Proslave Dana Ivana Merza

1991.g.

Obljetnica rođenja Ivana Merza

"Bol i patnja s čovjeka peru sve prolazno"

Svečanom euharistijom koju je predvodio pomoćni zagrebački biskup mons. Juraj Jezerinac u Bazilici Srca Isusova u Zagrebu u ponedjeljak 16. prosinca 1991. proslavljena je 95.obljetnica zemaljskog rođenja sluge Božjeg dr.Ivana Merza. Koncelebrirali su: dr.Stanislav Vitković - vicepostulator kauze dr.Ivana Merza, p.Petar Galauner DI ravnatelj Nadbiskupske klasične gimnazije na Salati na kojoj je Ivan Merz bio profesor te p.Ivan Tambolaš Dl kao domaćin. Govoreći o Ivanu Merzu, aktualnom liku za današnje vrijeme, biskup je, u nadahnutoj homiliji, između ostalog rekao: "Ivan Merz bio je velik i po tome što je on nastojao otkriti koji je smisao njegova života...Čovjek ne smije biti polovičan...Život mora biti žrtva... Čovjek ne može ništa velikog učiniti u svom životu ako unutar toga nije prisutna žrtva. Bol i patnja peru s čovjeka sve prolazno i sugeriraju čovjeku smisao života, zapisao je Merz u svome dnevniku. Čovjek u ratu tek vidi koji je smisao njegova života. Čovjek u ratu ide do dubine. Zato se Merz divio onima koji su u ratu spoznali što je istina. Dr. Ivan Merz je dobro uočio da je jedini spas u Bogu. To isto vide i današnji branitelji naše domovine s krunicom oko vrata. Nikada nismo bili toliko složni, toliko molili i zazivali Boga kao u ovome pročišćavanju - i to je milost da iskoristimo ovaj trenutak...Merz je imao geslo: Žrtva - Euharistija - Apostolat. To neka i nama ostane kao svetinja."

Biskup Jezerinac je naglasio da je Merz bogatstvo svoga srca i duše želio prenijeti mladima. Zato je sve svoje slobodno vrijeme posvetio mladima u Hrvatskom orlovskom savezu. Razvio je snažno i laički apostolat, jer je znao da je svaki kršćanin Crkva. Svaki je odgovoran za tu Crkvu. Lik i djelo Ivana Merza suvremeni su i danas, posebno mladim naraštajima, pa je i cijeli njegov život poruka i za ovo naše, teško vrijeme, u kojem smo na putu našeg uskrsnuća, hrvatskog uskrsnuća," rekao je mons. Jezerinac.

U liturgijskom slavlju skladnim je pjevanjem sudjelovao i zbor mladih iz "Palme". Poslije proslave u Bazilici održana je u velikoj dvorani tribina na kojoj je ing.Branko Korbar govorio o Merzu kao čovjeku europskih provenijencija, a književnik Bogdan Malešević svoje predavanje naslovio je: "Sva Došašća Ivana Merza. Ulomke iz ratnog dnevnika Ivana Merza čitao je zagrebački glumac Ivan Jončić. U organizaciji proslave spomendana Merzova rođenja posebno se angažirao prof.Zlatko Lukež, pomoćnik u Postulaturi Ivana Merza. Proslavu su zabilježili Glas Koncila i List mladih MI.

1992.g.

Biskup Bozanić: "Merz - molitelj, adorator. liturgičar"

64.obljetnica ulaska Ivana Merza u vječni život obilježena je mnogim manifestacijama

Dan Ivana Merza - l0.svibnja - pripremljen je posebnom trodnevnicom na koju su vjernici u Zagrebu bili pozvani preko svojih župa i preko plakata, kao i preko Glasa Koncila. Katedralni propovjednik dr.Stjepan Kožul u svojoj propovijedi je iznova naglasio veličinu Ivanove ličnosti i njegova primjera za sve naraštaje hrvatskih katolika.

