SIMPOZIJ O HRVATSKOM KATOLIČKOM LAIKATU U RIMU 12. i 13. svibnja 1984:

Hrvatski profesori na rimskim crkvenim sveučilištima otvaraju na Lateranskom sveučilištu Simpozij o laikatu Crkve u Hrvata. S lijeva na desno: o. Atanazije Matanić, franjevac, o. Stjepan Krasić, dominikanac, o. Ivan Fuček, isusovac

U povodu završnih proslava jubileja Trinaest stoljeća kršćanstva u Hrvata, hrvatska zajednica u Rimu u suradnji s Papinskim Lateranskim sveučilištem, priredila je Simpozij o hrvatskim katoličkim laicima u dvadesetom stoljeću. Ovaj skup bio je ujedno i odgovor na poziv hrvatskih biskupa što su ga uputili još 1976. godine u svojoj poslanici na početku proslave jubileja u kojoj pozivaju teologe, povjesničare i znanstvenike da osvjetle i probude bogatu kršćansku baštinu u povijesti hrvatskog naroda. Prvi poticaj da se ovaj skup organizira, došao je međutim još nakon proslave 60. obljetnice uvođenja Katoličke Akcije među Hrvate, što je održan također u Rimu 16. XII 1983., kad se pokazalo da bi trebalo i na jednom znanstvenom nivou produbiti poznavanje djelatnosti katoličkog laikata u ovome stoljeću. Jubilarna proslava 1300 godina kršćanstva među Hrvatima dala je tome još više motiva i smjestila je održavanje ovoga Simpozija u okvire općenarodnog jubileja. Osim toga Simpozij je imao također za cilj upoznati stranu javnost s bogatstvom trinaeststoljetne kršćanske baštine među Hrvatima pa su stoga sva predavanja bila održana na talijanskom jeziku. Preko kardinala Casarolija, vatikanskog državnog tajnika, Sveti Otac je predavačima i sudionicima Simpozija poslao pozdravne telegrame, koje objavljujemo na posebnom mjestu. Također su i drugi crkveni velikodostojnici poslali svoje pismene pozdrave sudionicima Simpozija.

TIJEK ODRŽAVANJA SIMPOZIJA

Simpozij je bio organiziran u trajanju od dva dana, subota i nedjelja 12. i 13. svibnja 1984. U subotu 12. svibnja bila su održana predavanja na Laternaskom sveučilištu, a u nedjelju poslije podne Simpozij je završio koncelebriranom svetom Misom u hrvatskoj nacionalnoj crkvi sv. Jeronima i potom primanjem u istoimenom Papinskom hrvatskom zavodu uz crkvu. Simpozij je otvorio dr o. Stjepan Krasić, hrvatski dominikanac, redoviti profesor crkvene povijesti na Papinskom sveučilištu sv. Tome Akvinskog ili Angelicumu u Eimu. On je naglasio u svom uvodnom nagovoru da skup ima isključivo znanstveno obilježje i ograničava se samo na iznošenje povijesnih činjenica, na temelju dostupne građe. Tijekom prijepodneva radovima je predsjedao dr o. Ivan Fuček, hrvatski isusovac, redoviti profesor moralne teologije na Papinskom sveučilištu, Gregorijani u Rimu. Tijekom poslijepodneva radovima je predsjedao i potom zaključio prvi dan Simpozija dr o. Atanazije Matanić, hrvatski franjevac, profesor na Papinskom sveučilištu Antonijanumu u Rimu. Predavači su bili hrvatski svećenici, redovnici i svjetovnjaci, i to uglavnom oni koji su svojim dosadašnjim znanstvenim radom bili produbili i proučili pojedina pitanja iz spomenutoga razdoblja povijesti Katoličke Crkve u hrvatskom narodu.

PREDAVAČI I TEME PREDAVANJA

Predavanja Simpozija razdijljena su na četiri povijesna odsjeka. Za prvo razdoblje od 1900. do 1918., nastupio je dr o. Atanazije Matanić s predavanjem »Početak i prvo razdoblje Hrvatskog Katoličkog Pokreta« i vlč. Josip Bozanić, svećenik krčke biskupije s predavanjem »Biskup Antun Mahnić — začetnik Katoličkog Pokreta«. Vlč. Bozanić koji studira u Rimu, svoju licencijatsku radnju izradio je upravo o biskupu Mahniću na Bogoslovskom fakultetu u Zagrebu.

