12. st. prije Krista
Rimski Martirologij: Spomen sv. Jošue, sina Nunova, sluge Gospodnjega koji je po Mojsijevu polaganju ruku bio ispunjen duhom mudrosti i nakon njegove smrti, na čudesan je način uveo Izraelce preko Jordana u obećanu zemlju.
Opširnije o sv. Jošui vidi ovdje.
6. – 7. st.
Rimski Martirologij: Na području Nimesa u južnoj Francuskoj sveti Egidije, po kojem je dobio ime grad koji je nastao na području Camargue; ondje je sagradio samostan i u njemu je završio svoj zemaljski život.
Opširnije o sv. Egidiju vidi ovdje.
Madrid, Španjolska, 1936.
Rimski martirologij: Kod Madrida u Španjolskoj spomen na blaženog Kristina (Michele) Roca Huguet, svećenika i jedanaest drugova mučenika, svi iz reda sv. Ivana od Boga, koji su ubijeni tijekom građanskog rata iz mržnje prema vjeri.
Palestina, 13. stoljeće
Rimski Martirologij: Na gori Karmelu u Palestini u blizini izvora sv. Ilije, blaženi Brocardo, prvi general pustinjaka kojemu je sveti Albert, jeruzalemski biskup oko 1210. godine dao redovnička pravila da danonoćno meditiraju o Zakonu Gospodnjem i da budu budni u molitvi.
Pariz, 2. i 3. rujna 1792.
Rimski Martirologij: Brojni svećenici, redovnici i laici bili su ubijeni početkom mjeseca rujna 1792. u Parizu u jeku Francuske revolucije samo zato što su odbili prisegnuti na odanost anti-vjerskom i protu-crkvenom republičkom ustavu. Ubijeni su na 4 različita mjesta u Parizu 2. i 3. rujna. Među njima su bila tri biskupa Ivan Maria du Lau d’Alleman, Franjo Josip i Petar Ludovico de la Rochefoucauld, te 188 svećenika i vjernika. Osim u Parizu brojni svećenici, redovnici i vjernici laici po cijeloj Francuskoj bili su žrtve Francuske revolucije koji su položili svoje živote na najokrutniji način zbog vjernosti Kristu i Katoličkoj crkvi. Ukupno je do sada je proglašeno blaženima njih 438, a za 591 još se vode procesi za beatifikaciju. Današnjim danom 2. rujna jednim spomendanom slave se svi ti francuski mučenici, žrtve revolucije koji su nam svojom hrabrošću i neustrašivom vjernošću ostavili divno svjedočanstvo vjere, odanosti i ljubavi prema Kristu i Crkvi.
Niceja, 3. stoljeće
Rimski Martirologij: U Niceji u Bitiniji, današnja Turska, mučeništvo svete Teodote sa sinovima Evodijem, Ermogeneom i Callistom.
Rim, 540.-604.
Rimski martirologij: Spomen sv. Grgura Velikoga, pape i crkvenog naučitelja. Nakon što je započeo monaški život, poslan je kao apostolski izaslanik u Carigrad. Na današnji je dan izabran za papu 590. godine. Kao papa sredio je zemaljske probleme te kao sluga slugu Božjih (naziv za papu) posvetio se duhovnim stvarima. Bio je istinski pastir u upravljanju Crkvom, pomaganju potrebitima na sve načine, u promicanju redovničkog života te u učvršćivanju i širenju vjere posvuda; u tome smislu pisao je vrijedne knjige posvećene moralu i pastoralu. Umro je 604. godine.
Opširnije o sv. Grguru vidi ovdje.
Italija, 3. stoljeće
Rimski Martirologij: Godine 257. dolazi u današnju Italiju s Brača mladić Marin u potrazi za kamenom za klesanje. Nastanjuje se na gori Titano blizu Riminija. Bio je đakon i pustinjak. Priveo je okolni poganski narod svjetlu Evanđelja i Kristovoj slobodi. On je jedini svetac – utemeljitelj jedne države i sada zaštitnik iste države koja po njemu nosi ime – San Marino.
Opširnije o sv. Marinu vidi ovdje.
Koreja, 1798. – 1839. g.
Rimski Martirologij: U Seulu u Koreji mučeništvo svetih Ivana Pak Hu-jaea i pet drugova, mučenika. Oni su za vrijeme progona dovedeni pred kazneni sud jer su bili kršćani. Nakon što su pretrpjeli okrutna mučenja odrubljene su im glave i tako su zadobili krunu mučeništva. Papa Ivan Pavao II. kanonizirao je 103 korejska mučenika u Seulu 1984. g. i među njima i gore spomenute mučenike.
13. stoljeće prije Krista
Rimski Martirologij: Spomen sv. Mojsija, proroka kojeg je Bog izabrao da oslobodi potlačeni izraelski narod u Egiptu te ga odvede u obećanu zemlju. Njemu se je Bog objavio na brdu Sinaju riječima: “Ja sam onaj koji jesam” i dao mu je Zakon – 10 zapovjedi po kojima je trebao živjeti izabrani narod. Ovaj sluga Božji umro je u dubokoj starosti na gori Nebo u Moabskoj zemlji pred obećanom zemljom.
Opširnije o sv. Mojsiju vidi ovdje.
Palermo, 1160.
Rimski martirologij: U Palermu sv. Rozalija, djevica koja je živjela pustinjačkim životom na gori Pellegrino.
Opširnije o sv. Rozaliji vidi ovdje.
Španjolska, 1867. – 1936.
Rimski martirologij: U blizini sela Genovés kraj Valencije, u Španjolskoj, blaženi Bernard Bieda Grau, redovnik iz reda Manje braće kapucina i mučenik koji je za progona kršćana u građanskom ratu dovršio slavnu borbu za Krista.
Skopje, 1910. – Calcutta, 1997.
