In memoriam

+ Msgr. ALFRED PICHLER (1913.-1992.)

biskup Banja Luke, rodnog mjesta Ivana Merza

U nedjelju 17. svibnja 1992. godine preminuo je u svome stanu u prostorijama biskupskog ordinarijata u Banjaluci u 79. godini života umirovljeni banjalučki biskup mons. Alfred Pichler. Sahranjen je u kripti katedrale sv. Bonaventure 19. svibnja 1992. godine.

Mons. Alfred Pichler rođen je 1913. godine u Oštrelju kod Bosanskog Petrovca. Gimnaziju je završio u travničkom sjemeništu, a teološki studij na bogosloviji u Sarajevu. 1937. godine ređen je za svećenika. Najprije je službovao kao kapelan u Banjoj Luci, a zatim kao župnik u Novom Martincu, Novoj Topoli, Bosanskom Aleksandrovcu i Mahovljanima. U proljeće 1952.g. lišen je slobode i zatvoren u Banjoj Luci i u Vareš Majdanu. Iz logora je pušten u travnju 1954. godine. Od tada, pa do smrti biskupa dr. Dragutina Čelika, kad je izabran za kapitularnog vikara banjalučke biskupije, bio je župnik u Prnjavoru. Banjalučkim biskupom imenovao ga je papa Ivan XXIII. 1959. godine. Biskupsku službu obavljao je do 15. svibnja 1989. godine. Na Drugom vatikanskom saboru sudjelovao je kao član Liturgijske komisije, a kasnije je, godinama, bio predsjednik Vijeća Biskupske konferencije za liturgiju. Liturgijska obnova, u duhu Drugog vatikanskog sabora, posebno mu je ležala na srcu. Stoga se trudio da Crkva u Hrvata što prije dobije liturgijske knjige na hrvatskom jeziku.

Osim toga, mons. Pichler je više godina bio član rimske Mješovite katoličko-pravoslavne komisije za ekumenizam. U samom gradu Banjoj Luci godinama je vodio redovite susrete bračnih parova, te mladima tumačio liturgijska čitanja. Promicao je među vjernicima upoznavanje života i rada Ivana Merza kao uzornog vjernika, smatrajući da sami vjernici moraju otkriti aktualnost i bogatstvo tog izvrsnog kršćanina.

U svojim propovjedima, koje su mnogi voljeli slušati, nastojao je biti kratak i jasan. Zalaganjem banjalučkog svećenika, tada profesora liturgike na Vrhbosanskoj visokoj teološkoj školi, a sada banjalučkog biskupa, dr. Franje Komarice, tiskane su dvije knjige njegovih propovijedi: "Upoznajmo što činimo. Homilije o svetoj misi" Vrelo života, Sarajevo-Banja Luka, 1983. i "Da budemo sretni. Katehetske propovijedi o zapovijedima Božjim". Crkva na kamenu, Mostar-Banja Luka, 1985.

Biskupu Pichleru dugujemo lijepe izjave o Sluzi Božjemu Ivanu Merzu. Kada je u zagrebačkoj katedrali l0.svibnja 1974.g. predvodio sv.misu prigodom obljetnice smrti Ivana Merza u svojoj propovijedi, govoreći o laicima koji se trebaju angažirati u apostolatu prema koncilskim dokumentima, među ostalim je rekao: "Ivan Merz je upravo onaj čovjek kakvog traži Drugi vatikanski sabor."

Pero Ivan Grgić

+ Prof.dr. Josip Kribl

U Zagrebu je 9.V.1994.g. umro profesor Katoličkog bogoslovskog fakulteta dr.Josip Kribl, svećenik uzorna života. Rođenje 1924.g. u Novoj Bukovici, gimnaziju i bogoslovski fakultet završio je u Zagrebu. Djelovao je najprije kao kapelan, a potom kao odgojitelj budućih svećenika u bogoslovnom sjemeništu.

Do umirovljenja bio je profesor na Katoličkom bogoslovskom fakultetu pri katedri filozofije. Bio je traženi voditelj duhovnih vježbi, pisac brojnih knjiga duhovna i filozofskog sadržaja; posebno se bavio istraživanjem djela ruskog filozofa Nikole Berđajeva. Bio je veliki štovatelj Ivana Merza i prijatelj Križarske organizacije.

