UZ 60. OBLJETNICU UVOĐENJA KATOLIČKE AKCIJE U CRKVI U HRVATSKOJ

16. prosinca 1983. g. navršilo se šezdeset godina kako je u Crkvi Hrvatima započelo provođenje Katoličke Akcije što ju je pokrenuo Papa Pio XI godinu dana ranije, svojom poznatom enciklikom »Ubi arcano Dei«. Kad je riječ o Katoličkoj Akciji, zbog nepoznavanja stvari i pojmova, kao i povjesnih činjenica, često je znalo dolaziti do nesporazuma pa i do nedopustivih iskrivljavanja istih činjenica, kao što je na žalost bio slučaj u našoj javnosti posljednjih desetljeća. Stoga prije nego vidimo kako je Katoličja Akcija započela kod nas, evo najprije nekoliko osnovnih pojmova o njezinoj biti i njezinoj svrsi.

Što je katolička Akcija?

Katolička Akcija jest unutarcrkveni pokret katoličkih svjetovnjaka koji se stavljaju na službu i suradnju crkvenoj hijerarhiji u njezinu poslanju evangelizacije i posvećivanja. Radi se dakle o izričito vjerskom i crkvenom pokretu, koji je izvan svake političke opredijeljenosti ili angažiranja u bilo kojoj stranačkoj politici. Katolička Akcija ima jedino duhovni cilj pred očima: širenje Kristova Kraljevstva na zemlji. Posebna karakteristika Katoličke Akcije jest njezina uska povezanost sa crkvenom hijerarhijom i potpuna poslušnost njezinim odredbama. I prije 1922. godine katolički laici, posebno u Italiji, bili su veoma aktivni na crkvenom području. Upravo njihova zauzetost i njihovo nastojanje da se što više angažiraju u apostolatu pod vodstvom hijerarhije, potaknulo je Papu Pia XI da je tom gibanju katoličkog laikata dao ne samo odobrenje, nego i organizacijski oblik pod zajedničkim nazivom Katolička Akcija. Objavljivanjem svoje enciklike »Ubi arcano Dei 1922. g., Katolička Akcijia, kao sasvim određeni unutarcrkveni pokret katoličkih laika, počinje se širiti najprije u Italiji, a onda i u drugim katoličkim zemljama. Da je Katolička Akcija bila od velike vrijednosti za Crkvu, što je još uvijek ima, pokazuje i činjenica da je Drugi vatikanski sabor u svome dekretu o apostolatu laika izričito spominje, odobrava i preporuča njezino provođenje.

Početak Katoličke Akcije među hrvatskim katolicima

Uvođenjem Katoličke Akcije kao određenog i strukturiranog laičkog pokreta, kako ga je proglasio i počeo promicati Papa Pio XI, u Crkvi u Hrvata započinje istodobno sa osamostaljenjem Orlovskog pokreta katoličke mladeži među hrvatskim katolicima. Pod osamostaljenjem Orlovskog pokreta, koji je u hrvatske krajeve počeo dolaziti iz Slovenije odmah nakon J. svjetskog rata, podrazumijeva se osnivanje neovisnog Hrvatskog Orlovskog Saveza u Zagrebu 16. prosinca 1923. Orlovski pokret, kao izrazito tjelovježbena, kulturna i vjerska odgojna organizacija, sve do toga datuma bio je ovisan o Sloveniji i ujedinjen u Jugoslavensku Orlovsku Svezu. Zbog određenih skretanja prema stranačkoj politici spomenute Jugoslavenske Orlovske Sveze, kao i zbog drugih razloga vodstvo hrvatske katoličke mladeži odlučilo je stvoriti samostalnu hrvatsku Orlovsku Organizaciju, što je učinjena 16. XII 1923. Ona se od svoga početka postavila na temelju Katoličke Akcije i u usku povezanost sa crkvenom hijerarhijom s čijim je odobrenjem i blagoslovom nova organizacija hrvatske katoličke mladeži počela svoj rad. Na konstituirajućoj skupštini toga dana za predsjednika Hrvatskog Orlovskog Saveza izabran je dr Ivo Protulipac, za potpredsjednika Juraj Dušak, za prosvjetnog referenta, a kasnije tajnika i potpredsjednika izabran je dr Ivan Merz, a duhovnikom nove hrvatske katoličke omladinske organizacije postao je o. Bruno Foretić, isusovac.