Rimski martiologij: U Kalkuti u Indiji, sveta Terezija, Agneza Gonhxa Bojaxhiu, djevica. Rođena je u Skopju, u Makedonijai. Gasila je žeđ Krista napuštenog na križu svojom ogromnom ljubavlju prema najsiromašnijoj braći. Osnovala je Kongregaciju Misionarki i Misionara ljubavi koji se posvećuju potpunom služenju bolesnima i ostavljenima. Blaženom ju je proglasio Papa Ivan Pavao II. 2003., a svetom Papa Franjo 2016.
Opširnije o sv. Majci Tereziji vidi ovdje.
Rimski martirologij: U Dalmaciji, današnja Hrvatska, blaženi Ivan dobri od Siponta, opat, koji je sagradio samostan sv. Mihaela na otoku Mljetu uz dalmatinsku obalu, nasuprot planini Gargano u Italiji.
Engleska, 1605. g.
Rimski martirologij: U Engleskoj u Riponu bl. Gulijelmo Browne, mučenik, koji je za vrijeme vladavine kralja Jakova I. bio osuđen na smrt, jer je druge osobe priveo da prihvate katoličku vjeru. Bio je obješen i potom su mu okrutno izvadili svu utrobu iz tijela.
6. stoljeće priije Krista
Rimski Martirologij: Spomen proroka Zaharije, koji je prorekao povratak izraelskog narada iz progonstva u obećanu zemlju, navijestivši dolazak Kralja mira što je Krist ispunio svojim trijumfalnim ulaskom u sveti grad Jeruzalem.
Opširnije o sv. Zahariji vidi ovdje.
Španjolska, 1896. – 1936.
Rimski Martirologij: u selu Gata de Gorgos na području Alicante u Španjolskoj, bl. Diego Llorca Llopis, svećenik i mučenik. Za vrijeme progona protiv Crkve zadobio krunu mučeništva zbog svoga svjedočenja vjere u Krista. Zadnje su mu riječi, prije nego što je ubije, bile: Živio Krist Kralj!
Poljska, 1897. –1944.
Rimski Martirologij: U Varšavi u Poljskoj, blaženi Mihael Czartoryski, svećenik dominikanac i mučenik. On je tijekom invazije na Poljsku od strane Božjih neprijatelja nacista strijeljan u mjesnoj župi jer nije htio zanijekati svoju vjeru.
Križevci, 1588. – Košice, Slovačka, 1619.
Rimski Martirologij: U Košicama na Karpatima, u današnjoj Slovačkoj, sveti mučenici Marko Križevčanin, svećenik rodom iz Hrvatske, Stjepan Pongracz i Melhior Grodziecki, svećenici Družbe Isusove, koje ni glad, niti mučenje na kotačima niti vatra nisu uspjeli pokolebati da zaniječu kršćansku vjeru i pripadnost Rimokatoličkoj Crkvi.
Opširnije o sv. Marku vidi ovdje.
Nagasaki, Japan, 16. st.
Rimski Martirologij: U Nagasakiju u Japanu blaženi mučenici Toma Tsuji, isusovac, Ljudevit Maki i njegov sin Ivan spaljeni su na lomači iz mržnje prema kršćanskoj vjeri.
Italija, 1826. – Papua Nova Gvineja – Oceanija, 1855.
Rimski Martirologij: Na otoku Woodlark u Oceaniji, Papua Nova Gvineja, blaženi Ivan Krstitelj Mazzucconi, svećenik iz Milanskog instituta za strane misije, koji je nakon što je dvije godine proveo u službe evangelizacije, narušena zdravlja od groznice i drugih nedaća, bio ubijen udarcem sjekire iz mržnje prema vjeri.
Rimski Martirologij: Blagdan rođenja Blažene Djevice Marije, rođena od potomstva Abrahamova, iz Judina plemena, iz roda kralja Davida, od koje je rođen Sin Božji koji postade čovjek po Duhu Svetom kako bi oslobodio ljude iz drevnog ropstva grijeha.
Opširnije o blagdanu rođenja Blažene Djevice Marije vidi ovdje.
Milano,1813. – Marsej, 1853.
Rimski Martirologij: U Marseju u Francuskoj na današnji dan ušao je u vječni život blaženi Fridrih Ozanam. Bio je čovjek izuzetne kulture i pobožnosti, svojom visokom izobrazbom i učenošću branio je i propovijedao istine vjere. Svoju je gorljivu ljubav stavio u službu siromašnima u Društvu sv. Vinka Paulskog koje je sam osnovao. Bio je uzoran otac a od svoje je obitelji načinio pravu kućna crkva.
Poljska, 1903. – Dachau, Njemačka, 1942. g
Rimski Martirologij: U blizini Münchena u Njemačkoj u logoru Dachau, blaženi Adam Bargelski, svećenik i mučenik. On se za vrijeme 2. svjetskog rata spontano predao neprijateljima vjere umjesto svoga župnika. Nakon što je u logoru pretrpio okrutna mučenja nepobijeđen je ušao u vječnu slavu.
Španjolska, 1580. – Kolumbija, 1654.
Rimski Martirologij: Spomen Svetoga Petra Clavera, svećenika iz Družbe Isusove. On je u Kartageni u Kolumbiji s velikom požrtvovnošću i ljubavlju radio više od četrdeset godina za crnce koji su kao robovi bili dovođeni iz Afrike. Njih oko 300.000 pokrstio je, davši im utjehu vjere i tako ih preporodio Kristovom krsnom milošću.
Opširnije o sv. Petru vidi ovdje.
Francuska, 1803. – Mauritanski otok, 1864.
Rimski Martirologij: u Port-Louisu na otoku Mauricijusu u Indijskom oceanu, blaženi Jakov Desiderate Laval, svećenik, koji je nakon nekoliko godina rada kao liječnik postao misionar u Družbi Duha Svetoga te je tek oslobođene crnce iz ropstva uveo u slobodu Božje djece.
Španjolska 1857. – 1929.
Rimski Martirologij: U Bilbau (Guascogna) u Španjolskoj, blaženi Franjo Gárate Aranguren, redovnik Družbe Isusove, koji je četrdeset i dvije godine u kršćanskoj poniznosti vršio službu vratara u isusovačkom samostanu.
