza 2023. A „STUP“? Tu je riječ za bl. Merza upotrijebio dr. Čedomil Čekada (1933.g.) u svome komemorativnom članku za petu obljetnicu njegove smrti ovim riječima: „Ivan Merz nije nikada obukao reverendu, a bio je STUP Crkvi Božjoj!“
Postulator je svoje izlaganje završio ovim riječima: „U životu Blaženoga Ivana možemo uočiti pet poruka koje su aktualne za svakoga kršćanina, a veoma zorno ih je simbolima ilustrirao akad. slikar Anto Mamuša na službenoj slici bl. Merza koju je izradio za njegovu beatifikaciju: Ivan Merz kao laik povezuje svjetovnost i svetost; kao katolički intelektualac povezuje znanost i vjeru; usko je povezan s Crkvom preko liturgije i Pape; bio je apostol mladih i gorljivi štovatelj Euharistije.“ Na kraju je postulator preporučio svima, posebno mladima da čitaju njegove spise jer će ga tako najbolje upoznati: „Čim se počnu čitati njegovi tekstovi, nešto će vas zahvatiti, kao što je to slučaj na Filipinima, ali i s Mladima za Domovinu jer se otkrivaju vrijednosti koje trebamo i mi danas utjeloviti u našem društvu.“ Postulator je spomenuo također kako je krčki biskup Ivica Petanjak u jednoj svojoj propovjedi za blagdan bl. Ivana Merza nazvao Dnevnik Ivana Merza pravi „RUDNIK“ krasnih i vrijednih duhovnih misli.
Profesor s Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Đakovu dr. sc. Ivan Zubac istaknuo je kako se blaženi Ivan Merz, nakon iskustva 1. svjetskog rata i studija u inozemstvu, vratio u duboko promijenjeno društvo, obilježeno političkom nestabilnošću i duhovnim slomom. U toj novoj stvarnosti, prepoznao je potrebu za obnovom vjere i postao je jedan od nositelja katoličke obnove kroz laički angažman. „Blaženi Ivan se u takvoj stvarnosti vraća i zatiče ostatke ostataka nekadašnjih katoličkih organizacija. Kao pionir katoličke obnove, uzima papinske enciklike, počevši od enciklike Pija XI. o Katoličkoj Akciji, i na njima gradi temelj za katoličko djelovanje uz svakodnevnu svetu misu, krunicu, klanjanje, duhovne obnove; sve su to konkretne stvari koje možemo implementirati u našoj svakodnevici.“
Govoreći o Ivanu Merzu kao pioniru Katoličke Akcije u Hrvatskoj, profesor dr. sc. Petar Bilobrk istaknuo je da je Merz cijeli svoj život posvetio profesorskom radu kroz koji je mladima prenosio crkveni senzibilitet i osjećaj pripadnosti Katoličkoj i apostolskoj Crkvi. Naziva ga apologeta svoga vremena što se očitovalo u djelovanju koje je uvijek bilo usmjereno na obranu, ali i na promicanje istinskih katoličkih stavova. „Smatra ga se jednim od vođa liturgijskog pokreta u Hrvatskoj koji je težio obnovi i dubljem promišljanju liturgije. Stoga ne čudi da ga je papa Benedikt XVI. u svojoj prvoj apostolskoj pobudnici Sacramentum Caritatis spomenuo u zaključku kao jedinog Hrvata među 18 velikih svetaca kao uzora štovanja Euharistije. Merz je dao veliki doprinos u osnivanju Hrvatsko Orlovskog Saveza kojemu je za geslo dao: Euharistija, Apostolat, Žrtva. Vodila ga je misao biskupa Antuna Mahnića da hrvatski narod treba usmjeravati prema vrhunaravnom životu.“
