13. stoljeće prije Krista
Rimski Martirologij: Spomen svetoga Arona iz plemena Levijeva. Pomazao ga je svetim uljem njegov brat Mojsije. Bio je svećenik Staroga zavjeta i pokopan je na planini Hor.
Irska, 1625. g. – London, Engleska, 1681. g.
Rimski Martirologij: U Londonu sv. Oliver Plunkett, biskup Armagha i mučenik kojeg su lažno optužili za zavjeru i osudili na smrt vješanjem za kralja Karla II. Pred mnoštvom koje je bilo pred vješalima, oprostio je svojim neprijateljima i čvrsto je do posljednjeg daha ispovjedio svoju katoličku vjeru.
Kina, 1843. – 1900. g.
Rimski Martirologij: U selu Zhuhedian blizu Jeshuija u pokrajini Hunan u Kini, sveti Zhang Huailu, mučenik. Tijekom progona kršćana koji su provodili sljedbenici bokserske sekte, dok je još bio katekumen spontano se priznao kršćaninom te ojačan znakom križa zaslužio je da se krsti u Kristu svojom vlastitom krvlju.
Italija, Modena, 1530. – Lecce, 1616. g.
Rimski Martirologij: U Lecceu sv. Bernardin Realino, svećenik Družbe Isusove, koji je sjajio ljubavlju i dobrotom, te odbacivši svjetske časti, posvetio se pastoralnoj skrbi zatvorenika i bolesnih te službi propovijedanja i ispovijedanja.
Opširnije o sv. Bernardinu vidi ovdje.
Kartaga, Tunis, 4. stoljeće
Rimski Martirologij: Spomen na svete mučenike opata Liberata, đakona Bonifacija, subđakone Servija i Rustika, monahe Rogata i Settima i dječaka Maksima (15 g.) iz samostana Gafse. U Kartagi, današnjem Tunisu, za vrijeme progona Vandala pod arijskim kraljem Unnericom, bili su podvrgnuti okrutnom mučenju zbog priznavanja katoličke vjere i obrane jedinstvenosti krštenja. Ubijeni su nakon što su bili pretučeni veslima po glavi dok su bili pribijen na drva na kojima su ih pokušavali spaliti; tako su završili svoju divnu borbu primivši od Gospodina krunu mučeništva.
Engleska, 800. – 862.
Rimski Martirologij: U Winchesteru, Engleska, sv. Swithun biskup koji je bio poznat po strogosti svoga osobnog života, ali po velikoj ljubavi prema siromašnima; utemeljio je mnoge crkve koje je uvijek posjećivao pješice.
Palestina – Indija, 1. stoljeće
Rimski Martirologij: Blagdan sv. Tome, apostola, koji nije povjerovao ostalim učenicima koji su mu posvjedočili da je Isus uskrsnuo, ali kad mu je Isus sam pokazao svoj probodeni bok, uzviknuo je: “Gospodin moj i Bog moj “. I s tom istom vjerom ponio je riječ Evanđelja među narode Indije.
Opširnije o sv. Tomi vidi ovdje.
† Toulouse, Francuska, 1118. g.
Rimski Martirolgij: U Toulouseu na rijeci Garonne u Francuskoj, sv. Raymond Gayrard koji je bio učitelj u školi. Ostavši udovac revno se predao vršenju djela milosrđa. Osnovao je za siromahu gostinjac i potom je primljen među kanonike bazilike Sv. Saturnina.
Vijetnam, 1860. g.
Rimski Martirologij: U gradu Vĩnh Long u Kocincini, sada Vijetnam, sveti Filip Phan Văn Minh, svećenik i mučenik, kojemu su zbog vjere u Krista odrubili glavu za vladavine cara Tự Đức.
Saragoza, Španjolska, 1271. – Portugal, 1336. g.
Rimski Martirologij: Sveta Elizabeta, kraljica Portugala, bila je uzor u pomirenju među kraljevima i u ljubavi prema siromašnima. Kao udovica nakon smrti svoga muža kralja Dionizija, odrekla se kraljevske časti, prihvatila je pravila redovnica Trećeg reda Svete Klare u samostanu Estremoz u Portugalu, kojega je sama osnovala. U njemu je i umrla dok je pokušavala pomiriti sina sa zetom.
Opširnije o sv. Elizabeti vidi ovdje.
Torino, 1901. – 1925. g.
Rimski Martirologij: U Torinu blaženi Piergiorgio Frassati koji je bio mladi aktivist u udruženjima katoličkih laika. Svim svojim silama angažirao se u inicijativama društvenog razvoja i u ljubavi prema siromasima i bolesnima. Umro je iznenada pogođen paralizom.
Engleska, 16. stoljeće
Rimski Martirologij: U Dorchesteru, Engleska, blaženi mučenici Ivan, zvan Kornelije, svećenik isusovac, Toma Bosgrave, Ivan Carey i Patricije Salmon, laici, njegovi suradnici, koji su svi zajedno posvjedočili za Krista svojim mučeništvom za vrijeme vladavine kraljice Elizabete I.
† Wexford, Irska, 1580.
Rimski Martirologij: U Wexfordu u Irskoj, blaženi Matija Lambert, Robert Meyler, Edvard Cheevers i Patricije Cavanagh, mučenici, od kojih je prvi bio pekar, a ostali mornari. Obješeni su i potom im je izvađena utroba zbog svoje vjernosti Rimskoj Crkvi te pomoći koju su pružili katolicima. Stradali su za vladavine kraljice Elizabete I.
Kina, 1900, g.
Rimski Martirologij: Kod sela Huangeryin u blizini Ningjinxian u pokrajini Hebei u Kini, svete sestre Tereza Chen Jinxie i Roza Chen Aixie, djevice i mučenice koji su se tijekom progona Boksera hrabro suprotstavile gnjusnoj i barbarskoj okrutnosti progonitelja kako bi sačuvale čast djevičanstva i svoju kršćansku vjeru. Bile su ubijene kopljima kojima su Boxeri isprobadali njihova tijela.
Armenija, 4./5. stoljeće
Rimski Martirologij: Spomen svetoga Domecija, zvanog liječnika. Bio je pustinjak na planini Quros u staroj Armeniji.
Rim, 869. i Moravska, 885. g.