Drugo razdoblje od 1918. do 1929. obradilo je pet predavača. Dr o. Božidar Nagy, isusovac iz Rima prikazao je »Ogranke Katoličkog Pokreta do 1929.«. Dr Marin Škarica, svećenik splitsko-makarske nadbiskupije, iz Splita, obradio je temu »Svjetovnjak Ivan Merz — promicatelj liturgijske obnove u Hrvatskoj«. O istoj temi dr Škarica je napisao svoju doktorsku dizertaciju i obranio je u Rimu na Papinskom liturgijskom institutu 1975. Jedna studentica pročitala je potom predavanje Viktorije Švigir »Marica Stanković — utemeljiteljica Prvoga svjetovnog instituta u Hrvatskoj«. O. Zvonimir Zlodi, član hrvatske provincije franjevaca konventualaca, ispovjednik za hrvatski jezik u Bazilici sv. Petra u Vatikanu i ravnatelj Zavoda vatikanskih pokorničara, govorio je o temi »Sveta Stolica i hrvatski svjetovnjaci«. Hrvatski franjevac dr o. Ante Budimir, član provincije sv. Jeronima govorio je o temi: »Sabor hrvatskih biskupa i katolički svjetovnjaci«.

O trećem razdoblju hrvatskog katoličkog laikata u ovome stoljeću od 1929. do 1945. govorila su četiri predavača. Dr Stanko Vitković svećenik zagrebačke nadbiskupije, iz Zagreba, obradio je temu »Hrvatiki katolički laici od 1929. do 1945.« Dr Viktović je napisao i obranio doktorsku dizertaciju na Lateranskom sveučilištu o Hrvatskom katoličkom pokretu. Potom je bilo pročitano predavanje prof. Radovana Grgeca glavnog urednika Hrvatskog književnog društva sv. Ćirila i Metoda iz Zagreba koje je nosilo naslov »Katolički svjetovanjaci u Hrvatskom književnom društvu sv. Jeronima i sv. Ćirila i Metoda«. Predavanje je pročitao g. Karlo Steinfel iz Rima. Jedini predstavnik predratnog katoličkog laikata, dr Slavko Šarić iz Zagreba, govorio je o temi »Katolička Akcija u Crkvi u Hrvatskoj«. Dr Petar Vrankić, svećenik Vrhbosanske nadbiskupije i profesor crkvene povijesti na Visokoj teološkoj školi u Sarajevu govorio je o temi: »Katolički laici i vjerski tisak u Bosni i Hercegovini«.

Dva predavača obradila su poratno razdoblje djelatnosti katoličkog laikata, tj. od 1945. do 1984., dr Josip Čorić, svećenik Splitsko-makarske nadbiskupije iz Rima: »Hrvatski katolički laici od 1945. do Mariološkog i Marijanskog kongresa 1971.«, te Martin Vidović iz Rima: »Svjetovnjaci u Crkvi u Hrvata od Marijanskog kongresa do danas.«

ZAVRŠETAK SIMPOZIJA U CRKVI I ZAVODU sv. JERONIMA

Hrvatska nacionalna crkva sv. Jeronima u Rimu

Simpozij je završio u nedjelju 13. svibnja koncelebriranom svetom Misom u hrvatskoj nacionalnoj crkvi sv. Jeronima u Rimu.

Prije svete Mise rektor Papinskog hrvatskog zavoda sv. Jeronima, mons. Ratko Perić održao je za nazočne strane goste i uzvanike predavanje o petstoljetnoj prisutnosti Hrvata u Vječnom Gradu s posebnim osvrtom na povijest crkve i zavoda sv. Jeronima.

Koncelebriranu svetu Misu predvodio je biskup Paul Cordes, potpredsjednik Papinskog vijeća za laike. U svojoj propovijedi, tumačeći nedjeljno evanđelje, biskup Cordes je na koncu citirao Papine riječi o Ivanu Merzu što ih je tjedan dana prije bio uputio mladim hrvatskim hodočasnicima naglasivši da bi u ovoj prigodi bilo neoprostivo ne spomenuti Ivana Merza. Kod svete Mise pjevao je dobro uvježbani zbor sastavljen za ovu prigodu od hrvatskih sestara, bogoslova i svećenika. Nakon liturgijske svečanosti u crkvi, slijedilo je primanje u prostorijama Hrvatskog Zavoda sv. Jeronima. Na početku primanja svim nazočnim gostima bio je predstavljen dr Slavko Šarić koji je potom u nekoliko riječi iznio svoje uspomene i sjećanja na rad predratnog katoličkog laikata čiji je bio predstavnik na ovom Simpoziju.