U četvrtak 7.svibnja ponovljena je emisija na drugom programu Hrvatskog radija o Ivanu Merzu koju je uredila Smiljana Šunde. Emisija je već bila prenesena na Hrvatskom radiju 9.siječnja 1992. u rubrici "Vjere i vjernici". U emisiji je o Merzu govorio ing.Branko Korbar i Bogdan Malešević. Istoga dana navečer aktor Merzove kauze Mons.Matija Stepinac, župnik župe sv.Petra u Zagrebu otvorio je trodnevnicu. Toga dana održana je i tribina vjerničkog Zbora MI na kojoj se nekoliko puta spominjao Ivan Merz. Među ostalim, rečeno je kako sveci nisu svakodnevna pojava i daje Ivan dar neba našoj Crkvi.

U petak 8.svibnja. u velikoj crkvi Nadbiskupske klasične gimnazije na Šalati sjemeništarci su najprije priredili čitanja dijelova iz svjedočanstava o bivšem profesoru njihove škole. Svečanu euharistiju prigodom Dana Ivana Merza predvodio je ravnatelj gimnazije o.Petar Galauner s rektorom o.Jurom Bosančićem i duhovnikom o.Mirkom Nikolićem.

U subotu 9.svibnja završetak trodnevnice održao se u akademskoj crkvi sv.Katarine gdje je pred više od stotinu mladih propovijedao o Ivanu Merzu vicepostulator Ivanove kauze dr.Stanislav Vitković.

U nedjelju l0.svibnja, na dan Ivanova ulaska u vječni život, svečanu sv.misu u Bazilici Srca Isusova predvodio je krčki biskup Josip Bozanić, predsjednik Vijeća za laike pri HBK. U prepunoj Bazilici uz veličanstveno pjevanje zbora biskup je prikazao Ivana Merza kao molitelja, adoratora, liturgičara. Kako se toga dana upravo slavila nedjelje Dobrog pastira i Dan molitve za zvanja, biskup Bozanić je objasnio pojam zvanja katoličkog svjetovnjaka danas, osobito u svjetlu Koncila, istaknuvši Ivanovu misao "da je vjera bila Merzovo životno zvanje". Poslije sv.mise biskup Bozanić u pratnji vicepostulatora susreo se s mnogim osobama iz javnoga života koji su se kao katolički svjetovnjaci, nadahnuti primjerom Ivana Merza, odlučili staviti na raspolaganje u duhovnoj obnovi Domovine.

Dan Ivana Merza 1992.g. obilježila je i Hrvatska televizija u emisiji "Mir i dobro". Kroz tri minute govorilo se o Merzu. Prikazan je njegov grob u Bazilici Srca Isusova, mjesto njegove molitve, te knjige o njemu i njegove slike. Proslava je završila kod aktora kauze Mons.Matije Stepinca koji je počastio svečanom večerom biskupa Bozanića i ostale koji rade na kauzi i promicanju štovanja Ivana Merza.

U srijedu 13. svibnja, u redovnoj jutarnjoj emisiji Hrvatskog radija Duhovna misao, Mons.Matija Stepinac govorio je o Ivanu Merzu i njegovoj jedinstvenoj pojavi u hrvatskom katolicizmu.

Glas Koncila od 17.svibnja, br. 20.1992. donio je u potpunosti članak ing.Branka Korbara pod naslovom "Katolička vjera je moje životno zvanje".

Proslava u Parizu

U nedjelju l0.svibnja 1992. Društvo mladih "Ivan Merz" u Parizu proslavilo je obljetnicu smrti Sluga Božjega. Nakon sv.mise u hrvatskoj crkvi koju je služio postulator Merzove kauze proslava je nastavljena zajedničkim objedom hrvatskih vjernika. U prigodnom programu članovi društva izveli su recital posvećen Ivanu Merzu što ga je napisala Đurđica Vitković sastavivši ga iz najljepših misli iz bogate baštine Sluge Božjega. Recitirane su i dvije pjesme posvećene Merzu. Dan prije toga članovi društva i drugi mladi Hrvati iz Pariza, njih ukupno 40, vratili su se sa devetodnevnog hodočašća iz Rima, što je bilo organiziralo Društvo mladih "Ivan Merz".