U Crkvi u Hrvata ova dvojica braće, slavenskih apostola slave se na današnji dan, 5. srpnja. A u cijeloj Katoličkoj Crkvi slave se 14. veljače.
Rimski Martirologij: Spomen sv. Ćirila, monaha i sv. Metoda, biskupa. Tu dvojicu braće iz Soluna, po narodnosti Grke, poslao je carigradski biskup Focije u Moravsku. Oni su ondje propovijedali kršćansku vjeru i sastavili alfabet (glagoljicu) za prijevod svetih knjiga na slavenski jezik. Došavši u Rim Ćiril, čije prvotno ime je bilo Konstantin, zamonašio se i ostao u Rimu; razbolio se i na današnji dan 869. g. blago je preminuo u Gospodinu. Njegova brata Metoda je međutim Papa Hadrijan II. posvetio za biskupa Srijema (Hrvatska). On je propovijedao Evanđelje u Panoniji ne obazirući se na trud i umor. Morao je podnositi mnoge protivštine protiv sebe, ali su ga uvijek podržavali Rimski Prvosvećenici – Pape. U Stare Mešto u Moravskoj 6. travnja 885. g. završio je svoj život i dobio je nebesku nagradu za svoj trud i rad.
Opširnije o sv. Ćirilu i Metodu vidi ovdje.
Italija, Cremona, 1502. – 1539. g.
Rimski Martirologij: Sveti Antun Maria Zaccaria, svećenik, koji je osnovao Kongregaciju klerika sv. Pavla ili Barnabite kako bi obnovio duhovni život vjernika. U Cremoni u Lombardiji otišao je Spasitelju.
Opširnije o sv. Antunu Mariji vidi ovdje.
Italija, Corinaldo (Ancona), 1890. – Nettuno, 1902.
Rimski Martirologij: Sveta Marija Goretti, djevica i mučenica, koja je imala teško djetinjstvo pomažući svojoj majci u kućanskim poslovima. Bila je redovita i ustrajna molitvi. U dobi od dvanaest godina bila je napadnuta od jednog mladića. Braneći svoje djevičanstvo napadač ju je ubio zadavši joj brojne rane bodežom. To se dogodilo blizu Neptuna u pokrajini Laziju. Ubojica je osuđen na 30 godina zatvora. Pokajao se i obratio tek nakon što je sanjao Mariju koja mu je rekla da će doći do raja. Kad je nakon 27 godina oslobođen iz zatvora, zatražio je oproštenje od Marijine majke. Papa Pio XII. Proglasio je Mariju Goretti svetom 1950. godine.
Opširnije o sv. Mariji vidi ovdje.
Francuska, 1741. – 1794. g.
Rimski Martirologij: U Orangeu u Francuskoj, blažena Suzana Agata de Loye, redovnica benediktinka i mučenica. Za vrijeme francuske revolucije s još trideset i dvije redovnice iz različitih redova i samostana bila je uhićena i bačena u zatvor. Pošto je ustrajala u vjerskom životu osuđena je na smrt iz mržnje prema Kristovu imenu. Zajedno s ostalim redovnicama drugaricama prva se hrabro popela na stratište gdje su im odrubljene glave.
Kina, 1900. g.
Rimski Martirologij: U Shuangzhongu pokraj Jixian u pokrajini Hebei u Kini, sv. Petar Wang Zuolong, mučenik, koji je tijekom progona Boksera umro obješen zbog toga što je odbio da se odrekne vjere u Krista pred poganskim idolima.
† Francuska, 1794. g.
Rimski Martirologij: U luci ispred Rocheforta na francuskoj obali, bl. Augustin Josip (Elia) Desgardin, redovnik cistercitskog reda i mučenik. Tijekom francuske revolucije zbog mržnje prema religiji bio je uhapšen i izveden iz samostana Septfontaines te bačen u nehumani zatvor gdje je i umro zaražen dok je pomagao bolesnim drugovima u zatočeništvu.
Engleska, oko 700. – Eichstätt, Njemačka 787.
Rimski Martirologij: u Eichstättu u Frankoniji, Njemačka, sv. Vilibald, biskup, koji je, nakon što je postao redovnik, dugo putovao po svetim mjestima i mnogim regijama da obnovi redovnički život. Pomagao je sv. Bonifaciju u evangelizaciji Njemačke koji ga je i zaredio za prvoga biskupa ovoga grada. Obratio je Kristu mnoge ljude.
Opširnije o sv. Vilibaldu vidi ovdje.
Kina, 1900.
Rimski Martirologij: U selu Hujiacun u Shenxianu, u Hebei u Kini, spomen sv. Marije Guo Lizhi, mučenice. Ona je za vrijeme progona kršćana kao druga majka Makabejka ohrabrila sedam svojih rođaka na ustrajnost u vjeri i čvrstoću duha; pratila ih je na mjesto pogubljenja te je zatražila da i sama bude pogubljena slijedeći tako one koje je prije sebe bila otpratila u nebo.
Papuazija, otok Nova Britanija, 1912. – Melanezija 1945. g.
Rimski Martirologij: U selu Rakunai na otoku Nova Britannia u Melaneziji, spomen blaženog Petra To Rot, mučenika. On je bio otac obitelji i katehist. Uhićen je tijekom Drugoga svjetskog rata jer je ustrajao u svojoj službi kao katehist. Podnio je mučeništvo tako što je primio injekciju smrtonosnog otrova.
1. stoljeće
Rimski Martirologij: Spomen svetih Akvile i Priscile, supružnika. Bili su židovi-kršćani i suradnici sv. Pavla. U svoj dom primali su članove prve Crkve, te spasavajući Apostola bili su riskirali i svoj vlastiti život.
Opširnije o sv. Akvili i Priscili vidi ovdje.
Italija, Pisa, 1088. – Rim, 1153. g.
Rimski Martirologij: U Tivoli u Lazio, prijelaz bl. Eugena III., Papa, koji je bio revni učenik sv. Bernarda; nakon što je kao opat upravljao samostanom sv. Vincenta i Anastazija na Acque Salvie, izabran je za rimskog biskupa – papu. Ustrajno je radio za obranu kršćanskog naroda u Rimu od opasnosti hereze i trudio se u obnovi crkvene discipline. Sam je davao primjer jedne duhovnosti u kojoj se spajala strogost monaškog života s papinskom službom. Vršio je papinsku službu od 1145. do 1153. godine.