Italija, Macerata, 1245. – 1305.
Rimski Martirologij: U Tolentinu (talijanska pokrajina Marche) spomen svetoga Nikole, svećenika iz Reda pustinjaka sv. Augustina. Živio je životom punim odricanja i bio ustrajan u molitvi; bio je strog prema samome sebi, ali blag prema drugima te je često na sebe preuzimao tuđe pokore.
Opširnije o sv. Nikoli vidi ovdje.
Carigrad, 399. – 453.
Rimski Martirologij: U Carigradu, sv. Pulherija, carica koja je branila i promicala pravu vjeru.
Opširnije o sv. Pulheriji vidi ovdje.
† Afrika, 258. g.
Rimski Martirologij: Spomen svetoga Nemesijana i drugova mučenika svetih Feliksa, Lucija, drugog Feliksa, Littéoa, Polijana, Viktora, Iadera i Dativa. Bili su to biskupi, svećenici i đakoni i u vrijeme izbijanja žestokog progona u Africi za careva Valerijana i Galijena, zbog svoje vjera u Krista najprije su bili okrutno pretučeni, a zatim okovani verigama bili su poslani na teške radove u rudnike; ondje ih je sv. Ciprijan svojim pismima hrabrio da čvrsto izdrže svoje zatočeništvo i da vrše i održavaju Gospodinove zapovijedi.
Nagasaki, Japan, 1565. – 1622. g.
Rimski Martirologij: U Nagasakiju u Japanu, blaženi Sebastijan Kimura, iz Družbe Isusove, Franjo Morales iz reda dominikanaca, svećenici, i pedeset drugova mučenika, a bili su svećenici, redovnici, supružnici, mladi, katehisti, udovice i djeca; svi su umrli za Krista nakon okrutnih mučenja na jednom brdu ispred velikog mnoštva prisutnih.
Rim, 257. g.
Rimski Martirologij: U Rimu na Basilinu groblju via Salarija, sahrana mučenika Prota i Hijaacinta, koje je papa sveti Damaso opisao u svojim stihovima, kad je otkrio njihove grobove skrivene u zemlji. Na istome mjestu, petnaest stoljeća kasnije, pronađen je netaknut grob svetog Hijacinta i njegovo izgorjelo tijelo.
Opširnije o sv. Protu i Hijacintu vidi ovdje.
Španjolska, 1881. – 1936.
Rimski Martirologij: u Barceloni, blaženi Petar Alkantarski, redovnik Reda sv. Ivana od Boga i mučenik, koji je pretrpio mučeništvo za vrijeme progona protiv vjere u španjolskom građanskom ratu.
Nagaski, Japan, 1622. g.
Rimski Martirologij: U Nagasakiju u Japanu blaženi mučenici Gašpar Koteda, katehist i djeca Franjo Takeya i Petar Shichiemon, čiji su roditelji pogubljeni dan prije, istom hrabrošću svojih otaca podnijeli su mučeništvo za Krista tako da im je odrubljena glava.
Rimski Martirologij: Preslavno Ime Blažene Djevice Marije. Na današnji dan prisjećamo se neizrecive ljubavi Majke Božje prema svome Sinu, a vjernicima se predstavlja lik Majke Otkupitelja kako bi je predano zazivali. – 12. rujna 1683. kada je poljski kralj Ivan Sobieski sa svojom vojskom pobijedio Turke koji su opsjedali Beč i prijetili cijelom zapadnom kršćanstvu, blaženi je papa Inocent XI. u znak zahvalnosti za pobjedu i oslobođenje Beča i Europe današnji blagdan Imena Marijina proširio na cijelu Crkvu.
Opširnije o spomenu Preslavnog Imena Marijina vidi ovdje.
Seul, Južna Koreja 1804. – 1839.
Rimski Martirologij: U Seulu, Koreja, sveti Franjo Ch’oe Kyong-hwan, katehist i mučenik. Bio je doveden pred vladara ali nije htio zanijekati kršćansku vjeru. Bio je bačen u zatvor gdje je podnio teška mučenja ali nikada nije odustao od molitve i kateheze. Na kraju je završio mučeničkom smrću.
Aleksandrija, Egipat, 238. g.
Rimski Martirologij: U Aleksandriji u Egiptu sveti Crónid, Leoncije i Serapion, mučenici; bili su ugušeni i utopljeni u moru jer su hrabro ispovijedali Kristovo ime za vrijeme cara Maksimina.
Belgija, 1012. g.
Rimski Martirologij: U Anderlechtu u Brabantu, u današnjoj Belgiji, sv. Gvido, koji je najprije bio čuvar crkve Mariensee; poznat po svojoj velikodušnosti prema siromašnima, sedam je godina hodočastio u sveta mjesta i konačno se vratio u svoju zemlju gdje je pobožno umro.
Antiohija, 349. – Comana 407.
Rimski Martirologij: Spomen sv. Ivana Zlatoustoga, carigradskog biskupa i crkvenog naučitelja. Rođen je u Antiohiji gdje je i zaređen za svećenika. Zbog svoje divne rječitost dobio je naziv Zlatousti. Izabran je za biskupa toga grada u kojem se pokazao velikim pastirom i naučiteljom vjere. 398. g. pozvan je da naslijedi patrijarha Nettarija u Carigradu. Međutim njegovi neprijatelji osudili su ga i poslali u progonstvo. Odlukom pape Inocenta I. poništeno je progonstvo i pozvan je natrag u Carigrad. Na povratku su ga vojnici čuvari teško zlostavljali te je 14. rujna predao dušu Bogu kod Gumeneka u Pontu, u današnjoj Turskoj.
Opširnije o sv. Ivanu vidi ovdje.
Francuska, 6. st.
Rimski Martirologij: Na planini Vosgi u Francuskoj sv. Amato, svećenik i opat, ističe se po strogosti, postu i željom za samoću, te je mudro upravljao samostanom u Habendu koji je utemeljio zajendo sa sv. Romarícom.