Promatrajući iz filozofske perspektive, asistent na Fakultetu filozofije i religijskih znanosti dr. sc. Dan Đaković istaknuo je da je Merz bio uvjeren da filozofija ima ključnu ulogu u ljudskom životu te je smatrao da „nijedan student ne bi trebao proći kroz studij, a da ne upozna osnove filozofije“. U svojim spisima Merz je naglašavao „da bez križa, bez iskustva boli i patnje, a to je uvijek konkretno iskustvo, zapravo nema autentične filozofije. To je filozofija koja je sterilna, bez okusa, ne koristi i neće izdržati test. Samo filozofija koja je s jedne strane obasjana svjetlom objave, a s druge nije salonska ni kabinetska, nego crpi nadahnuće iz stvarnog života – iz teškoće, muka i križeva – u njegovu ključu je autentična i istinita.“
Govoreći o blaženom Ivanu Merzu kao uzoru i zagovorniku, Mišo Lukenda, voditelj zajednice „Nanovo rođeni“, istaknuo je da Merz ima posebno mjesto u njegovu životu. Već s 15 godina naišao je na njegov skraćeni dnevnik „Put k Suncu“, koji mu je odgovorio na brojna pitanja. „Iako sam doživio iskustvo da je Bog živ i pokušao sam tu stvarnost prenijeti na svoje društvo i mladenačke izazove, s blaženim Ivanom Merzom dobio sam jednu utjehu i nadu – da je moguće da Katolička Crkva ima odgovore. Njegov primjer, kako je položio život za tu ideju, za davanje mladima odgovore koji su im potrebni da budu aktivni katolici i spase mnoge duše, doveo me do ganuća. Pred kraj njegova dnevnika, zaplakao sam i osjetio njegov nebeski zagovor, da će pratiti mene i moj život i da ga želim nasljedovati kao uzora.” Zajednica „Nanovo rođeni“ ga je ubrzo prepoznala kao svoga zaštitnika, a njegova načela pretočena su u konkretan model formacije za sve članove zajednice i to na 4 razine – duhovna, intelektualna, fizička i socijalna.
Program „Merzfesta“ zaključen je okruglim stolom „Kako živjeti Merza?“, na kojem su sudjelovali asistent na Fakultetu filozofije i religijskih znanosti dr. sc. Ante Belić, Marko Petrović iz udruge „Mladi za domovinu“, književnik dr. sc. Vladimir Lončarević i vjeroučiteljica mag. theol. Lana Špiljak Fruk iz OŠ „Ivan Merz“. Svaki je sudionik, iz svoje perspektive, posvjedočio o aktualnosti Merzova lika i djela. Svih nazočnih posebno se dojmilo svjedočanstvo dr. Lončarevića koji govorio kako mu je zagovor bl. Ivana Merza veoma pomogao u kršćanskom odgoju njegove djece.
Zaključci okruglog stola istaknuli su Ivana Merza kao suvremenog uzora koji ujedinjuje vjeru i razum, pokazujući kako vjera treba strukturu – Katoličku Crkvu koja usmjerava i oblikuje savjest – te kako škola može biti prostor formacije i upoznavanja bl. Merza kroz svjedočanstvo, igru i zajedništvo. Njegov život, prožet visokim idealima i spremnošću na žrtvu, ostaje snažan putokaz mladima i danas.
U glazbenom programu nastupio je Ivan Pribanić, 12-godišnji dječak iz Novog Zagreba koji je na krštenju dobio ime po blaženom Ivanu Merzu i njegov otac, prof. Dalibor Pribanić: zajedno su izveli himnu blaženiku na trubama, te glazbenica i profesorica gitare Tamara Perc s pjesmama „Božji šapat“ i „Susret“. Riječi za „Božji šapat“ napisao je veliki štovatelj bl. Ivana Merza Domagoj Jakumetović iz Osijeka, a publika se pridružila pjevajući refren zajedno s prof. Tamarom koji glasi:
Za zagovor hvala, o, blaženi brate,
moli sad za nas, za svoje Hrvate!
Hrvatski rode ponosan ti si,
tvoj Blaženik, evo, Sveti će biti!
Cijeli Merzfest moderirala je Petra Kašnar, članica Udruge Mladi za Domovinu. Nakon održanog programa slijedilo je ugodno druženje predavača i sudionika ovoga prvog Merzfesta uz domjenak u atriju Fakulteta na Jordanovcu.
LAUDATO TV – Pregled dana – Održan prvi Merzfest