† Japan, 1626. g.
Rimski Martirologij: U Shimabari u Japanu, blaženi Mancio Araki, mučenik; bio je bačen u zatvor gdje je i umro oboljevši od tuberkuloze zato što je u svoju kuću primio blaženog svećenika Franja Pacheca.
Blato na Korčuli, 1892. – Rim, 1966.
Rimski Martirologij: U Rimu, Blažena Marija od Propetog Petković, redovnica: rođena u Blatu na otoku Korčuli u Hrvatskoj, posvećivala se molitvama i dobrim djelima i osnovala Kongregaciju Kćeri Milosrđa Trećega franjevačkog reda u službi bolesnih i marginaliziranih. Godine 1936., zajedno sa sedam redovnica, odlazi u Argentinu i započinje plodonosni misionarski rad, koji se potom proširio na Čile, Peru, Paragvaj i Urugvaj.
Opširnije o bl. Mariji vidi ovdje.
† Orange, Francuska, 1794.
Rimski Martirologij: U Orangeu u Provansi u Francuskoj blažena Melanija Marijana Madalena de Guilhermier i Marijana Margarita od Anđela de Rocher, redovnice uršulinke i mučenice tijekom Francuske revolucije.
† Kina, od 1648. do 1930. g.
Rimski Martirologij: Sv. Augustin Zhao Rong, svećenik, Petar Sans i Jordá, biskup i drugovi, mučenici, koji su u različitim razdobljima i mjestima u Kini hrabro svjedočili Kristovo Evanđelje riječima i životom. Pali su kao žrtve progona zato što su propovijedali ili ispovijedali vjeru te su na kraju ušli na slavnu gozbu neba.
† Rim, 260. g.
Rimski Martirolgij: U Rimu svete Rufina i Sekonda, mučenice. Osuđene na smrt za vladavine cara Valerijana od prefekta Giunija Donata podnijele su mučeničku smrt u Rimu na devotoj milji Vie Cornelie.
Opširnije o sv. Rufini i Sekondi vidi ovdje.
Armenija, početak 4. stoljeća
Rimski Martirologij: U Nikopolisu u drevnoj Armeniji, sveti Leoncije, Mauricije, Danijel, Antun, Aniceto, Sisinio i drugovi mučenici. Za cara Licinija i guvernera Lisije bili su podvrgnuti mučenjima svake vrste i podnijeli su mučeničku smrt iz mržnje prema kršćanskoj vjeri.
† Damask, Sirija, 1860. g.
Rimski Martirologij: U Damasku u Siriji, mučeništvo blaženog Emanuela Ruiza, svećenika i drugova, od kojih je bilo sedam franjevaca i tri vjernika maronitske crkve. Na prevaru ih je jedan izdajica predao neprijateljima. Pretrpjeli su za vjeru razna mučenja i okončali su svoje mučeništvo slavnom smrću.
Opširnije o bl. Emanuelu i drugovima vidi ovdje.
Italija, Norcia, 480. – Montecassino 547.
Rimski Martirologij: Spomen na svetog Benedikta, opata koji je rođen u Norci u Umbriji i školovan u Rimu. Počeo je voditi pustinjački život na području Subiacca, okupljajući oko sebe mnoge učenike; zatim se preselio na Monte Cassino gdje je osnovao slavni samostan. Napisao je pravila za redovnički život koje se je toliko proširilo po cijelome svijetu da je zaslužio naslov patrijarh monaškog života na Zapadu. Papa Pavao VI. proglasio ga je zaštitnikom Europe 1964.
Opširnije o sv. Benediktu vidi ovdje.
Kiev, Ukrajina 890.-969. g.
Rimski Martirologij: U Kijevu na području današnje Ukrajine, sv. Olga, baka sv. Vladimira, koja je prva iz naroda Rurikida primila krštenje dobivši krsno ime Helene i tako je otvorila cijelom narodu Rusije put do Kristu.
Opširnije o sv. Olgi vidi ovdje.
+ Liugongyin, Kina, 1900
Rimski Martirologij: U selu Liugongyin blizu Anping u provinciji Hebei u Kini, svete Anna An Xinzhi, Maia An Guozhi, Anna An Jiaozhi e Maria An Lihua, djevice i mučenice. Za vrijeme progona kršćana tijekom Boxerske revolucije progonitelji su bezuspješno nastojali da se odreknu kršćanske vjere. Kad to nisu uspjeli odrubili su im glave a one su tako zadobile slavu mučeništva.
Italija, 995. – 1073. g.
Rimski Martirologij: U Passignanu u Toskani sveti Ivan Gualberto, opat, koji je kao firentinski vojnik oprostio za ljubav Kristovu ubojici svog brata i odjenuvši monaško ruho u želji da vodi život veće strogosti, postavio je u Vallombrosi temelje nove monaške obitelji. Utemeljio je Red Vallombrosana. Tako se vratio učenju apostola, crkvenih otaca sv. Bazilija i sv. Benedikta, naglašavajući vidike siromaštva i ručnog rada u redovničkom životu, trudeći se odlučno i izravno za reformu samostana.
Opširnije o sv. Ivanu vidi ovdje.
Vijetnam, 1842.
Rimski Martirolgij: U pokrajini Nghệ An u Annamia, sada Vijetnam, sveti Petar Khanh, svećenik i mučenik koji je nakon što su ga prepoznali kao kršćanina u poreznom uredu gdje je radio, bio je bačen u zatvor na šest mjeseci i nakon uzaludnih poziva da odbaci vjeru, odrubljena mu je glava po nalogu cara Thiệu Trị.
Vijetnam, 1781. – 1841. g.
Rimski Martirologij: U pokrajini Ninh Bình, također u Vijetnamu, sv. Agneza Lê Thị Thành (Đê), mučenica, koja je bila majka obitelji, te unatoč tome što je bila podvrgnuta okrutnom mučenju zato što je sakrila svećenika u svojoj kući, odbila je odreći se vjere i umrla je u zatvoru za vladavine cara Thiệu Trị.