Španjolska, 1890. – 1936.
Rimski Martirologij: U Almeriji u Andaluziji u Španjolskoj, bl. Aurelije Villalón Acebrón, član reda Kršćanskih škola i mučenik koji je ubijen iz mržnje prema Crkvi za vrijeme španjolskog građanskog rata.
Rimski Martirologij: Blagdan uzvišenja Svetog Križa koji je dan poslije posvete Bazilike Gospodinova uskrsnuća podignute na Kristovu grobu u Jeruzalemu, uzvišen i čašćen kao trofej Njegove pashalne pobjede i kao znak koji će se pojaviti na nebu navješćujući svima Drugi dolazak Gospodnji.
Opširnije o blagdanu uzvišenja Svetog Križa vidi ovdje.
Parma, 1149. – Palestina, 1214.
Rimski Martirologij: U Akku u Palestini, sv. Albert, biskup koji je nakon što je premješten u Jeruzalem iz biskupije u Vercelliju (Italija), napisao pravilo za pustinjake koji su se nastanili na gori Karmelu gdje je kasnije utemeljen Karmelski red. Dok je slavio blagdan Svetoga Križa, mačem ga je probo opaki čovjek kojeg je sv. Albert bio opomenuo zbog njegova grešnoga života.
Francuska, 1750. – Kina, 1815. g.
Rimski Martirologij: U gradu Chengduu u pokrajini Sichuan u Kini, sveti Gabrijel Taurin Dufresse, biskup i mučenik. Podnio je mučeništvo tako što mu je odrubljena glava i time je dovršio plodnu pastoralnu službu koju je obavljao četrdeset godina.
Rimski Martirologij: Spomen Blažene Djevice Marije – Žalosne Gospe, koja je podno Isusova križa blisko i vjerno bila pridružena spasenjskoj muci svoga Sina. Postala je tako nova Eva, jer kao što je neposlušnost prve žene dovela do smrti, tako je Marijina divna poslušnost otvorila vrata vječnome životu.
Opširnije o spomenu Žalosne Gospe vidi ovdje.
Italija, 1572. – Japan, 1622.
Rimski Martirologij: U gradu Hiradu u Japanu, bl. Kamilo Costanzo, svećenik Družbe Isusove i mučenik. Vrhovni zapovjednik Hidetade naredio je da ga se živoga spali, a on čak ni na lomači nije prestao propovijedati Krista.
Rumunjska, 310. g.
Rimski Martirologij: U Costanzi u Sciziji, u današnjoj Rumunjskoj, sveti Straton, Valerije, Makrobio i Gordian, mučenici koji su podnijeli mučeništvo za Krista za vladavine cara Licinija.
Meksiko, 1700. g.
Rimski Martirologij: U Santo Domingo Xagacia u Meksiku blaženi Ivan Krstitelj i Jacint de los Ángeles, mučenici. Kao katehisti okrutno su bili premlaćeni jer su dobili odati štovanje poganskim idolima umjesto Kristu. Nasljedujući njegovu muku i smrt zaslužili su nagradu vječnog života. Papa Ivan Pavao II. proglasio ih je blaženima 2000. god. za vrijeme posjeta Guadalupu.
Rimski Martirologij: Spomen mučenika sv. Kornelija, pape i sv. Ciprijana, biskupa. Premda su podnijeli mučeničku smrt u različite dane, kršćanski svijet ih štuje na današnji dan kao svjedoke ljubavi prema onoj istini koja ne poznaje ustupaka, a koju su oni propovijedali pred Božjom Crkvom i pred svijetom u vrijeme progona sve do mučeništva.
Opširnije o sv. Korneliju i sv. Ciprijanu vidi ovdje.
4. stoljeće
Rimski Martirologij: U Kalcedoniji u Bitiniji, današnja Turska, sveta Eufemija, djevica i mučenica, koja je za cara Dioklecijana i prokonzula Priska pretrpjela mnoge muke za Krista i dugom borbom došla do slavne krune mučeništva.
Opširnije o sv. Eufemiji vidi ovdje.
Češka, 860. – 921.
Rimski Martirologij: U Pragu u Češkoj, sveta Ljudmila, mučenica koja je bila češka vojvotkinja zadužena za odgoj svoga unuka sv. Vjenceslava u čijoj je duši nastojala pobuditi ljubav prema Kristu. Bila je zadavljena u uroti snahe Dragomire i nekih poganskih plemića.
Opširnije o sv. Ljudmili vidi ovdje.
Siena, 1542. – Rim, 1621.
Rimski Martirologij: Sveti Robert Bellarmin, biskup i crkveni naučitelj iz Družbe Isusove, koji je veoma uspješno sa znanjem i sposobnošću rješavao teološke kontroverze svog vremena. Kad je postao kardinal posvetio je veliku pozornost pastoralnom služenju u biskupiji Capui koja mu je bila dodijeljena na upravljanje. U Rimu se puno zauzimao za obranu Apostolske Stolice i za čistoću vjerskog učenja.
Opširnije o sv. Robertu vidi ovdje.
Njemačka, 1098. -1179.
Rimski Martirologij: U samostanu Rupertsberg kod Bingen u Njemačkoj, sveta Hildegarda, benediktinka i crkvena naučiteljica. Bila je stručnjak za prirodne znanosti, medicinu i glazbu. U nekoliko knjiga izložila je i opisala svoje mistične kontemplacije i doživljaje o kojima je imala iskustvo.
Opširnije o sv. Hildegardi vidi ovdje.
Poljska, 1897. – 1940. g.
Rimski Martirologi: U šumi Palmiry blizu Varšave u Poljskoj, blaženi Sigmund Sajna, svećenik i mučenik. Bio je strijeljan tijekom 2. svjetskog rata jer se nije htio odreći svoje vjere pred stranim režimom koji je bio neprijateljski raspoloženi prema Bogu. Blaženim ga je proglasio sv. Papa Ivan Pavao II. u Varšavi 1999. zajedno sa 107 drugih poljskih mučenika.