Plodovi Ivanove žrtve - 96.obljetnica rođenja I.Merza

Ivanovi štovatelji okupili su se 16.prosinca 1992., na spomendan 96.obljetnice rođenja Sluge Božjega Ivana Merza u Bazilici Srca Isusova u Zagrebu, gdje je koncelebriranu svetu Misu predvodio pomoćni zagrebački biskup Marko Culej. U koncelebraciji su bili kanonik Ivan Došlin, vicepostulator Merčeve kauze dr.Stanislav Vitković, o.Petar Galauner DI, i dr.Juraj Batelja, voditelj kauze Kardinala Stepinca. U svojoj propovijedi biskup Culej je među ostalim rekao:

"Crkva se očituje medu nama ne samo po svojim građevinama i umjetninama, već prije svega u svojim svecima i velikanima duha, kojima zacijelo pripada i dr.Ivan Merz. U potpunoj svijesti on je svoj mladi život koji se gasio već u 32.godini života prikazao za dobrobit hrvatske mladeži. Vjerujemo da su plodove te žrtve već okusile tolike generacije, a osobito generacija naše mladosti kojoj je darovana sloboda. Neka zato mladi profesor bude putokaz, putokaz k suncu, k najvišim idealima, neka bude primjer angažiranoga kršćanskog života."

Reljef Merza u Nadbiskupskoj klasičnoj gimnaziji u Zagrebu

U sklopu spomendana Postulatura je željela obilježiti Merzovu nazočnost kao profesora njemačke i francuske književnosti na Nadbiskupskoj klasičnoj gimnaziji u Zagrebu (1922 -1928.). Zahvaljujući susretljivosti Rektora i Ravnatelja gimnazije blagoslovljen je i postavljen u zbornicu reljef poprsja Ivana Merza, rad o.Marijana Gajšaka DI.

Neizbrisiv iz svijesti i sjećanja, sada se i tim reljefom prof.Ivan Merz vratio natrag u školu iz koje je potkraj travnja 1928. otišao u bolnicu odakle je otišao u susret Gospodinu Bogu svome.

1993. godina

U znaku obnovljenog životnog djela Ivana Merza - Križarstva

65.obljetnica smrti Ivana Merza slavljena je u Zagrebu kroz tri dana. Po prvi put nakon perioda komunističkog režima ovu proslavu organizirala je obnovljena Križarska organizacija i njezino vodstvo Veliko križarskog bratstvo.

U subotu, 8. svibnja, navečer, u velikoj dvorani Bazilike Srca Isusova u Zagrebu, bila je predstavljena nova knjiga odabranih tekstova Ivana Merza "PUT K SUNCU". Radi se u stvari o drugom, promijenjenom i nadopunjenom izdanju Merzovih tekstova koji su pod istim nazivom objavljeni 1978.g. za 50. obljetnicu Ivanove smrti. I prvo i drugo izdanje priredio je o.Božidar Nagy, postulator Ivanove kauze. Uz njega su o Ivanu Merzu govorili o.Miljenko Belić, profesor sa Filozofsko teološkog instituta Družbe Isusove u Zagrebu i dr.Lav Znidarčić.