Southwark, Engleska, 1541. g.
Rimski Martirologij: Kraj Londona u Engleskoj, blaženi David Gunston, mučenik, koji je bio vitez reda sv. Ivana iz Jeruzalema. Nije priznao vlast kralja Henrika VIII. u duhovnim stvarima i stoga je ubijen na vješalima u Southwarku.
Judeja-Palestina, 5. stoljeće prije Krista
Rimski Martirologij: Spomen na sv. Ezdru, svećenika i pisca, koji se je u vrijeme perzijskog kralja Artakserksa vratio iz Babilona u Judeju. Okupio je raspršeni narod i uložio je veliki napor da prouči, provede i poučava Zakon Gospodinov u Izraelu.
Opširnije o sv. Ezdri vidi ovdje.
Bamberg, Njemačka, 973. – 1024.
Rimski Martirologij: Sveti Henrik, kao car svetoga Rimskoga carstva sa svojom ženom sv. Kunegundom trudio se za obnovu života Crkve i širenje vjere Kristove diljem Europe; potaknut misionarskim žarom, osnovao je mnoga biskupska sjedišta i samostane.
Opširnije o sv. Henriku vidi ovdje.
Kina, 1900.
Rimski Martirologij: Na području Langziqiao kod Hengshua u pokrajini Hebei u Kini, sv. Pavao Liu Jinde, mučenik. Već je bio star i tijekom progona Boksera, ostao je jedini kršćanin u selu; susrevši svoje progonitelje držeći u ruci krunicu i molitvenik on ih je pozdravio prema kršćanskom običaju. Ubijen je na licu mjesta.
Italija, Bucchianico 1550. – Rim, 1614. g.
Rimski Martirologij: Sveti Kamilo Lellis, svećenik, rođen je u blizini Chietija u Abruzzu, Italija. Nakon što je od mladosti bio u vojnoj službi i bio sklon pokvarenom životu, ipak je u njemu došlo do obraćenja. Revno se trudio služiti bolesnike u bolnici neizlječivih i u njima je gledao samoga Krista; zaređen je za svećenika te je u Rimu utemeljio Kongregaciju klerika, služitelja bolesnika.
Opširnije o sv. Kamilu vidi ovdje.
Španjolska, Andalusia, 1549. – Lima, Perù, 1610.
Rimski Martirologij: U Limi u Peruu sv. Franjo Solano, svećenik franjevac, koji je za spas duša putovao uzduž i poprijeko po regijama Južne Amerike. Trudio se propovijedanjem i svjedočanstvom naučavati domorodačke naroda i same španjolske koloniste o novost kršćanskog života.
Opširnije o sv. Franju vidi ovdje.
Etiopija, 1791. – 1855. g.
Rimski Martirologij: U Cerecca-Ghebaba u Etiopiji, blaženi Ghebrē Mihael, etiopski pravoslavni redovnik koji se obratio na katolicizam i ušao je u jedinstvo s Katoličkom crkvom. Zaređen je za svećenika kao član Kongregacije za Misije. Kroz svoj studij i molitvu uvijek je tražio istinsku vjeru. Zbog toga je trpio zatvorsku kaznu i potom trinaest mjeseci prisilnih marševa zajedno s vojnicima, s teškim lancima na nogama sve dok nije umro iscrpljen od bičevanja, žeđi i gladi.
Italija, Viterbo, 1218. – Francuska, Lyon, 1274. g.
Rimski Martirologij: Spomen sv. Bonaventure, biskupa Albana i crkvenog naučitelja. Zasjao je svojim naukom, svetošću života i izvanrednim djelima u službi Crkve. Kao generalni ministar mudro je upravljao u duhu sv. Franje redom Manje braće. U svojim brojnim spisima sjedinio je veliko znanje sa žarkom pobožnošću. Dok pažljivo pripremao za II. Ekumenski koncil u Lyonu, zaslužio je prispjeti blaženom gledanju Gospodina u vječnosti.
Opširnije o sv. Bonaventuri vidi ovdje.
Kijev, Ukrajina 956. – 1015. g.
Rimski Martirologij: U Kijevu u današnjoj Ukrajini sv. knez Vladimir koji je na krštenju dobio ime Bazilije i uložio je sve svoje sile da proširi pravu vjeru među narodima koji su bili pod njegovom vlašću.
Opširnije o sv. Vladimiru vidi ovdje.
Portugal, 1527. – Arhipelag Kanarskih otoka, 1570.
Rimski Martirologij: Mučeništvo blaženih Ignacija de Azeveda, svećenika i trideset i osam drugova iz Družbe Isusove, koji su putovali u misije prema Brazilu. Na brodu zvanom Sv. Jakov napali su ih gusari te su iz mržnje prema katoličkoj vjeri bili svi usmrćeni mačevima i kopljima.
Rimski Martirologij: Blažena Djevica Marija od Karmela gdje je nekoć prorok Ilija (IX. stoljeće prije Krista) vratio izraelski narod da štuje pravoga i živoga Boga. Potom su se na gori nastanili pustinjaci u potrazi za samoćom utemeljivši red kontemplativnog života zvane „karmelićane“ pod zaštitom Svete Majke Božje.
Opširnije o Gospi Karmelskoj vidi ovdje.
† Lüjiapo, Kina, 1900. g.
Rimski Martirologij: U Lüjiapo kod Qinghea u pokrajini Hebei u Kini, sveta Lang Yangzhi, katekumen i Paolo Lang Fu, njezin sin, mučenici. Oni su za vrijeme progona Boxera, pošto je majka izjavila da je kršćanka, umrli kao mučenici za Krista spaljeni u vlastitoj kući koju su progonitelji zapalili. Papa Ivan Pavao II. kanonizirao ih je 1. listopada 2000. godine.
† Cunhaú, Brazil, 1645.
Rimski Martirologij: U gradu Cunhau blizu Natal u Brazilu blaženi Andrija de Soveral, svećenik i Dominik Carvalho laik, mučenici. Oni su na prevaru bili zatvoreni u crkvu, i dok su slavili misu zajedno s mnoštvom vjernika bili su okrutno ubijeni. Proglašeni su svetima 2017. g.