+ o. Petar Perica, D.l.

1881.-1944. 50.obljetnica mučeničke smrti

Autor pjesama "Do nebesa" i "Zdravo Djevo" -Ivan Merz i o.Perica planirali osnovati sekularni institut

25.1istopada 1994. navršilo se pedeset godina kako je na otočiću Daksi, kraj Dubrovnika, zajedno s drugim uglednim dubrovčanima i intelektualcima - strijeljan od komunističkih partizana hrvatski isusovac o.Petar Perica. Bio je veliki apostol i odgojitelj mladeži u južnoj Hrvatskoj, te istaknuti orlovsko-križarski duhovnik. Osim svoga odgojnog, pastoralnog i socijalnog rada o.Perica zaslužan je za Crkvu u Hrvata jer je spjevao riječi za dvije najpopularnije hrvatske vjerske pjesme: "Do nebesa nek se ori" i "Zdravo Djevo svih milosti puna". Pedeseta obljetnica njegove mučeničke smrti proslavljena je u Zagrebu 22.1istopada 1994. posebnim simpozijem i svetom misom u Bazilici Srca Isusova koju je predvodio kardinal Franjo Kuharić; a obilježena je i u Dubrovniku, Makarskoj i u njegovoj rodnoj Kotišini.

Na simpoziju je predstavljena kao posebno otkriće nova Križarska himna za koju je riječi i glazbu napisao još 1933.g. sam o.Perica.

Ivan Merz je prijateljevao s o.Pericom i bio je s njime u pismenoj vezi. Sačuvalo nam se jedno pismo što ga je Ivan Merz pisao o.Perici. Riječ je bila o zamisli osnivanja jednog muškog svjetovnog instituta za što su se obojica zanimala. Već su bile dogovarane i osmodnevne duhovne vježbe kao početak ostvarenja jedne takve ideje. Međutim, prerana Merzova smrt spriječila je provođenje u djelo jedne takve ideje. Djelomično ju je ostvarila Marica Stanković osnovavši, pod utjecajem Merza, ženski svjetovni institut "Suradnica Krista Kralja". Pismo Ivana Merza o.Petru Perici objavljeno je u biografiji Ivana Merza "Borac s bijelih planina" (Zagreb, 1971.), str .313.-314.

Komemoracije obljetnica smrti hrvatskih mučenika

dr.lvana Protulipca i dr.Feliksa Niedzielskog

S demokratskim promjenama u Hrvatskoj konačno se moglo pristupiti javnim komemoracijama hrvatskih katoličkih velikana čija imena sve do tada nisu smjela biti spominjana.

Tako je 31.siječnja 1991.g., na dan ubojstva dr.Protulipca u Bazilici Srca Isusova služena sv.misa u povodu 45. obljetnice njegove mučeničke smrti. Sv.Misu je predvodio o.Rudi Koprek, župnik u Bazilici, a nazočni su bili brojni prijatelji i znanci pokojnika. O.Koprek naglasio je u svojoj propovijedi kako "se istina ne može sakriti i kako velikan svjetla uvijek svijetli, a njegovi protivnici prije ili kasnije nestaju sa svjetske pozornice." Također i iduće godine, 1992. na isti dan obljetnice mučeničke smrti dr.Protulipca služena je za njega sveta misa u crkvici sv.Martina u Zagrebu u Vlaškoj ulici. Sv.Misu je predvodio istarski svećenik prizrensko-skopske biskupije M.Defar, koji je i sam bio član katoličke organizacije koju je dr .Ivan Protulipac bio osnovao.

Mjesec dana kasnije, 27. veljače 1992., križari starije generacije opet su se okupili u istoj crkvici sv.Martina na spomen sv.Misu za još jednog predsjednika Križarske organizacije, dr.Feliksa Niedzielskog koji je na taj dan prije 45 godina strijeljan u Banjoj Luci od komunističkih progonitelja. Kod sv.Mise govorio je vlč.Živko Kustić, koji je također bio član Križarske organizacije. To je bilo prvi put da se mogla upriličiti javna komemoracija za tog uzornog mladog intelektualca i odgojitelja mladeži, kojega su mnogi uspoređivali s Ivanom Merzom zbog njegova svetačkog života.