Na ovoj završnoj svečanosti u crkvi i Zavodu sv. Jeronima, bila su nazočna i dva kardinala: kardinal Paolo Bertoli, kamerlengo svete rimske Crkve i kardinal Opilio Rossi, donedavni pročelnik Papinskog vijeća za laike.

Simpozij o hrvatskom katoličkom laikatu u 20. stoljeću, što se održao u Rimu angažirao je cijelu hrvatsku zajednicu koja boravi u Vječnom Gradu. Svatko je pridonio prema svojim mogućnostima što je mogao. Ujedinili su se i dijecezanski svećenici i redovnici raznih redova, časne sestre i laici bilo u predavanjima, bilo u organiziranju, bilo u materijalnoj pomoći, pa uspjeh stoga nije izostao. Ovaj Simpozij bio je prva manifestacija ovakove vrste na znanstvenom nivou što su ga priredili Hrvati u Rimu s tematikom iz povijesti Crkve u Hrvata.

Biskup Paul Cordes, potpredsjednik Papinskog Vijeća za laike predvodi sv. Misu u hrvatskoj nacionalnoj crkvi sv. Jeronima u Rimu na završetku Simpozija o hrvatskom katoličkom laikatu

PAPA IVAN PAVAO II I SIMPOZIJ O HRVATSKOM KATOLIČKOM LAIKATU

Obavješten o održavanju Simpozija o hrvatskom katoličkom laikatu na Papinskom Lateranskom sveučilištu, Sveti Otac je u nekoliko navrata izrazio svoje zanimanje i podršku ovoj inicijativi. Preko državnog tajnika kardinala Agostina Casarolia, Sveti Otac je uputio sudionicima Simpozija dva telegrama. Prvi telegram bio je naslovljen na Papinskog vikara za rimsku biskupiju, kardinala Ugu Polettia a drugi na rektora Lateranskog sveučilišta mons. Pietra Rossana.

Prva Papina poruka sudionicima Simpozija

Telegram mons. Pietru Rossanu, rektoru Lateranskog sveučilišta, 9. 5. 1984.:

»U povodu Simpozija koji priređuje hrvatska zajednica u Rimu i tamošnje Papinsko Lateransko sveučilište o temi: Hrvatski katolički laički pokret u XX stoljeću, Njegova Svetost izražava svoje živo zadovoljstvo za taj kulturni pothvat, koji ima za svrhu komemorirati 13 stoljeća kršćanstva u Hrvata, te isto tako organizatorima, predavačima i sudionicima upućuje svoje čestitke. Želi da taj plemeniti narod uvijek uzdrži živom i svijetlom baklju vjere koju je primio od predaka, i ne bez žrtava kroz toliko stoljeća dalje prenio, oživljavajući je sada u velikodušnoj crkvenoj zauzetosti, zaziva obilje Božjeg blagoslova i od srca upućuje zamoljeni apostolski blagoslov. — Kardinal Casaroli, Državni Tajnik«.

Druga Papina poruka

Telegram kardinalu Ugi Polettiju 10. V.1984.:

»Sudionicima Simpozija o katoličkom laikatu koji će se održati na Papinskom Lateranskom sveučilištu što ga organizira hrvatska katolička zajednica u Rimu, Vrhovni Svećenik upućuje svoj očinski pozdrav, želeći da tema susreta uzmogne pridonjeti što boljem poznavanju gorljivog i hrabrog života i svjedočenja kršćanske vjere, koju su sunarodnjaci očitovali kroz stoljeća i od srca im podjeljuje traženi apostolski blagoslov želeći im obilje milosti od Gospodina. Kardinal Casaroli.«

Papin pozdravni govor na hrvatskom na generalnoj audiciji 16. V. 1984.