Rim, 5. stoljeće
Rimski Martirologij: U Rimu, u crkvi sv. Aleksija na brežuljku Aventinu časti se Božji čovjek, koji, kako kaže predaja, napušta bogatu kuću te postaje siromah i kao nepoznat živi od milostinje.
Dodatak: Pod konac života vraća se u vlastitu kuću i stanuje kao siromah pod stepenicama. Tek nakon njegove smrti prepoznali su ga njegovi roditelji i ukućani.
Opširnije o sv. Aleksiju vidi ovdje.
Budapest, Mađarska, 1374. – Krakov, Poljska, 1399. g.
Rimski Martirologij: U Krakowu, u Poljskoj, sveta Hedviga, kraljica koja je rođena u Mađarskoj. Primila je Kraljevinu Poljsku u nasljedstvo i udala se za litvanskog kneza Iaghellona koji je na krštenju uzeo ime Ladislav, te je s mužem širila katoličku vjeru u Litvi.
Slovačka 1888. – 1960. g.
Rimski Martirologij: U Leopoldovu u Slovačkoj, blaženi Pavao Gojdich, biskup i mučenik. On je kao uzorni pastir na teritoriju Prešova, za vrijeme ateističkog režimom bio bačen u tamnicu. Pretrpio je velike patnje te je nakon okrutnog mučenja, vjerno prihvativši Kristove riječi i hrabrim ispovijedanjem vjere, prešao u vječni život.
† Bugarska 362. g.
Rimski Martirologij: Na Silistru u Mesiji, u današnjoj Bugarskoj, sveti Emilijan, mučenik. On je, ne pokoravajući se odredbama cara Julijana Apostate i prijetnjama njegova zamjenika Catulina, srušio oltar idola i time spriječio pogansku žrtvu. Bačen je bio u plamteću peć i tako zadobio palmu mučeništva.
† Vijetnam, 1840. g.
Rimski Martirologij: U gradu Nam Định u Tonkinu, sada Vijetnam, sveti Dominik Nikola Đinh Đạt, mučenik, koji je kao vojnik bio prisiljen odreći se kršćanske vjere, i nakon velikih muka pogazio je križ; međutim odmah se pokajao te da bi dao zadovoljštinu za svoj grijeh apostazije, pisao je caru Minhu Mannu kako želi da mu se ponovno sudi kao kršćaninu, te je na kraju umro zadavljen i postigao mučeništvo.
Ukrajina, 1919. – 1944. g.
Rimski Martirologij: U selu Krystoopil u Ukrajini, blažena Tarzicija (Olga) Mackiv, redovnica Kongregacije sestara službenica Bezgrešne Marije i mučenica, koja je za vrijeme 2. svjetskog rata, jer je branila svoju vjeru pred boljševičkim progoniteljima, postigla dvostruku pobjedu u djevičanstvu i mučeništvu.
Colossi, Laodiceja, 1. stoljeće
Rimski Martirologij: Spomen sv. Epafre koji je u Colossiju, Laodiceji i Gerapolija puno radio za Evanđelje a sv. Pavao apostol zvao ga je dragim suradnikom u službi, sudrugom u zatvoru i vjernim Kristovim službenikom. U poslanicama Kološanima i Filemonu, Apostol mu dva puta izriče pohvale.
† Kordoba, 856. g.
Rimski Martirologij: U Kordobi u Andaluziji u Španjolskoj, sveta Aurea, djevica, sestra svetih mučenika Adolfa i Ivana. Za vrijeme progona kršćana od strane Maura bila je dovedena pred sud ali se uplašila i zanijekala vjeru. Međutim odmah se pokajala, te je nadvladala neprijatelja u novoj borbi prolivši svoju krv za Krista.
Kina, 1900. g.
Rimski Martirologij: U selu Lujiazhuang pokraj Yingxiana u pokrajini Hebei u Kini, sv. Ivan Krstitelj Zhou Wurui, mladić, mučenik. On se je kao tinejdžer otvoreno priznao kršćaninom pred sljedbenicima bokserske sekte zbog čega su mu odsjekli dijelove tijela a potom su ga ubili sjekirom.
Poljska, 1910. – 1943. g.
Rimski Martirologij: U gradu Borowikowszczyzna u Poljskoj, blaženi Ahil Puchała i Herman Stępień, svećenici Reda franjevaca konventualaca i mučenici. Oni su za vrijeme okupacije Poljske pod nacističkim režimom bili ubijeni iz mržnje prema vjeri.
9. stoljeće prije Krista
Rimski Martirologij: Spomen svetoga Ilije Tišbijca, koji je bio prorok Božji u vrijeme izraelskih kraljeva Ahaba i Ahazje. Velikom se snagom zalagao za prava jedinoga Boga protiv nevjernosti naroda, da je predoznačio ne samo Ivana Krstitelja nego i samoga Krista; nije ostavio pisana proročanstva, ali se sjećanje na njega vjerno sačuvalo, poglavito na gori Karmelu.
Opširnije o sv. Iliji vidi ovdje.
Palestina, 1. stoljeće
Rimski Martirologij: Spomen blaženoga Josipa, zvanog Barsaba koji je nosio nadimak Pravednika, učenika Gospodinova. Njega su apostoli predložili zajedno sa svetim Matijom, da bi jedan od njih došao na mjesto koje je pripadalo Judi izdajici; i premda je kocka pala na Matiju, on se istim žarom predao službi propovijedanja i posvećenja.
Ravena, Italija, 2./3. stoljeće
Rimski Martirologij: Sveti Apolinar, biskup, koji je narode upoznao s neistraživim Kristovim bogatstvima, predvodio ih je kao dobar pastir svoje stado, i potom je ukrasio Crkvu u mjestu Classe blizu Ravenne svojim slavnim mučeništvom.
Italija, Brindisi, 1559. – Portugal, Lisabon, 1619. g.
Rimski Martirologij: Sv. Lovro Brindiški, svećenik i crkveni naučitelj: nakon što je ušao u Kapucinski red, neumorno je vršio službu propovijedanja po raznim krajevima Europe. Svaki je zadatak obavljao u jednostavnosti i poniznosti bilo da se radilo o obrani Crkve od nevjernika, ili o pomirenju moćnika koji su odlučivali o ratu, ili o upravljanju svojim redom.