Italija, 1603. – 1663.
Rimski Martirologij: U Osimu (pokrajina Mache) sveti Josip Kupertinski iz Reda Manje braće konventualaca, koji je, unatoč poteškoćama s kojima se suočavao tijekom svog života, svijetlio svojim siromaštvom, poniznošću i ljubavlju prema onima koji su tražili Boga.
Opširnije o sv. Josipu vidi ovdje.
2.stoljeće
Rimski Martirologij: U Primnessu u Frigiji, današnja Turska, sveta Arijana, mučenica.
Uganda, 1918.
Rimski Martirologij: U selu Paimol u misiji Kalongi u Ugandi, blaženi David Okelo i Gildo Irwa, katehisti i mučenici, koje su mještani pogani usmrtili probivši ih kopljima. Oni su se spontano zauzeli i radili na evangelizaciji svoga naroda. Svojim neustrašivim mučeništvom očitovali su Kristovu moć.
Napulj, 305. g.
Rimski Martirologij: Sveti Januarije, biskup Beneventa i mučenik, koji je u vrijeme progona protiv vjere u Pozzuoliju kraj Napulja pretrpio mučeništvo za Krista.
Opširnije o sv. Januariju vidi ovdje.
Francuska, 1787. – 1852.
Rimski Martirologij: U Villefrancheu na području Rodeza u Francuskoj, sveta Marija Guglielma Emilija de Rodat, djevica, koja je utemeljila Družbu Sestara Svete Obitelji za fodgoj ženske mladosti i za pomoć siromašnima.
Tars, Mala Azija, 602. – Engleska, 690.
Rimski Martirologij: u Canterburyju u Engleskoj sveti Teodor, biskup, kojega je papa sv. Vitalian kao redovnika iz Tarsa imenovao biskupom i poslao ga je već kao sedamdesetogodišnjak u Englesku, gdje je savjesno i zauzeto upravljao mjesnom Crkvom koja mu je bila povjerena.
Opširnije o sv. Teodoru vidi ovdje.
Španjolska, 1914. – 1936.
Rimski Martirologij: U Ciempozuelosu kod Madrida u Španjolskoj, bl. Hijacint Hoyuelos González, redovnik Reda sv. Ivana od Boga i mučenik. On je za vrijeme progona protiv Crkve pretrpio slavno mučeništvo zato što je neustrašivo ispovijedao svoju vjeru u Krista.
Koreja, 1839. – 1867.
Rimski Martirologij: Spomen svetog Andrije Kima Tae-gon, svećenika, Paula Chong Ha-sanga i drugova mučenika u Koreji. Danas se jednim slavljem slave svih stotinu i tri korejska mučenika. Oni su hrabro svjedočili kršćansku vjeru koju su prvi u ovom kraljevstvu donijeli laici, a potom se hranila i utvrđivala propovijedanjem misionara i slavljenjem sakramenata. Svi ovi Kristov atleti, od kojih su trojica bili biskupi, osam svećenika a ostali su bili laici, među kojima su neki bili oženjeni, zatim stari, mladi i djeca, bili su podvrgnuti mučenjima, te su svojom dragocjenom krvlju posvetili početke Crkve u Koreji.
Opširnije o sv. Andriji i 101 korejskom mučeniku vidi ovdje.
3. st.
Rimski Martirologij: U Rimu, spomen sv. Eustahija, mučenika, čiji se spomen štuje u jednoj drevnoj diakoniji grada Rima.
† London, Engleska, 1537.
Rimski Martirologij: U Londonu u Engleskoj blaženi Thomas Johnson, svećenik i mučenik iz londonskog Kartuzijanskog samostana, koji je zbog vjernosti Crkvi za vladavine kralja Henrika VIII. umro od gladi i bolesti u tamnici Newportu, kao deveti po redu od svoje subraće kartuzijanaca mučenika.
1.stoljeće
Rimski Martirologij: Sveti Matej, apostol i evanđelista, kojega je, po imenu Levi, pozvao sam Isus da ga slijedi. Napustio je carinski ured i službu skupljača poreza te je izabran među apostole. Napisao je evanđelje za svoje sunarodnjake Židove u kojem je dokazao citatima iz Biblije da je Isus Krist, sin Davidov, sin Abrahamov i da je ispunio obećanja i proroštva Staroga zavjeta.
Opširnije o sv. Mateju vidi ovdje.
8. stoljeće prije Krista
Rimski Martirologij: Spomen na svetoga Jonu, proroka, sina Amittaija, čijim imenom je nazvana jedna knjiga Starog zavjeta; njegov poznati izlazak iz utrobe velike ribe tumači se u Evanđelju kao navještaj Gospodnjega uskrsnuća.
Opširnije o sv. Joni vidi ovdje.
Francuska, 827.-850. g.
Rimski Martirologij: U Troyesu na Seni, u Francuskoj, sveta Maura, djevica, koja je bila revna u djelima milosrđa i ljubavi.
3. stoljeće
Rimski Martirologij: U Rimu na groblju Comodille u Ostijskoj ulici spomen svete Emerite, mučenice.
Švicarska, 287. g.
Rimski Martirologij: U starom gradu Agaunu u pokrajini Vallese, na području današnje Švicarske, sveti mučenici Mauricije, Esuperije i Candido, vojnici, koji su, kako nam prenosi sv. Eucherije iz Lyona, ubijeni za Krista u vrijeme cara Masimijana. Tako su svojim slavnim mučeništvom ukrasili Crkvu zajedno s drugovima iz legije Tebea i veteranom Viktorom.
Opširnije o sv. Mauriciju vidi ovdje.
4. stoljeće
Rimski Martirologij: U Rimu na staroj cesti Salariji, sahrana svete Bazile, mučenice za vladavine cara Dioklecijana.
Španjolska, 1913.-1936.