Predavačima, organizatorima i sudionicima Simpozija koji su pošli na susret s Papom u generalnu audijenciju u srijedu 16. svibnja želeći susretom sa Svetim Ocem upotpuniti i okruniti radove Simpozija, Papa je na hrvatskom jeziku uputio ove riječi:

»Srdačno pozdravljam sve sudionike Simpozija o hrvatskom katoličkom laikatu u dvadesetom stoljeću što se ovih dana održao u Rimu, Simpozij je pokazao veliko bogatstvo djelovanja hrvatskih laika u prvoj polovini našega stoljeća. Njihov primjer neka ohrabri današnje hrvatske katoličke laike da slijedeći koncilsko učenje o laikatu, otkriju svoje nezamjenljivo mjesto u Crkvi, kako bi svojim životom mogli dati svjedočanstvo za evanđeoske vrijednosti na rast crkvene zajednice i za opće dobro društva. Vama i hrvatskim katoličkim laicima u domovini i po svijetu od srca podijeljujem svoj apostolski blagoslov«.

Papine riječi o Ivanu Merzu

Na počasnom mjestu, svega nekoliko metara od povišenog mjesta s kojega je Papa govorio na audijenciji, nalazio se dr Slavko Šarić, jedini predstavnik predratnog katoličkog laikata koji je sudjelovao na Simpoziju. Nakon završenog govora, kada se Papa pozdravljao s nazočnima koji su bili blizu njega i kad mu je dr Slavko Šarić bio predstavljen kao učenik i nasljednik Ivana Merza na katedri francuskog jezika na Nadbiskupskoj gimnaziji u Zagrebu, Sveti je Otac čuvši za Ivana Merza na francuskom jeziku rekao: »BIO JE TO VELIKI ČOVJEK, VELIKI ČOVJEK!«

IZ PISAMA I PORUKA UPUĆENIH SIMPOZIJU OD STRANIH I DOMAĆIH CRKVENIH DOSTOJANSTVENIKA

Kardinal Eduardo Pironio, predsjednik Papinskog vijeća za laike:

»Želim se pridružiti vašem slavlju i zajedno s vama pjevati Ocu Magnificat za divna djela što ih je On učinio tijekom svih stoljeća u hrvatskom narodu. Pratit ću vas svojom molitvom.

Prihvaćajući poziv vaših biskupa, što je izražen u pastoralnom pismu za tu prigodu, vi želite razmišljati »o toj povijesti vjere vaših otaca: oni su vam je kroz duga i teška stoljeća sačuvali i prenijeli, ne bez tjeskobnih kušnja i golemih žrtava ... Zadržite čvrstu i živu baklju te vjere. Neka ona bude uvijek označena svojstvima koja su uvijek odlikovala vašu Crkvu: proživljenom pobožnošću prema Mariji, Majci hrvatskog naroda i dubokim zajedništvom s Apostolskom Stolicom.« (Pismo 10. svibnja 1984.)

Kardinal Silvio Oddi, predstojnik Svete kongregacije za kler:

»Izražavam svoje najživlje čestitke za ovu dužnu inicijativu i želje da hrvatski katolički laikat, kojega sam odlične predstavnike i prave heroje vjere imao privilegij poznavati, nakon što prođe razdoblje zimskog zahlađenja, uzmogne procvasti poput snažnog i plodnog drveta na više nego tisućljetnom stablu velikodušnog hrvatskog naroda i njegove duboke katoličke vjere. Neka Gospodin, zagovorom Blažene Djevice Marije i vaših svetaca starih i novih, probudi među mladićima i djevojkama, muževima i ženama vašega naroda uvijek nove i osvjedočene vjernike, apostole i svjedoke, koji će sakupiti bogatu i dragocjenu kršćansku baštinu i prenijeti je novim naraštajima dosljednim primjerom i čestim trpljenjem što ga ono sa sobom nosi, radosni da mogu svjedočiti da je Isus Krist Bog i Gospodar povijesti i svih naroda. Čitajući bogat i zanimljiv program predavanja i priopćenja, uvjeren sam da će odatle proizaći novi poticaji i rasvjetljenja za budući program angažmana za vaš katolički laikat, i stoga zahvaljujemo poštovanim profesorima i znanstvenicima za njihov dragi trud i raspoloživost«. (Pismo 12. svibnja 1984.)