Opširnije o sv. Lovri vidi ovdje.
Italija, 1863. – Kina, 1900. g.
Rimski Martirologij: U Yanzibianu u blizini Yangpingguan u Kini, sveti Albert Crescitelli, svećenik Papinskog instituta za vanjske misije i mučenik. Tijekom progona od strance boksera, okrutno je bio pretučen gotovo do smrti te je sljedeći dan bio vučen zavezanih nogu duž pločnika do rijeke, gdje je bio raskomadan i potom mu je odrubljena glava i tako je zadobio krunu mučeništva.
Francuska,1752. –1794. g.
Rimski Martirologij: U uvali ispred Rocheforta na francuskoj obali u nehumanom zatvoru na jednom brodu blaženi Gabrijel Pergaud, svećenik i mučenik. On je kao kanonik u Beaulieu na području Saint Brieuc, za vrijeme francuske revolucije bio uhapšen i odveden iz samostana zbog svoga svećeništva. Potom je bio bačen u tamnicu gdje je nakon teških bolesti od kojih je umro zadobio krunu mučeništva.
Palestina, Magdala, 1. stoljeće
Rimski Martirologij: Blagdan sv. Marije Magdalene, koju je Gospodin oslobodio od sedam demona te je postala njegova učenica i slijedila ga je sve do Golgote. U uskrsno jutro zaslužila je da prva vidi uskrslog Spasitelja od mrtvih i da drugim učenicima donese vijest o Isusovu uskrsnuću.
Opširnije o sv. Mariji Magdaleni vidi ovdje.
Engleska, Wales, 1645. – 1679.
Rimski Martirologij: U Cardiffu, u Walesu sv. Filip Evans iz Družbe Isusove i Ivan Lloyda, svećenici i mučenici. Oni su istoga dana obješeni za vladavine kralja Karla II. jer su kao katolički svećenici vršili vjersku službu u svojoj domovini.
Kina, 1900. g.
Rimski Martirologij: Kraj mjesta Daininga u blizini grada Yongniana u Hebei, sv. Marija Wang Lizhi, mučenica. Za vrijeme progona kršćana, unatoč pokušaju nekih pogana da je spase od smrti negirajući da je kršćanka, ona se otvoreno izjasnila da je službenica Isusa Krista i bila je zbog toga odmah ubijena.
Švedska, 1303. – Rim, 1373. g.
Rimski Martirologij: Spomen sv. Brigite, redovnice. U braku s plemićem Ulfom u Švedskoj odgojila je osmero djece u kršćanskoj pobožnosti, potičući i supružnika riječju i primjerom na duboki život vjere. Nakon smrti svoga muža hodočastila je na mnoga sveta mjesta. Napisala je spise o mističnoj obnovi Crkve od glave do njezinih članova. Utemeljila je Red Svetoga Spasitelja i u Rimu je umrla i prešla na nebo. Papa Ivan Pavao II. proglasio ju je 1999. g. suzaštitnicom Europe zajedno sa sv. Katarinom Sijenskom i sv. Terezijom od Križa (Edith Stein).
Opširnije o sv. Brigiti vidi ovdje.
† Manzanares, Španjolska, 1936. g.
Rimski Martirologij: U gradu Manzanares u Novoj Kastilji u Španjolskoj, blaženi Nicefor od Isusa i Marije (Vinko) Díez Tejerina, svećenik i pet drugova članova Kongregacije pasionista, mučenici. Oni su u vrijeme progona ostavši vjerni svome redovničkom pozivu bili strijeljani i tako zadobili krunu mučeništva.
Slovačka, 1904. – 1976.
Rimski Martirologij: U Prešovu, u Slovačkoj, blaženi Vasil Hopko, pomoćni biskup i mučenik. On je za vrijeme komunističkog režima koji je bio neprijatelj Krista i Crkve uhapšen zbog vršenja svoje službe za vjernike istočnog obreda; bio je podvrgnut mučenju od čega je zadobio dugu i tešku bolest koja ga je pratila sve do smrti i tako je zadobio krunu pobjede.
Libanon, 1828. – 1898. g.
Rimski Martirologij: Sveti Charbel (Josip) Makhlūf, svećenik libanonskog Maronitskog Reda koji se u potrazi za životom stroge samoće i veće savršenosti, povukao iz samostana Annaya u Libanonu u pustinju gdje je služio Bogu danju i noću upostom i molitvama u potpunoj trijeznosti te je 24. prosinca usnuo u Gospodinu.
+ Bolsena, 4. stoljeće
Rimski Martirologij: U Bolseni u Laziju, sveta Kristina, djevica i mučenica.
Zaštitnica je grada Bolsene gdje se dogodilo poznato euharistijsko čudo koje je dalo poticaj tadašnjem papi Urbanu IV. da je 1264. g. ustanovio blagdan Tijelova.
Opširnije o sv. Kristini vidi ovdje.
Rusija, 1015. g.
Rimski Martirologij: U Rusiji, sv. Boris i sv. Gleb, mučenici, koji su bili knezovi Rostova i sinovi sv. Vladimira. Radije su odabrali smrt umjesto da se silom suprotstave svome bratu Svjatopolku: Boris je zadobio palmu mučeništva na rijeci Don blizu Pereyaslavla, a Gleb malo zatim na rijeci Dneper u blizini Smolenska.
Mađarska – Poljska, 1224 – 1292. g.
Rimski Martirologij: U Stary Sącz kod Tarnowa u Poljskoj, sveta Kunigunda, kći mađarskog kralja Bele IV. Udana je bila za Boleslava, kneza Krakova. U braku je očuvala djevičanstvo. Ostavši udovica prihvatila je život po pravilu sv. Klare i ušla je u samostana kojega je sama osnovala. Zauzimala se za pomoć siromašnima i bolesnicima. Zaštitnica je Poljske i Litve.
Jeruzalem, mučenik 42. g.
Rimski Martirologij: Blagdan sv. Jakova, apostola, koji je bio sin Zebedejev i brat sv. Ivana evanđeliste. Bio je s Petrom i Ivanom svjedokom preobraženja Gospodinova i njegove agonije u Gecemaniju. Herod Agrippa odrubio mu je glavu blizu blagdana Pashe te je prvi među apostolima primio krunu mučeništva.