Rimski Martirologij: U Montserratu u Španjolskoj, blaženi Carlo Navarro i Germano Gozalvo Andreu, svećenici i mučenici koji su za vrijeme progona crkvenih službenika u građanskom ratu zadobili krunu slave jer su svjedočili za Krista.
Italija, 1887. – 1968.
Rimski Martirologij: Sveti Pio iz Pietrelcine (Franjo) Forgione, svećenik Reda manje braće kapucina koji se u samostanu San Giovanni Rotondo u Pugliji potpuno posvetio duhovnom vodstvu vjernika i pomirenju pokornika u ispovijedi. Također se veoma brinuo za potrebite i siromahe te je na ovaj dan završio svoje zemaljsko hodočašće potpuno sličan raspetom Kristu.
Opširnije o sv. Piju vidi ovdje.
1. stoljeće
Rimski Martirologij: Spomen na svetog Zahariju i Elizabetu, roditelje sv. Ivana Krstitelja, Gospodinova preteču. Elizabeta, primivši u svoju kuću Mariju, svoju rođakinju, puna Duha Svetoga pozdravila je Majku Gospodinovu kao blaženu među ženama. Zaharija, svećenik, pun proročkog duha, prigodom rođenja svoga sina izrekao je hvalu Bogu Otkupitelju i prorekao je skori Kristov dolazak koji će doći s visina kao izlazeće sunce.
Rim, 1. stoljeće
Rimski Martirologij: U Rimu, spomen svetog Line, pape, prvoga nasljednika sv. Petra, kome su, kako piše sveti Irenej, sveti apostoli povjerili biskupsku brigu za Crkvu utemeljenu u Rimu i koga sv. Pavao apostol spominje kao svog druga. Bio je papa od 67. do 76. g.
Opširnije o sv. Linu vidi ovdje.
Venezia, 980. – Mađarska, 1046.
Rimski martirologij: U Panoniji, na području današnje Mađarske, sveti Gerhard Sagredo, biskup Csanáda i mučenik koji je bio učitelj sv. Emerika, mladoga princa, sina svetog kralja Stjepana. Umro je kamenovan blizu Dunava u pobuni nekoliko pogana.
Maribor, 1800. – 1862.
Rimski Martirologij: U Mariboru, Slovenija, blaženi Anton Martin Slomšek, biskup, koji se veoma zauzimao za kršćanski život obitelji i za odgoj klera, te se borio svim snagama za jedinstvo Crkve.
Španjolska, Valencija, 1887. – 1936. g.
Rimski Martirologij: U Alziri, u Španjolskoj, blaženi Josip Raimund Ferragud Girbés, mučenik, otac obitelji, koji je pao kao žrtva za Krista od progonitelja vjere.
Iz drugih izvora: José Ferragud Girbés, vjernik laik, rođen 1887. u Algemesiju u Valenciji. Oženio se 1914. s Josefom Borras Borrasom i imali su osmero djece. Bio je seljak, svakodnevno je išao na sv. Prčest i mnogo je molio. Pridružio se različitim udrugama apostolata i bio je poznat po svojoj aktivnosti u sindikatu katoličkih radnika. 27. srpnja 1936. bio je zatvoren i proveo svoje zatočeništvo u trajnoj molitvi koja je proizlazilo iz njegove duboke vjere. 24. rujna 1936. u Alciri (Valencija) podnio je mučeništvo uz uzvik “Živio Krist Kralj!”, nakon što je oprostio svojim ubojicama. Papa Ivan Pavao II. proglasio ga je blaženim 2001.
1. stoljeće
Rimski Martirologij: Spomen na svetoga Kleofu, učenika Gospodinova, kojemu je srce gorjelo kad mu se, dok je putovao s drugim učenikom, Krist objavio na Uskrs navečer, a koji im je na putu dok su išli tumačio Pisma. Kleofa je također u selu Emausu prepoznao Gospodina u činu lomljenja kruha.
Španjolska, 272. – Belgija, 303 g.
Rimski Martirologij: U Amiensu u belgijskoj Galiji, današnja Francuska, sveti Firmin, čašćen kao biskup i mučenik.
Rusija, 1314. – 1392.
Rimski Martirologij: U samostanu Presvetoga Trojstva u Moskvi, Rusija, sveti Sergije iz Radoneza, koji je nakon pustinjačkog života u divljim šumama prigrlio samostanski život; bio je izabran za igumana (poglavara samostana) i promicao je taj način Bogu posvećenog života. Pokazivao se blagim čovjekom, bio je savjetnik prinčeva i tješitelj vjernika.
Turska, 3.- 4. stoljeće
Rimski Martirologij: Sveti Kuzma i Damjan, mučenici, koji su u Cirru u pokrajini Eufratezije, današnja Turska, vršili zvanje liječnika bez traženja ikakve naknade i ozdravili su mnoge svojim besplatnim liječenjem.
Opširnije o sv. Kuzmi i Damjanu vidi ovdje.
Brescia, 1897. – Rim, 1978.
Rođen je u pokrajini Brescia 1897. Vršio je službu vatikanskom državnog tajnika i potom milanskog nadbiskupa. Izabran je za papu 1963. godine i priveo je završetku Drugi vatikanski sabor (1962.-1965.). Velikom hrabrošću, usred teškoća počeo je provoditi saborske odluke i dekrete unatoč raznim otporima. Njegovo ekumensko djelovanje bilo je veoma uspješno što dokazuje i njegov povijesni susret s carigradskim patrijarhom Atenagorom najprije u Jeruzalemu a onda u Rimu. Otvorio je doba velikih papinskih apostolskih putovanja. Papa Franjo ga je proglasio blaženim 2014. godine.
Opširnije o sv. Pavlu VI. vidi ovdje.
Španjolska, 1875. – 1936.
Rimski Martirologij: U Madridu, Španjolska, blaženi Leon (Emanuel) Legua Martí, svećenik Trećega reda sv. Franje i mučenik koji je za vrijeme progonstva Crkve i njenih službenika u građanskom ratu zadobio krunu slave.