U nedjelju 9.svibnja u prepunoj dvorani VIJENAC Bogoslovskog sjemeništa na Kaptolu održana je svečana Akademija koju je vodio prof.dr.Petar Kraljević, tada još član Bratstva križarskih intelektualaca. Na akademiji je govorio ing.Darko SUDAR o temi "Ivan Merz danas." Tereza BUBALO održala je kratki referat o "Ivanu Merzu i ženi". Pjesme od Milana Pavelića, Jure Dulčića i Antuna Gazzaria recitirali su Darko Horvat, Hrvoje Bulović i Blanka Pavlović. Govorio je i postulator kauze Ivana Merza, o.Božidar Nagy,DI koji je za tu prigodu došao iz Pariza gdje je tada još bio na službi. Izvjestio je nazočne o stanju Ivanove kauze, te je izrazio svoju radost što je ovu proslavu po prvi put nakon velike pauze organiziralo vodstvo Križarske organizacije koja se smatra Merzovim životnim djelom. Ona je uskrsnula u naše dane, a za njene članove ime Ivana Merza bilo je i jest "program života i rada". Snaga toga programa dokazana je i u činjenici da su toliki križari kroz duge godine šutnje i progona pod komunističkim režimom ostali vjerni njegovim idejama i smogli su snage, iako gotovo već svi u mirovini, obnoviti organizaciju svoje mladosti za veliku duhovnu korist današnje mladeži. Papinsku i križarsku himnu, te Lijepu našu otpjevao je Katedralni zbor pod ravnanjem dr.Vladimira Babuša. Prisutni su bili posebno ganuti što su nakon puno godina opet mogli čuti Križarsku himnu. Na akademiji je bio nazočan Msgr.Marko Culej, pomoćni zagrebački biskup, predstavnici Prvostolnog kaptola, dvojica hrvatskih ambasadora dr.Zdravko Sančević i dr.Zvonko Marković, te mnogi štovatelji Ivana Merza. Na pozornici je bio izložen reljef Ivana Merza, rad kipara Ante Starčevića, čiji se original nalazi u Domu hrvatskih hodočasnika u Rimu.

U ponedjeljak, l0.svibnja, na sam dan Ivanove smrti u 18,00 sati otkrivena je spomen ploča u zgradi Osnovne škole u ulici Račkoga br.4, središte Zagreba, koja je nekad bila bolnica u kojoj je umro Ivan Merz prikazujući Bogu svoj mladi život kao žrtvu za hrvatsku mladež. Ploču je izradio u Parizu Zlatko Katilović. (O ovome događaju izvješćujemo opširnije na drugom mjestu u ovom broju Glasila). U 19,00 sati Kardinal Franjo Kuharić predvodio je koncelebriranu svetu misu u Bazilici Srca Isusova na kojoj je koncelebriralo 18 svećenika, križarskih duhovnika, prijatelja Križarske organizacije i bivših đaka-križara, sada svećenika. Kardinal je održao sadržajnu propovijed o Ivanu Merzu koju u cijelosti objavljujemo u ovome listu. Na koncu propovijedi uputio je nekoliko lijepih misli članovima obnovljene Križarske organizacije. Kod svete Mise pjevao je zbor sjemeništaraca iz Nadbiskupske klasične gimnazije. Na koncu mise pod svodovima Bazilike zaorila se Križarska himna koju su oduševljeno zapjevali zajedno sa sjemeništarcima, na koru, brojni križari i križarice starije generacije koji su u velikom broju ispunili Baziliku. Na koncu sv.Mise Kardinal Kuharić i predsjednik Velikog Križarskog Bratstva poslali su Svetom Ocu pozdravni brzojav. Novinstvo i Hrvatski radio donijeli su vijesti o proslavi Merzova dana u Zagrebu.

Proslava dana I. Merza u Rimu

U Domu hrvatskih hodočasnika u Rimu, koji nosi ime Ivana Merza, svečanu koncelebriranu misu 9.svibnja 1993. povodom Dana Ivana Merza predvodio je o.dr.Pavao Melada, franjevac i predsjednik Papinske Marijanske Akademije i član Odbora Doma hrvatskih hodočasnika. Svečanosti su bili nazočni: prof.dr.Antun Benvin, rektor sv. Jeronima, o.dr.Ivan Fuček, isusovac, profesor s Gregorijane, o.dr.Emanuel Hoško, član Vrhovne uprave Franjevačkog reda, brojni hodočasnici iz Zagreba i Požege koji su se našli u Domu hrvatskih hodočasnika.

Mnogi Hrvati, koji žive u Rimu, članovi Križarskog društva, te hrvatske i talijanske redovnice i gosti prijatelji ispunili su domsku kapelicu.