Kardinal Karlo Maria Martini, milanski nadbiskup:

»Primio sam s radošću program Simpozija što ga je u Rimu organizirala hrvafska zajednica. On je izraz duboke i autentične crkvene dimenzije. Skup je bio sigurno dragocjena prigoda za produbljivanje vjere kako bi svaki dio Božjeg naroda mogao pridonijeti, prema vlastitoj izvornosti i vlastitoj karizmi, izgrađivanju jedinstvenog tijela Kristova.« (Pismo 21. svibnja 1984.)

Biskup Dominik Hruškovsky, ravnatelj inozemne pastve za Slovake:

»Zahvaljujem za poziv i žao mi je što nisam mogao sudjelovati na zanimljivim predavanjima. Ako budu objavljena, predbilježujem se za jedan primjerak, jer vidim korist također i za naš apostolat laika.« (Pismo 18. svibnja 1984.)

Kardinal Franjo Kuharić, nadbiskup zagrebački:

»Sve sudionike i predavače na Simpoziju iskreno pozdravljam, želeći svima Božji blagoslov da i taj Simpozij, služeći istini, pridonese boljem poznavanju novije povijesti u našoj Crkvi. Tema je zanimljiva, opsežna i zahtjeva svestrano proučavanje.« (Pismo 1. svibnja 1984.)

Nadbiskup splitsko-makarski mons. Frane Franić:

»Čestitam na uspješnoj organizaciji Simpozija. Želim da taj Simpozij donese duhovne plodove za naš narod u tuđini i domovini i da upozna svjetsku katoličku javnost o našoj Crkvi u XX. stoljeću.« (Pismo, Uskrs 1984.)

Nadbiskup zadarski mons. Marijan Oblak:

»Lijepo Vas molim da svim sudionicima, organizatorima i predavačima prenesete moj pozdrav, popraćen molitvom za uspjeh Simpozija o katoličkom laikatu u Hrvatskoj.« (Pismo, 8. svibnja 1984.)

Biskup mostarski, mons. Pavao Žanić:

»Radujem se vašoj inicijativi i od svega srca pozdravljam Odbor koji je to organizirao, sve predavače i sudionike znanstvenog skupa, zazivajući obilan Božji blagoslov na sve vas i na vaše djelo, u nadi da će se Crkva među Hrvatima obogatiti vašim prinosima na području našega laikata.« (Pismo 4. svibnja 1984.)

Biskup subotički, mons. Matiša Zvekanović:

»Na Simpoziju ne mogu sudjelovati, ali se u duhu ujedinjujem s Vama. molim za uspjeh ovoga izlaganja i ustrajnost sa primljenim milostima krštenja.« (Pismo, 2. svibnja 1984.)

PAPA IVAN PAVAO II O IVANU MERZU I HRVATSKIM LAICIMA

U posljednje dvije godine Sveti Otac je u nekoliko prigoda u susretu s hrvatskim hodočasnicima kao i u svojoj poruci upućenoj Nacionalnom euharistijskom kongresu govorio o hrvatskim katoličkim laicima i o Ivanu Merzu. Evo kronološki tih Papinskih riječi.

29. travnja 1982. g. tri stotine mladih Hrvata došlo je na hodočašće u Rim i toga dana sudjelovali su na generalnoj audijenciji na trgu Sv. Petra. Papa im je na hrvatskom jeziku upravio ove riječi:

»Dragi moji mladi Hrvati, štovatelji Sluge Božjega, Ivana Merza! S radošću pozdravljam vas koji ste u tako velikom broju došli u Vječni Grad. Vi se nadahnjujete idejama profesora Merza. On je veoma ljubio Crkvu i Kristova Namjesnika. Kada su ga jednom zapitali zašto ljubi Katoličku Crkvu i Svetog Oca odgovorio je: jer u Crkvi vidim jasnu sliku Spasitelja i Boga, a u svetom Ocu Papi pod prilikama čovjeka vidim Boga i Gospodina svoga. Evo vam primjera! Pozdravite mlade u dragoj mi Hrvatskoj i recite im neka i oni kao dr Merz budu uvijek vjerni Crkvi i hijerarhiji, neka ljube Isusa i Mariju.

Papa vas voli i blagoslivlje sve vas i vaše obitelji!«

Prigodom Svete Godine Otkupljenja, ponovno je tri stotine mladih Hrvata hodočastilo u Vječni Grad. 2. svibnja 1983. g. bili su primljeni u posebnu audijenciju. Papa je tom prigodom upravio ovaj govor:

»Hvaljen Isus i Marija! Dragi moji mladi Hrvati! Kao i prošlih godina, i ovog puta ste došli u velikom broju iz Zagreba, Splita i ostalih hrvatskih krajeva posjetiti Rim. Dobro nam došli!