Uloga Ivana Merza u uvođenju Katoličke Akcije

Počeci Katoličke Akcije među Hrvatima neodvojivi su od imena Ivana Merza koji je bio njezin prvi promicatelj i gorljivi širitelj sve do svoje smrti. Upravo zahvaljujući zalaganju Ivana Merza, Hrvatski Orlovski Savez postavio se od svoga osnutka na temelje Katoličke Akcije o čemu su nam se sačuvali brojni dokumenti. Evo samo nekih činjenica: kao član pripremnog odbora dr Ivan Merz posebnim pismom obavijestio je sve hrvatske biskupe da će se samostalna Orlovska organizacija katoličke mladeži postaviti na načelu Papinske Katoličke Akcije. Mjesec i po dana nakon osnivanja Hrvatskog Orlovskog Saveza, hrvatski biskupi na svojoj izvanrednoj sjednici dali su potpuno odobrenje no~ vonastaloj organizaciji smatrajući je »organizacijom cjelokupne hrvatske katoličke omladine«, hvale njezino geslo »Žrtva, Euharistija, Apostolat« i preporučuju je svećenicima i katoličkoj javnosti da se što više širi i provodi.

Najjasniji dokument o početku Katoličke Akcije u okviru osamostaljenja Orlovskog pokreta u Hrvatskoj imamo u Predgovoru Zlatne Knjige, idejnoga priručnika orlovske mladeži. Ivanu Merzu je bila povjerena dužnost da pripremi hrvatsko izdanje »Zlatne Knjige« koja je već od prije postojala u slovenskom originalu. Ivan Merz je to učinio na taj način što je u »Zlatnu Knjigu« unio brojna mjesta i ideje o Katoličkoj Akciji. Na to je i sam upozorio u Predgovoru »Zlatne Knjige«, koji je međutim zbog protivljenja njegovu nastojanju, tek kasnije bio objavljen u posebnom članku u Katoličkom Tjedniku. Inače ovaj Predgovor »Zlatne Knjige« smatra se apostolskim programom Ivana Merza. Evo što on veli ondje o Katoličkoj Akciji, a što je prvi službeni dokumenat o njezinu uvođenju među Hrvate:

»Iz ove se »Zlatne Knjige« također vidi da omladina ima oči uvijek usmjerene prema Rimu, gdje je onaj svjetionik, koji svojim zrakama obasjava cijelu zemlju. Iz samoga Rima, potekle su u zadnje vrijeme smjernice, koje računaju s Katoličkom Akcijom kao činjenicom i koje na vrlo precizan način zacrtaše njenu ulogu. Mi smo se poradi toga, prerađujući »Zlatnu Knjigu«, najviše obazirali na one upute, koje su zadnji Pape dali Katoličkoj Akciji, a napose Omladinskom pokretu. U Katoličku Akciju spadaju, prema tome, povezane organizirane katoličke sile za očuvanje, proširenje, primjenjivanje i oobranu katoličkih načela u individualnom obiteljskom i socijalnom životu«.

Drugi Vatikanski sabor o Katoličkoj Akciji

U ovome prikazu ograničili smo se na početak Katoličke Akcije u Crkvi među Hrvatima. Slijedilo je dalje razdoblje njezinog bujnog rasta i razvoja ne samo u okviru Orlovskog pokreta nego i na drugim područjima društvenog života, što bi bila tema jedne opširne znanstvene studije. Katolička Akcija u Crkvi u Hrvata u svim svojim raznim granama trajala je sve do godine 1945. kada ju je, budući da se radilo o čisto crkvenim udruženjima i organizacijiama, raspustio zagrebački nadbiskup Alojzije Stepinac zbog nemogućnosti daljega rada i djelovanja.