U propovijedi o.Melada govorio je kako su Rim i Papinstvo temelj Merčeve karizme, koja se u Domu na vidljiv način i ostvaruje. Propovjednik je pozvao sve da kroz molitvu i rad promiču poznavanje tog velikog i nezaobilaznog lika našeg katolicizma.

Zbor župe Marije Pomoćnice sa zagrebačke Knežije, koji je boravio u Rimu i davao brojne koncerte po rimskim župama, izveo je na proslavi nekoliko vrlo uspjelih skladbi. Proslavi dana Ivana Merza u Domu hrvatskih hodočasnika prisustvovao je i prvi veleposlanik Republike Hrvatske pri Svetoj Stolici prof.Ive Livljanić, koji se svojim lijepim govorom pridružio ovoj svečanosti.

16.XII.1993.
Proslava 70.obljetnice osnutka Orlovstva

97. rođendan Ivana Merza obilježen je posebnom svečanošću. Stjecajem okolnosti isti dan kad je Merz rođen - rođeno je bilo i Hrvatsko Orlovstvo, ali 27 godina kasnije -16.XII.1923. Ova obljetnica svečano je proslavljena u Zagrebu u Bogoslovskom sjemeništu na Kaptolu. U okviru ove proslave održana je i prva godišnja skupština Velikog križarskog bratstva nakon obnove organizacije. O svemu ovome opširnije izvještavamo na drugom mjestu u ovom broju Glasila.

1994. godina

Obnova javnog djelovanja Križarstva - nebesko djelo Merza

1 ove je godine obljetnica smrti Ivana Merza svečano obilježena i proslavljena u Zagrebu. U nedjelju 8.svibnja Veliko križarsko bratstvo organiziralo je svečanu akademiju u dvorani "Vijenac" u Bogoslovskom sjemeništu na Kaptolu. Akademija je započela papinskom i hrvatskom himnom u izvođenju Ćirilometodskog zbora iz Zagreba. O liku Ivana Merza govorio je Dario Sironić. Naglasio je kako je Merzu na umu bilo samo jedno: tražiti najprije Kraljevstvo nebesko. Merz je čvrsto postavio program hrvatskog katoličanstva, a obnova javnog djelovanja križara, idejnih sljedbenika Ivana Merza, njegovo je nebesko djelo, istaknuo je predavač čije je izlaganje opširnije donijela Križarska Straža, br.4, 1994. zajedno s prikazom cijelog programa. Na akademiji je također govorila i Andrea Tropčić, križarica iz Karlovca, koja je ocrtala Merzov stav prema ženama. Opširno je navela misli Marice Stanković koja je najbolje opisala tu tematiku, jer je Marica S. bila neposredni svjedok kako se Merz odnosio prema ženskom svijetu. Na akademiji su nastupili i karlovački đaci-križari s uspjelim recitalom "Ivan Merz - čovjek Božji." Gudački kvartet zagrebačke Muzičke akademije izveo je stavak iz gudačkog kvarteta Josepha Haydna.

Akademija je završila pjesmom "Hoćemo Boga" i križarskom himnom u izvođenju Ćirilometodskog zbora.

U utorak, 10.svibnja 1994. na obljetnicu Ivanove smrti sv.Misu je u Bazilici Srca Isusova predvodio zagrebački pomoćni biskup Marko Culej. Dijelove njegove propovijedi objavljujemo odvojeno u ovom broju Glasila Postulature.

Dan Ivana Merza obilježen je i u Osijeku

Obljetnica smrti Ivana Merza obilježena je i u Osijeku. Svetu misu uz sudjelovanje članova Križarske organizacije služio je u utorak 10.svibnja 1994. u Svetištu Srca Isusova o.Božidar Nagy. U propovijedi je prikazao svetački lik Ivana Merza. Među ostalim, spomenuo je da je za pokretanje postupka za Merzovu beatifikaciju zaslužan Kardinal Franjo Šeper koji je inače bio rođeni Osječanin. Nakon sv.Mise uslijedio je križarski susret s prigodnim programom u prostorijama svetišta.