Francuska, 1581. – 1660.
Rimski Martirologij: Spomen svetoga Vinka Paulskoga, svećenika, koji se pun svećeničkog duha posvetio skrbi za siromašne u Parizu, prepoznavajući u licu svakoga koji trpi lice svog Gospodina. Utemeljio je Družbu za misije, a u suradnji sa svetom Lujzom Marillac Družbu sestara milosrdnica; time je želio obnoviti način života koji je bio vlastit počecima Crkve, odgajati kler u svetosti i promicati brigu za siromahe.
Opširnije o sv. Vinku vidi ovdje.
Francuska, 1284. – 1323.
Rimski Martirologij: U Parizu, u Francuskoj sveti Elzear Sabran, grof Arijana. Obdržavao je djevičanstvo i sa svojom suprugom blaženom Delfinom, živio je sve druge kršćanske vrline.
Opširnije o sv. Elzearu vidi ovdje.
Španjolska, 1901. – 1936. g.
Rimski Martirologij: U selu Gilet blizu Valencije u Španjolskoj, blažene mučenice Francisca Saveria (Maria) Fenollosa Alcayna, redovnica trećeg kapucinskog reda Svete Obitelji i Erminia Martínez Amigó, majka obitelji, koje su u istom progonu svojom krvlju potvrdile svoju vjernost Gospodinu. Papa Ivan Pavao II. proglasio ih je blaženima 2001. g.
Češka, 907. – 935.
Rimski Martirologij: Sveti Vjenceslav, mučenik, vladar Češke. Odgajala ga je u ljudskoj i božanskoj mudrosti tetka Ljudmila i, premda je bio strog prema samom sebi, bio je čovjek miroljubiv u upravljanju kraljevstvom. Milosrdan je bio prema siromasima i masovno je otkupljivao poganske robove kako bi bili pokršteni, a koji su bili prodavani u Pragu. Nakon što se suočio s mnogim poteškoćama u upravljanju svojih podanika i u njihovu odgoju za vjeru, izdao ga je brat Boleslav te ga je ubilo nekoliko plaćenika u crkvi.
Opširnije o sv. Vjenceslavu vidi ovdje.
Nagasaki, Japan, 1633. – 1637.
Rimski Martirologij: Sveti Lovro Ruiz iz Manile i petnaest drugova, mučenika, među kojima su bili svećenici, redovnici i laici. Oni su posijali sjeme kršćanske vjere na Filipinskim otocima, Tajvanu i Japanu. Pod zapovjedništvom vrhovnog zapovjednika Tokugawe Yemitsua, progonitelja kršćana, bili su osuđeni na smrt i to najprije razapinjanjem na križ a potom su im svima odrubili glave. Pretrpjeli su mučeništvo iz ljubavi prema Kristu u različite dane, ali se na današnji dan slave svi zajedno istim liturgijskim spomenom.
Ukrajina, 1877. – Kazakistan, 1949. g.
Rimski Martirologij: U gradu Karađaru kraj Karagande u Kazahstanu, blaženi Niceta Budka, biskup. On je najprije vršio službu u Kanadi među katolicima bizantskog obreda. Po povratku u Ukrajinu bio je deportirana u logor za vrijeme režima koji je bio neprijateljski raspoložen prema Bogu. U tom koncentracionom logoru, ustrajan u vjeri, iz ljubavi prema Kristu snažnoga duha podnosio je svaku patnju sve do smrti.
Rimski Martirologij: Blagdan svetih arhanđela, Mihaela protivnika Sotone, Gabrijela navjestitelja Radosne vijesti i Rafaela spasioca. Na dan posvećenja bazilike svetom Mihaelu koja je podignuta u Rimu na šestoj milji ceste Salarije, tri se arhanđela slave zajedno, o kojima Sveto pismo otkriva posebna poslanja: danju i noću služe Bogu i promatrajući njegovo lice slave Ga neprestano.
Opširnije o sv. Mihaelu, Gabrijelu i Rafaelu vidi ovdje.
Francuska, 1608. – Kanada, 1642.
Rimski Martirologij: U selu Ossernenon u današnjoj Kanadi, mučeništvo sv. Renéa Goupila, francuskog isusovca, mučenika. Bio je liječnik, član Družbe isusove kao brat pomoćnik. Bio je suradnik sv. Izaka Jogesa. Ubio ga je sjekorim jedan urođenik indijanac. On je bio prvi od osam mučenika sjeverno-američkog kontinenta koji je podnio mučeništvo i bio je također prvi kanonizirani katolički mučenik Sjeverne Amerike.
Valencija, Španjolska, 1909. – 1936.
Rimski Martirologij: U selu Gilet blizu Valencije u Španjolskoj blaženi Jakov Mestre Iborra, svećenik iz Reda franjevaca kapucina, mučenik. Za vrijeme progona protiv vjere prolio je svoju krv za Krista.
Stridon, Dalmacija 347. – Betlehem, 420.
Rimski Martirologij: Spomen sv. Jeronima, svećenika i crkvenog naučitelja. Rođen je u Dalmaciji, današnja Hrvatska, a bio je čovjek velike književne kulture. Završio je u Rimu sve tadašnje studije a tu je i kršten. Privučen ljepotom kontemplativnog života, prigrlio je asketski život, preselio se na Istok gdje je zaređen za svećenika. Vrativši se u Rim, postao je tajnik pape Damaza, a zatim je ponovo otišao na Istok i nastanio se u Betlehemu u Judeji gdje se povukao u samostanski život. Postao je slavni prevoditelj i tumač Svetoga pisma. Na divan je način sudjelovao u rješavanju raznih potreba Crkve. Stigavši na kraj visoke dobi svoga života otpočinuo je u miru.
Opširnije o sv. Jeronimu vidi ovdje.
Armenija, 257. – 331.
Rimski Martirologij: U Armeniji, sv. Grgur, prosvjetitelj, biskup, koji se nakon velikih napora povukao u jednu pećinu na ušću rijeke Eufrata, i tu je u miru završio svoj život, nakon što je zaslužio naslov apostol Armenaca.