Opširnije o sv. Jakovu vidi ovdje.
Cezareja, Palestina, 305. g.
Rimski Martirologij: U Cezareji u Palestini, sveta Valentina, Tea i Pavao, mučenici za vrijeme progona cara Maksimijana a za upravitelja Firmilijana. Djevica Valentina, koja je srušila žrtvenik posvećenim poganskim idolima, nakon raznih okrutnih mučenja, pošla je u susret Zaručniku tako što je bačena u vatru zajedno s djevicom Teom; Pavao, osuđen na smrt, nakon što je dobio kratko vrijeme za molitvu i moleći Boga za spasenje sviju, primio je krunu mučeništva tako što mu je odrubljena glava.
Italija, 1550. – Indija, 1583. g.
Rimski Martirologij: U Salsette u Indiji, blaženi mučenici Rudolf Acquaviva, Alfonso Pacheco, Petar Berna, Antun Franjo, svećenici isusovci i Franjo Aranha, redovnik Družbe Isusove. Bili su ubijeni od nevjernika jer su uzvisivali i častile sveti Kristov križ.
Palestina, 1. stoljeće prije Krista
Rimski Martirologij: Spomen na svete Joakima i Anu, roditelji Bezgrešne Djevice Marije, Majke Božje, čija je imena očuvala drevna kršćanska tradicija.
Opširnije o sv. Joakimu i Ani vidi ovdje.
Nizozemska, 1881. – Dachau, Njemačka, 1942.
Rimski Martirologij: U logoru Dachau u blizini Münchena u Njemačkoj, bl. Tito Brandsma, svećenik iz reda karmelićana i mučenik. Rodom iz Nizozemske vršio je službu profesora filozofije i bio je pionir katoličkog tiska i ekumenizma. Kao jedan od prvih neprijatelja nacističke diktature, odbijajući kompromise jasno se izražavao protiv progona Židova. Mirno se suočio sa svakom vrstom patnje i poniženja u ime obrane Crkve i dostojanstva čovjeka, pokazujući pravi primjer ljubavi prema drugovima u zatočeništvu i prema samim krvnicima. Ubio ga je logorski liječnik injekcijom na današnji dan 1942. godine.
† Motril, Španjolska, 1936. g.
Rimski Martirologij: U selu Motril kod Granade na španjolskoj obali, blaženi Vinko Pinilla iz reda Augustinaca i Emanuel Martin Sierra, svećenici i mučenici koji su bili izvedeni iz crkve te su strijeljani dan poslije mučeništva petorice ostalih njihovih drugova.
Makedonija – Bugarska 9. / 10. stoljeće
Rimski Martirologij: U Ohridu u Iliriku, u današnjoj Makedoniji, sveti Klement, biskup Drame, koji se odlikovao u kulturi i poznavanju svetih pisama donio je svjetlo vjere bugarskom narodu. Zajedno s njime spominju se sveti biskupi Gorazd, Nahum, Saba i Angelarij, koji su u Bugarskoj nastavili rad svetih Ćirila i Metoda.
Opširnije o sv. Klementu vidi ovdje.
† Barcelona, Španjolska, 1936. g.
Rimski Martirologij: U Barceloni u Španjolskoj, blaženi Filip Hernández Martínez, Zakarija Abadía Buesa i Jakov Ortíz Alzueta, salezijanci i mučenici, koji su zajedno podnijeli mučeništvo od neprijatelja vjere za vrijeme građanskog rata.
Kordoba, 852. g.
Rimski Martirologij: U Kordobi u Andaluziji u Španjolskoj, sveti mučenici Juraj, đakon i sirijski monah, Aurelije i Sabigota (Natalija), supružnici, i Feliks i Liliosa, također supružnici. Tijekom progona od strane Maura, potaknuti željom svjedočenja vjere u Krista, bačeni su u zatvor i do smrti nisu prestali slaviti Krista te im je na kraju odrubljena glava.
Palestina, 1. stoljeće
Rimski Martirologij: Spomen svetih Prókora, Nicánora, Timona, Parmenasa i Nikole obraćenika Antiohije, koji su puni Duha i mudrosti bili među sedmoricom prvih đakona izabranih iz mnoštva učenika na koje su apostoli položili ruke kako bi mogli vršiti službu prema potrebitima.
Švedska, 1100. g.
Rimski Martirologij: U Švedskoj sveti Botvid, mučenik koji je rođen u Švedskoj i kršten u Engleskoj, posvetio se evangelizaciji svoje domovine. Ubio ga je onaj čovjek kojega je bio otkupio iz ropstva.
Indija, Kerala, 1910. – 1946.
Rimski Martirologij: U gradu Bharananganam u državi Kerala u Indiji, blažena Alfonza od Bezgrešnog začeća (Anna) Muttathupadathu, redovnica klarisa. Kako bi izbjegla nametnuti brak, zapalila si je jednu nogu stavivši ju u vatru; zatim se pridružila malabarskim klarisama i gotovo je uvijek bila bolesna te je žrtvovala svoj život Bogu.
Palestina, 1. stoljeće
Rimski Martirologij: Spomen sv. Marte, koja je u Betaniji kod Jeruzalema primila Gospodina Isusa u svoju kuću i prigodom smrti brata ispovijedila je vjeru u Isusa: „Ti si Krist, Sin Božji, onaj koji dolazi na svijet“. Također je danas spomen sv. Lazara, brata sv. Marte za kojim je Gospodin plakao i uskrisio ga; spominjemo se isto tako i Marije, njihove sestre koja je sjedila pred Gospodinovim nogama slušajući njegove riječi, dok je Marta bila zauzeta u mnogim poslovima.
Opširnije o sv. Marti vidi ovdje.
Francuska, 1040. – Rim, 1099. g.
Rimski Martirologij: U Rimu svetog Petra, blaženi Urban II, papa, koji je branio slobodu Crkve od napada svjetovnih sila, borio se protiv simonije i pokvarenosti klera. Proglasio je prvu križarsku vojnu i na Saboru u Clermont-Ferrandu u Francuskoj pozvao kršćanske vojnike obilježene križem da oslobode Gospodinov grob i potlačenu kršćansku braću od nevjernika. Bio je papa od 1088. do 1099. g.