Proslava Dana Ivana Merza u Karlovcu

Križari i Križarice u župi Karlovac-Dubovac uz pomoć crkvenog zbora priredili su proslavu Merčevog dana u nedjelju 8.svibnja 1994. u nacionalnom svetištu sv.Josipa. Poslije sv.Mise pod kojom je održana propovijed o sluzi Božjemu Ivanu Merzu, slijedio je program koji je vodila predsjednica Križarskog sestrinstva s.Danijela Pavlić. Najprije je otpjevana križarska himna, zatim su Mali Križari recitirali prigodnu recitaciju; crkveni zbor je otpjevao pjesmu Ivanu Merzu; dječaci Križari izveli su recitaciju "Merz - čovjek svete ljubavi", koju je za ovu zgodu napisala pjesničkim nadahnućem gospođa Dubravka Beljan. Tajnica Sestrinstva, s.Andrea Tropčić održala je predavanje "Merz o poslanju žene", a Matija Pavlaković otpjevao je solo pjesmu "Krist je naša radost" uz pratnju Andreje na orguljama. Završilo se himnom "Lijepa naša domovina."

I prošlih godina, kad je to bilo moguće obzirom na ratno stanje, održavane su proslave Merčevog dana, a na križarskim sastancima opet i opet se svraćamo na dragog nam Ivana, razmišljajući o njemu kao našem uzoru po kojem postajemo sve bliže i sve više Kristovi. Već smo podijelili mnogo sličica s molitvom za beatifikaciju Ivana Merza, a što nam je živa želja da se to što prije ostvari. (M.R.)

Vrijeme radosti

Izgovora biskupa Marka Culeja na proslavi Dana Ivana Merza, l0.svibnja 1994.g. u Bazilici Srca Isusova u Zagrebu:

"Obljetnica Merzove smrti nije vrijeme žalosti nego radosti jer je Ivan toga dana kao mladi orao poletio u nabo i postao velikanom Katoličke crkve, te nas i danas zapanjuje svojom duhovnom veličinom. Koliko je snažna bila duhovna iskra križarskog pokreta koju je on zapalio, najbolje pokazuje činjenica da pokret nije uspjela zatrti ni 45-godišnja vladavina ateista koji su bili sve poduzeli da ugase upravo nju. Evo, u ovo kratko vrijeme, otkako je proplamsala, već je osnovano dvadesetak društava.

Ivan Merz je živio u Kristu, za Krista i po Kristu i jedino zato njegov život nije prestao, nego on živi i danas. Krist je po Merzu bio prisutan na svijetu, zato je sada po Kristu Merz medu nama. Tajna je u srcu: Merčevo srce bilo je Kristovim hramom, tu se on klanjao Bogu u duhu i istini.

Posljednje godine svoga kratkoga zemaljskoga života Merz je proveo radeći na obnovi hrvatskog naroda. Put obnove je kajanje i spremnost na žrtvu. Isusova najsnažnija propovjedaonica je njegov odlazak na križ. To je vrhunac ljubavi. Otići na križ znači pristati da budeš tjelesno potpuno nemoćan, da na ovome svijetu nemaš nikakve moći. Ali to ne znači biti nemoćan jer je naš nebeski Otac svemoćan.

Kako danas otići na križ i ljubiti? Danas često čujemo riječ: etničko čišćenje. Isus Krist je svojevoljno otišao u smrt. Često čujemo kako riječ ljubav označava nesputanu tjelesnost i odnos muškarca i žene neopterećen djecom. Ta ljubav koja je izvorište života tako postade mjestom najvećeg ubijanja ljudskih bića.

Jest, danas je pravi križ ljubiti čovjeka. No, valja jedno znati: tek onda kad se ljudsko biće rodi na ovoj zemlji stječe šansu da postane djetetom Božjim. Svaka, dakle, žena koja rodi dijete daje mu priliku da postane sinom Božjim i po Isusu Kristu.