Vaše hodočašće u ovoj Svetoj Godini Otkupljenja ima posebno značenje: želja da dobijete na svetim mjestima oproštenje među tisućama i tisućama hodočasnika iz cijeloga svijeta.

Vi se nadahnjujete idejama velikog apostola hrvatske mladeži, profesora Ivana Merza. I on je, poput vas, pobožno hodočastio u Rim, Svete Godine 1925. sa grupom od stotinu mladića i bili su primljeni u audijenciju od mog Prethodnika, slavne uspomene, Pape Pia XI. Tom prilikom Sveti Otac je, između ostalog kazao: »Naši Prethodnici s potpunim pravom nazivali vas 'antemurale christianitatis'. Ovaj dični naslov, ovu divnu pohvalu podijelili su vašem narodu kao znak osobitoga priznanja jer ste zaista bili bedem kršćanstva. Treba da i vi velikodušno nastavite ove slavne tradicije i da budete bedem Svete Crkve.«

Da, dragi moji mladi Hrvati, vi poput vašega ideala profesora Merza trebate ljubiti i biti vjerni Svetoj Crkvi i Svetom Ocu Papi.

Poznato mi je da u ovoj godini slavite euharistijske kongrese i pripremate se slijedeće godine za Nacionalni Euharistijski kongres u svetištu na Mariji Bistrici. Kao doktor Merz, tako i vi posebno svratite pozornost na euharistijski život, koji je nadahnuo mnoge mlade duše. On je svaki dan primao svetu Pričest, često je adorirao, često se ispovijedao i imao je posebnu ljubav prema Majci Božjoj. Nemojte, dragi mlađi, zaboraviti važnost česte svete ispovijedi. Ona je temelj vašega duhovnog života. Ona vas veže uz Krista.

Vraćajući se svojim kućama, ponovno učvršćeni vjerom i ljubavlju prema Isusu i svetoj Crkvi, ponesite iz Vječnoga Grada taj plamen ljubavi i revnosti. Neka ova Sveta Godina bude za vas uistinu godina Otkupljenja. Budite apostoli među svojim kolegama u školi ili na radu. Pozdravite mladeitelje, braću i sestre. Vama i svima njima misli na njih i da voli. Pozdravite vaše rod Hrvate u domovini i kažite im da Papa za njih moli, misli na njih i da ih voli. Pozdravite vaše roditelje, braću i sestre. Vama i svima njima od srca rado podjeljujem svoj Apostolski Blagoslov.«

Za jubileja mladih koji se održao u Rimu od 11. do 15. travnja 1984. na koncu Svete Godine Otkupljenja, došlo je u Vječni Grad preko četiri stotine mladih Hrvata iz domovine i inozemstva. Na Cvjetnicu 15. travnja 1984. pred večer bili su primljeni zajedno s mladima iz Poljske u posebnu audijenciju kod Svetog Oca koja se održala u Damazovu dvorištu u Vatikanu. U svome podužem govoru Papa je među ostalim rekao i ove riječi:

»U vašoj dugoj kršćanskoj povijesti imali ste divna svjedočanstva kršćanske vjere, koja ne smijete zaboraviti jer su blago bogate vjerske baštine vašega naroda.«

U svojoj pismenoj poruci što ju je uputio Crkvi u Hrvata prigodom održavanja Nacionalnog Euharistijskog kongresa, Sveti Otac Ivan Pavao II kaže:

»Spominjem također revne i uzorne pastire i laike koji su svojom svetošću i apostolskim zalaganjem ispisivali najljepše stranice katoličkoga pokreta u vašem narodu tijekom ovoga stoljeća. Njihov primjer i njihovo svjedočanstvo danas su posebno vrijedni. Drugi vatikanski opći sabor učiteljski je označio koju su ulogu pozvani vršili u suvremenom društvu i svojim Crkvama ne samo svećenici, redovnici i redovnice nego također i laici. U jednom društvu koje je izloženo napastima svakovrsnog materijalizma, katolički je laik pozvan svjedočiti uzdignuta čela i dosljednim životom, da »nema spasenja u nikome drugome osim u Isusu Kristu« (usp. Dj. Ap. 4, 12) i da ne možemo ići nikome drugome nego k Njemu koji ima »riječi života vječnoga« (Iv., 6, 69).«