U drugim zemljama Katolička Akcija je nastavila svoj razvoj i djelovanje. U Italiji na pr. udruženja Katoličke Akcije broje danas ukupno 600.000 članova. Da se radi o jednom potpuno vjerskom i crkvenom pokretu pokazuje i ova činjenica: Katolička Akcija je jedini katolički laički pokret kojega Drugi vatikanski sabor ne samo spominje nego i preporuča za provođenje i širenje i to ovim riječima:

»Organizacije u kojima se, po sudu hijerarhije, obistinjuju sva obilježja skupno (tj. da cilj organizacije bude apostolski cilj Crkve, da laici surađuju s hijerarhijom i međusobno ujedinjeni da djeluju pod vrhovnim vodstvom same hijerarhije) mogu se smatrati Katoličkom Akcijom, iako prema potrebama mjesta i naroda mogu imati različite oblike i nazive. Koncil preporučuje ovakve organizacije, koje u mnogim zemljama zaista odgovaraju potrebama apostolata Crkve, i poziva svećenike i laike koji u njima djeluju da spomenute oznake sve više ostvaruju uvijek bratski surađujući s ostalim oblicima apostolata u Crkvi«. (Dekret o Apostolatu laika »Apostolicam Actuositatem« br. 20).

KARDINAL OPILIO ROSSI PREDVODIO U RIMU KOMEMORACIJU 60. OBLJETNICU KATOLIČKE AKCIJE U HRVATA

U međunarodnom centru za mlade »San Lorenzo« u blizini Vatikana, 16. prosinca 1983. skromnom svečanošću obilježena je 60. obljetnica početka Katoličke Akcije u Crkvi među Hrvatima. Koncelebriranu svetu Misu predvodio je kardinal Opilio Rossi, tadašnji predsjednik Papinskog vijeća za laike. S njime je koncelebriralo desetak hrvatskih biskupijskih i redovničkih svećenika, jedan američki isusovac i jedan austrijski franjevac. Na svečanosti je bilo nazočno oko šezdeset osoba, uglavnom Hrvata koji žive u Rimu. Među talijanskim gostima bili su prisutni na svečanosti predstavnici nacionalnog predsjedništva A. C. I— talijanske Katoličke Akcije. Sam pred sjednik A. CI. — a poslao je nazočnima pozdravni telegram.

Uvodni govor kardinala Opilija Rossia

Na početku koncelebrirane svete Mise kardinal Rossi obratio se svim nazočnim kraćim uvodnim govorom kojega ovdje donosimo u cijelosti:

»Braćo i sestre u Kristu! Rado sam prihvatio poziv da budem s vama na ovoj komemoraciji 60. obljetnice osnivanja Katoličke Akcije u Hrvatskoj. Za vrijeme svoga dugog boravka u Austriji (kao apostolski nuncijop. ur.) imao sam često priliku biti s vašim sunarodnjacima i uvijek sam se divio njihovoj ljubavi prema Crkvi i njihovoj vjernosti Papi.

S osnivanjem Katoličke Akcije vi se sjećate također i dana rođenja velikog tvorca i promicatelja Katoličke Akcije dr Ivana Merza koji je rođen u Banjoj Luci 16. prosinca 1896. godine. Tom mladom laiku, gimnazijskom profesoru u Zagrebu, ide prva i glavna zasluga što je uveo u Hrvatski Orlovski savez ideje Katoličke Akcije. On je do svoje smrti 1928. bio revni promicatelj, pobornik i branitelj Katoličke Akcije među Hrvatima kako svojom živom riječju tako i svojim spisima. Unatoč teškim zaprekama, Ivan Merz je uspio sačuvati Hrvatski Orlovski Savez, da dok postoji, uvijek ostaje na načelima Katoličke Akcije u potpunoj i uskoj povezano" sti s Crkvom i katoličkom hijerarhijom.

Katolička Akcija u Hrvatskoj započela je 1923. godine, dakle samo godinu dana nakon što ju je pokrenuo Papa Pio XI. Ivan Merz je učinio da je mlada organizacija, Hrvatski Orlovski Savez, prihvatila kao bazu načela Katoličke Akcije, kako ju je shvaćala i željela Sveta Stolica, a hrvatski episkopat na izvanrednoj sjednici početkom 1924. god. odobrio, predstavio je i preporučio kleru kao jedinu organizaciju za cijelu hrvatsku katoličku mladež.

Kardinal Opilio Rossi

U svojstvu predsjednika Papinskog vijeća za laike veoma se radujem da je početak Katoličke Akcije u Hrvatskoj vezan uz osobu jednog laika čiji je život svetosti i apostolata bio takav, da je zaslužio 1958. godine otvorenje postupka za proglašenjem blaženim.