Ivan Merz je ljubio svakoga čovjeka, i samo onaj koji ljubi postaje Kristovim apostolom. Ako budemo ljubili, tek tada ćemo moći i drugima pomoći da budu ne samo ljubljeni nego i da sami ljube. Najveći uspjeh koji čovjek može postići jest ljubiti neprijatelja i učiniti ga prijateljem...."

U Osnovnoj školi u središtu Zagreba

Otkrivena spomen ploča Ivanu Merzu

Prigodom proslave dana Ivana Merza, obljetnice njegove smrti, l0.svibnja 1993. u zgradi Osnovne škole koja se tada još zvala "Otokar Keršovani" u središtu Zagreba u ulica Račkoga, otkrivena je spomen ploča Ivanu Merzu. U toj je naime zgradi, koja je nekada bila bolnica, umro Ivan Merz prikazujući svoj mladi život kao žrtvu Bogu za hrvatsku mladež. Znade se točno prostorija i mjesto gdje mu se nalazio bolnički krevet na kojem je umro: na prvom katu, prostorija nasuprot desnog stubišta, (engleski kabinet), desno uz prozor.

Spomen ploču izradio je u Parizu g.Zlatko Katilović, a otkrio ju je o.B.Nagy, postulator, koji je za tu prigodu došao iz Pariza.

Na svečanosti otkrivanja spomen ploče okupili su se Ivanovi štovatelji, predstavnici Križarske organizacije, te profesori i đaci same škole koji su izveli i prigodni program. Nakon postulatora, koji je naglasio da je Ivan Merz posvetio sav svoj život za hrvatsku mladež da bi to okrunio i na samrti žrtvom svoga života, govorio je i predsjednik Križarske organizacije dr.Lav Znidarčić.

Tekst natpisa na spomen ploči glasi:

U ovoj zgradi, bivšoj bolnici
završio je zemaljski život i prešao u blaženu vječnost

Dr. IVAN MERZ

* 16.XII.1896. + 10.V.1928.
profesor Nadbiskupske klasične gimnazije u Zagrebu

Kao vjernik-laik odgajatelj je hrvatske mladeži u katoličkoj organizaciji Hrvatskog Orlovskog Saveza čiji je suutemeljitelj 1923. i idejni vođa. Promiče Katoličku Akciju i vjernost Kristovu Namjesniku - Papi u Rimu. Umirući ovdje prikazuje Bogu svoj mladi život kao žrtvu za hrvatsku mladež kojoj je dao geslo ŽRTVA-EUHARI-STIJA-APOSTOLAT. Uzor je mladima u katoličkoj organizaciji KRIŽARA koja je 1930., nakon uvođenja diktature, naslijedila dokinuto Orlovstvo. Sahranjen je u Bazilici Srca Isusova u Zagrebu.

Ovu spomenu-ploču postavili su 1993. Postulatura za beatifikaciju Ivana Merza i Veliko Križarsko Bratstvo prigodom 70. obljetnice osnutka Hrvatskog Orlovskog Saveza.

U Zagrebu jedna škola dobila ime "Dr.lvan Merz"

Zagrebačka bolnica u ulici Franje Račkoga u kojoj je l0.svibnja 1928.g. umro Ivan Merz postala je kasnije osnovna škola i u komunističkom režimu nosila je naziv "Otokar Keršovani". S demokratskim promjenama kada su mnoge škole promijenile nazive, te nakon podizanja spomen ploče Ivanu Merzu u istoj zgradi, uprava škole, uz odobrenje Ministarstva prosvjete, dala je školi ime "Dr.lvan Merz" obzirom da je on bio prosvjetni radnik, veliki odgojitelj hrvatske mladeži i daje u istoj zgradi završio svoj zemaljski život. Promjena imena nastupila je na početku školske godine 1994./95. Osim toga smrtni dan Ivana Merza, l0.svibnja slavit će se od sada kao Dan ove škole. Postulatura za beatifikaciju Ivana Merza najsrdačnije zahvaljuje školi na ovom dostojnom obilježavanju njihove ustanove u čijoj je zgradi Ivan Merz prikazao svoj mladi život Bogu kao žrtvu za hrvatsku mladež.