Španjolska 1510. – Rim 1572.
Rimski Martirologij: U Rimu sveti Franjo Borgija, svećenik, koji je nakon smrti supruge, s kojom je imao osmero djece, ušao u Družbu Isusovu. Napustivši zemaljske časti te odbivši i one crkvene, izabran je za generala isusovačkog reda. Postao je poznat po osobnoj strogosti svoga života i po duhu molitve.
Pobjeda kršćanske mornarice nad Osmanlijama kod Lepanta (Grčka) 1571. g.
Rimski Martirologiji: Spomen Blažene Djevice Marije od Krunice. Na današnji dan molitvom krunice zaziva se zaštita Svete Majke Božje te se razmišlja o Kristovim otajstvima pod njezinim vodstvom koja je na sasvim poseban način pridružena utjelovljenju, muci i uskrsnuću Sina Božjega.
Iz drugih izvora: Ovaj Marijanski spomendan imajući porijeklo u pobožnosti molitve sv. krunice Bl. Djevici Mariji povezan je s pobjedom kod Lepanta 1571., kojom je zaustavljeno veliko širenje Osmanskog carstva. Sv. Papa Pio V. pripisao je taj povijesni događaj molitvi sv. krunice koju je kršćanski narod upravljao Blaženoj Djevici Mariji.
† Francuska, 1792. g.
Rimski Martirologij: Na moru kraj Rocheforta pred francuskom obalom, blaženi Ivan Hunot, svećenik i mučenik, koji je zbog svoga svećeništva bačen u zatvor tijekom francuske revolucije te je završio svoje zatočeništvo u punoj vjernosti Bogu.
† Španjolska, 1936. g.
Rimski Martirologij: U selu Benaguacil na području Valencije u Španjolskoj, blaženi Josip Llosa Balaguer, član Trećeg kapucinskog reda sv. Franje od Gospe Žalosne i mučenik koji je podnio mučeništvo za vrijeme progona protiv vjere.
Poljska, 1905. – 1938. g.
Rimski Martirologij: U Krakowu u Poljskoj, sveta Marija Faustina (Elena) Kowalska, redovnica sestara Blažene Djevice Marije od Milosrđa, koja se veoma mnogo zauzimala da objavi otajstvo Božanskog milosrđa.
Brindisi, 1841. – Napulj, 1926. g.
Rimski Martirologij: U Pompejima kod Napulja bl. Bartol Longo. Bio je odvjetnik i veliki štovatelj Bl. Dj. Marije. Posvetio se kršćanskom obrazovanju seljaka i djece. Uz pomoć svoje supruge utemeljio je svetište Svete Krunice u Pompejima i Družbu sestara koje nose isto ime.
Capua, Italija, 1330. – Nürenberg, Njemačka, 1399. g.
Rimski Martirologij: U Nürnbergu u Bavarskoj, Njemačka, blaženi Rajmund iz Kapue, svećenik dominikanac. Bio je razboriti duhovni vođa sv. Katarine Sijenske čiju je biografiju napisao.
Rimski Martirologij: Spomen na svete Anđele čuvare, koji su najprije pozvani da promatraju Božje lice u svom sjaju; Gospodin ih je također poslao ljudima da ih prate i pomaže im svojom nevidljivom ali pažljivom nazočnošću.
Opširnije o sv. Anđelima čuvarima vidi ovdje.
† Nagasaki, Japan, 1622. g.
Rimski Martirologij: u Nagasakiju u Japanu, blaženi Ludvig i Lucija Yakichi, supružnici, i njihovi sinovi Andrija (7 godina) i Franjo (3 g.), mučenici. Oni su pošli u smrt zbog Krista: dječacima i njihovoj majci odrubili su glavu pred ocem a njega su živog spalili. Blaženi Papa Pio IX. proglasio je cijelu ovu obitelj blaženicima 1867. zajedno s 205 ostalih mučenika iz Japana među kojima je bilo 15 bračnih parova.
Ukrajina, 1850. – Madagaskar, 1912. g.
Rimski Martirologij: U Fianarantsou na Madagaskaru, blaženi Ivan Beyzym, svećenik Družbe Isusove koji je na cijelom otoku razvio veliku aktivnost za pomoć gubavcima kojima je služio u tijelu i duhu velikom revnošću u ljubavi.
Francuska, 1873. – 1897. g.
Rimski Martirologij: Spomen na sv. Tereziju od Djeteta Isusa, djevicu i crkvenu naučiteljicu. S petnaest godina ušla je u Karmel u Lisieuxu u Francuskoj te je postala učiteljica svetosti u Kristu čistoćom i jednostavnošću svoga života. Naučavala je put duhovnoga djetinjstva za ostvarenje kršćanske savršenosti i stavljala je svu mističnu skrb u službi spasenja duša i rasta Crkve. Završila je svoj život u dobi od dvadeset i pet godina.
Opširnije o sv. Tereziji od Djeteta Isusa vidi ovdje.
† Japan, 1620. g.
Rimski Martirologij: U Nagasakiju, u Japanu, blaženi Gašpar Hikojiro i Andrija Yoshida, katehisti i mučenici kojima je odrubljena glava jer su primili svećenike u kuću.
Milano, 1825. – Saronno, Italija, 1900. g.
Rimski Martirologij: U Saronnu blizu Varesea u Italiji, blaženi Luigi Maria Monti, redovnik, koji je ostavši u laičkom staležu, utemeljio Sinove Bezgrešnog Začeća koje je vodio u duhu ljubavi premasiromašnima i potrebitima, a posebno se brinuo za bolesnike, siročad, te za odgoj mladih.
Iz drugih izvora: U ovoj redovničkoj zajednici koju je osnovao bl. Luigi Monti proživio je deset godina Hrvat Bonifacije Pavletić (1864.-1897.) koji je umro u Rimu na glasu svetosti i za njega se sada vodi postupak za proglašenje blaženim i svetim.