Opširnije o bl. Urbanu II. vidi ovdje.
Norveška, 1030. g.
Rimski Martirologij: U Trondheimu, u Norveškoj, sv. Olaf, mučenik koji je bio kralj svoga naroda te je proširio u svome kraljevstvu kršćansku vjeru koju je upoznao u Engleskoj, pažljivo uklanjanjući idolopoklonstvo koje je uništio u Kraljevini Norveškoj. Umro je proboden mačem za vrijeme napada svojih neprijatelja.
Italija, Imola, 380. – Ravenna, 450. g
Rimski Martirologij: Sveti Petar, zvan Krizolog, biskup Ravenne i crkveni naučitelj. On je, noseći ime blaženog Apostola, obavljao istu službu takvim umijećem da je u mrežom svoga nebeskog nauka privlačio mnoštva naroda k vjeri, hraneći ih slatkošću svoga božanskog govora. Umro je 31. srpnja u Imoli u Romagani, ali mu se spomendan slavi na današnji dan.
Opširnije o sv. Petru vidi ovdje.
† Castelseras, Španjolska, 1936.
Rimski Martirologij: U gradiću Castelserásu kod Teruela u Španjolskoj, blaženi mučenici Josip Maria Muro Sanmiguel, svećenik, Jaokim Prats Baltueña, dominikanac i Zosim Izquierdo Gil, svećenik, koji su od Krista primili veliku nagradu u progonu protiv vjere za vrijeme kojega su bili ubijeni kao mučenici.
Tunis, 303. g.
Rimski Martirologij: U Taburbi u današnjem Tunisu, svete Maksima, Donatila i Sekonda, djevice i mučenice, od kojih su prve dvije, za vrijeme progona pod carem Dioklecijanom, bez straha odbile carsku zapovijed da žrtvuju idolima i naredbom prokonzula Anulina, bile su prvo bačene lavovima zajedno s malom Sekondom, a zatim su zaklane mačem.
Hercegnovi 1866. – Padova 1942.
Sv. Leopold Bogdan Mandić je umro na današnji dan, ali mu se blagdan slavi 12. svibnja.
Španjolska, 1491. – Rim, 1556.
Rimski Martirologij: Spomen sv. Ignacija Loyolskog, svećenika, rođenog u Guascognu u Španjolskoj. Živio je na kraljevskom dvoru i bio je u vojsci sve do ranjavanja u obrani tvrđave Pamplone; za vrijeme liječenja obratio se Bogu. Nakon što je završio teološke studije u Parizu okupio je oko sebe sljedbenike s kojima je utemeljio u Rimu Družbu Isusovu gdje je započeo plodan apostolat. Posvetio se pisanju konstitucija novoga reda i duhovnom formiranju svojih učenika na veću slavu Božju.
Opširnije o sv. Ignaciju vidi ovdje.
Trnava, Slovačka, 1916. – 1955. g.
Rimski Martirologij: U Trnavi u Slovačkoj, blažena Zdenka Cecilija Schelingova, redovnica Kongregacije sestara milosrđa sv. Križa i mučenica, koja je u doba velikih teškoća za Crkvu u njezinu narodu tijekom komunističkog režima mnogo trpjela u tijelu i duhu jer je štitila i pomagala jednog progonjenog svećenika. Teško se razboljevši od posljedica mučenja u zatvoru zasjala je kao neumoran i radostan Kristov svjedok. Papa Ivan Pavao II. proglasio ju je blaženom 2003. g.
Poljska, 1882. – 1944.
Rimski Martirologij: U Kaliszu u Poljskoj, blaženi Franjo Stryjas, mučenik, otac obitelji, umro je kao žrtva nacista nakon okrutnih trpljenja. Iscrpljen bezbrojnim mučenjima, slavno je prešao Gospodinu. Papa Ivan Pavao II. uzdigao ga je na čast oltara 1999. godine s još 107 žrtava istog progona.
Napulj, 1696. – Salerno, 1787.
Rimski Martirologij: Spomen na svetoga Alfonza Maria de’Liguori, biskupa i crkvenog naučitelja koji je zasjao po svojoj brizi za duše, po svojim spisima i propovijedanju te svojim primjerom. Radi promicanja kršćanskog života među ljudima, angažirao se u propovijedanju i pisanju knjiga, osobito o moralu za koji je smatran pravim učiteljem. Unatoč mnogim preprekama, osnovao je Družbu Presvetoga Otkupitelja – redemptoriste za evangelizaciju jednostavnih i neukih. Izabran je za biskupa svete Agate od Gota, puno se trudio u ovoj službi, koju je morao napustiti nakon petnaest godina zbog teških bolesti. Potom je proveo ostatak svog života u Noceri u Kampaniji u velikim žrtvama i poteškoćama.
Opširnije o sv. Alfonzu vidi ovdje.
York, Engleska, 1620.
Rimski Martirologij: U Yorku, u Engleskoj, blaženi mučenik Toma Welbourne, koji je bio školski učitelj te je osuđen na smrt za vladavine kralja Jakova I. Zbog promicanja poslušnosti Rimskom papi bio je poslan na vješala i tako se u muečničkoj smrti suobličio Kristu, vrhovnom Učitelju.
Villaret, Savoia, 1506. – Rim, 1547.
Rimski Martirologij: U Rimu sv. Petar Favre, svećenik, jedan od prvih drugova sv. Ignacija i suutemeljitelj Družbe Isusove. Bio je prvi svećenik u novoosnovanom redu. Izvršavao je mnoge zahtjevne zadatke u raznim krajevima Europe. Umro je u Rimu neposredno prije nego što je krenuo u Trento na sudjelovanje Tridentinskom crkvenom saboru.
Opširnije o sv. Petru vidi ovdje.
Nowogródek, Poljska, 1943.
Rimski Martirologij: Blizu grada Nowogródeka u Poljskoj blažena Maria Stella Mardosewicz i deset sestara iz Kongregacije Sestara sv. Nazaretske obitelji, djevice i mučenice. One su za vrijeme Drugog svjetskog rata bile strijeljane u šumi od nacista, naprijatelja vjere i tako su postigle nebesku slavu. Blaženima ih je proglasio Papa Ivan Pavao II. 2000 g.