U međunarodnoj Godini mladih dohrlilo je iz cijelog svijeta u Rim na susret s Papom više stotina tisuća mladih. Među njima bilo je i oko osam tisuća mladih Crkve u Hrvata; šest tisuća iz domovine, a dvije tisuće iz inozemstva, to su djeca naših radnika u tuđini. I ovom prilikom imali su mladi Hrvati sreću da se susretnu sa Svetim Ocem u posebnoj audijenciji. Bilo je to u subotu, 30. ožujka. Tom prigodom Sveti je Otac uputio mladima slijedeće riječi:

»Uzoriti Gospodine Kardinale, draga Braćo u episkopatu, dragi svećenici, časne sestre, bogoslovi i sjemeništarci, predragi mlađi Hrvati!

Srdačno vas pozdravljam i zahvaljujem što ste se u tako velikom broju odazvali Papinu pozivu i došli iz Jugoslavije, Njemačke, Kanade i drugih zemalja u Vječni Grad na Susret mladih. Velika mi je radost vidjeti vas tako vesele i odane Crkvi i Kristovu Namjesniku. Dobro došli u Kim, u zajedničku domovinu svih kršćana!

Mladi Crkve u Hrvata s Papom u Godini mladih

Ono što vam Papa želi reći ovom prigodom naći ćete u mome apostolskom pismu što sam ga ovih dana uputio mladima cijeloga svijeta, dakle i vama, a koje za ideju vodilju ima riječi iz poslanice Svetoga Petra: 'Budite uvijek spremni odgovoriti svakomu koji od vas zatraži obrazloženje nade koja je u vama {1 Pt. 3, 15). To pismo, zajedno s mojom porukom mladima za svjetski dan mira i porukom vašega Kardinala Franje Kuharica, nadbiskupa zagrebačkog, čitajte i razmatrajte. Upozorite na te poruke i vaše vršnjake. Pisane su za vas da što lakše nađete pristup Isusu, koji je naš put, istina i život i da zajedno s njime izgrađujete sebe, svoju budućnost i bolji svijet utemeljen na pravdi, miru, moralnim vrijednostima, poštivanju ljudskoga dostojanstva i čovjekovih prava.

Na vašem naraštaju leži odgovornost prenijeti svetu katoličku vjeru u treće tisućljeće. U vas Crkva i Papa polažu velike nade. Na to vas obvezuje također i vjernost trinaeststoljetnoj kršćanskoj baštini vašega naroda što ste proslavili prošle godine Nacionalnim euharistijskom kongresom na Mariji Bistrici.

U ovoj međunarodnoj Godini mladih crpite iz vaše bogate kršćanske baštine koja je dala na tisuće mladih katolika, također i u vašoj nedavnoj prošlosti, koji su bili zauzeti u crkvenom životu ili u laičkom apostolatu. Svjedočanstva njihova uzornog kršćanskog života govore vašem naraštaju kako se uspješno može ostvariti vlastiti život ako ga se gradi na temelju koji je Krist. Ovdje je nazočan također i pralik Gospe Velikog Zavjeta koji nas podsjeća kako na zavjet što ga vaši pređi po krštenju sklopiše s Bogom, tako isto na veliku pobožnost što je gaji vaš narod prema Majci Božjoj koju štujete u brojnim svetištima. U jednom od njih, na Zagrebačkoj gori, štujete je pod nazivom Kraljica Hrvata. Lik koji se čuva u tom svetištu rađen je po uzoru na sliku Gospe od Puta iz rimske crkve Al Gesu. Neka Gospa, Kraljica Hrvata, čiji vas lik iz njena svetišta povezuje s Rimom,pokazuje svakome od vas pravi put u životu i prema vječnoj domovini. Obračajte joj se često molitvom svete krunice.

U nadi da ćemo se ponovo vidjeti u vašoj lijepoj domovini, pozdravljam u ovoj Godini mladih sve' mlade Hrvate, kao i mlade drugih naroda i narodnosti koji s vama žive u Jugoslaviji. Recite im da papa na njih misli i za njih se moli.

Svima vama ovdje nazočnima, kao i onima koje predstavljate, te vašim roditeljima i rodbini od srca podjeljujem svoj apostolski blagoslov.«