1945. godine s društvenim promjenama, sve katoličke organizacije, kao i ona koja je formalno bila osnovana kao Katolička Akcija, prestale su postojati, ali nisu prestali postojati tisuće muževa i žena koji su se u tim katoličkim udruženjima formirali. Njihov duh prenijeli su na svoju djecu i predali im u baštinu jedan duboko kršćanski život. Ta prošlost predstavlja slavnu stranicu povijesti Crkve u Hrvata. Danas je se sjećamo jer nam ulijeva ohrabrenje za našu ljubav i vjernost prema Crkvi. U tom smislu želim ponoviti riječi što ih je Papa Ivan Pavao II nedavno uputio hrvatskim hodočasnicima koji su došli u Rim u svibnju ove godine«.

Potom je kardinal Rossi gotovo u cijelosti naveo riječi Svetoga Oca što ih je uputio mladim vjernicima u posebnoj audijenciji 2. svibnja 1983. a koje donosimo u ovom broju. Istaknuvši posebno Papine riječi da treba velikodušno nastaviti slavne tradicije povezane s nazivom »predzidje kršćanstva« i biti bedem svete Crkve, kardinal Rossi je završio ovim riječima: »Ovo visoko i plemenito zaduženje htio bih vam i ja ostaviti kao spomen na današnji dan.«

Dug zahvalnosti svjedočanstvima vjere u prošlosti

Pod svetom Misom, propovijed na talijanskom i hrvatskom jeziku izrekao je postulator za beatifikaciju Ivana Merza dr o. Božidar Nagy. Nakon što je iznio kratki povijesni prikaz početka Katoličke Akcije u okviru osamostaljenja Orlovskog pokreta, naglasio je kako našu kršćansku povijest ne možemo i ne smijemo zaboravljati jer je to jedan dug, dug zahvalnosti prema svim prijašnjim pokoljenjima katolika, koji su nam u baštinu prenijeli vrijednosti kršćanske vjere obogaćene svjedočanstvom svoga života. Zatim je postulator posebno istaknuo da sjećanje na svjedočanstva vjernosti Kristu i Crkvi u okviru prijašnjih katoličkih udruženja i pokreta ne znači njihovo uskrišavanje. Ono što danas kršćanin treba činiti i što Crkva od njega očekuje, zapisano je u Koncilskim dokumentima kao i u dokumentima crkvenog učiteljstva posljednjih desetljeća. No da se spremnije odazovemo onome što Crkva od nas traži u ovome povijesnom trenutku, ohrabrenje i poticaj nalazimo u svjedočanstvima i životu kršćana prošlosti, što trebamo znati cijeniti i ne zaboravljati.

Nakon svete Mise u sugestivnoj crkvi sv. Lovre iz 13. stoljeća koja se nalazi u okviru Međunarodnog centra kao mjesto za molitvu i liturgijska slavlja, sudionici ove skromne komemoracije 60. obljetnice Katoličke Akcije među Hrvatima, nastavili su u prostorijama centra prijateljski razgovor i susret. Ova proslava dala je potom poticaj da se na proljeće održi jedan Simpozij na kojem bi se i na znanstvenom nivou produbilo ovo poglavlje Crkve u Hrvata.

Pozdravni telegram predsjednika talijanske Katoličke Akcije

»U kršćanskoj radosti doznao sam za važnu i značajnu 60. obljetnicu Katoličke Akcije u Hrvatskoj. Na žalost, sjednica nacionalnog predsjedništva koja se istodobno održava ne dopušta mi sudjelovanje. Jamčim sjećanje u molitvi i nazočnost središnjih suradnika. U živoj nadi da ćemo u budućnosti moći uspostaviti korisne odnose, ostajem u ime cijelog nacionalnog središta u potpunoj raspoloživosti za bilo koju potrebu. U ime nacionalnog predsjedništva i moje osobno, izražavam poštovanje i pozdrave kardinalu Rossiu i svim sudionicima uz čestitke za blize božične blagdane.« — Alberto Monticone, nacionalni predsjednik talijanske Katoličke Akcije, Rim, 15. 12. 1983.