|
Zbor vjernika laika u ZagrebuSvjesna poslanja laika i njihove uloge u Crkvi, Hrvatska biskupska konferencija i Vijeće za laike organizirali su Zbor hrvatskih vjernika laika u Zagrebu od 16. do 18. listopada 1992.g. Okupilo se više od 600 angažiranih laika, predavača i uglednih gostiju. Skup je pozdravio uzoriti Kardinal Franjo Kuharić, koji je rekao: "U laicima Kristova se Crkva ponazočuje u najraznovrsnijim područjima života kao znak i vrelo ufanja i ljubavi" Prisutne je pozdravio i predstavnik Sv.Oca Ivana Pavla II. - apostolski nuncij G. Einaudi. Zbor je otvorio mons.Josip Bozanić, biskup krčki, predsjednik Vijeća HBK za laike. Analizu pobudnice "Cristifideles laici", koja inzistira na tome da sudjelovanje laika u spasonosnoj misiji Crkve bude "bogatije, potpunije i skladnije", iznio je dr.Josip Baloban. Okosnicu pobudnice predstavljaju Isusove riječi "Idite i Vi u moj vinograd"(Mt 20,3-4). Na zboru su nastupili sa izvrsno pripremljenim predavanjima i ostali predavači, laici, angažirani župljani, vjeroučitelji, liječnici, roditelji, odgajatelji i profesori katoličkih učilišta. Otkrivena je dugo vremena potiskivana energija, žar i polet hrvatskih vjernika laika i želja za aktivnim i nesebičnim angažiranjem u Crkvi, da bi to djelovanje bilo prepoznatljivo. "Svi pokreti u Crkvi proizlaze iz brige za siromahe." (Kard.Etchegeray) Sudionici Zbora složili su se daje obitelj mjesto posvećenja, a brak uzvišen poziv i to poziv na svetost. Obnova lica zemlje, poslije tolikih bolnih godina nevjerstva, mora se događati ponajprije u obitelji. Na zboru su mnogi uzeli riječ i iznosili svoja svjedočanstva, svoja zapažanja i prijedloge. Mnoga društva i pokreti predstavili su se na Zboru. To je posebni vid laičke duhovnosti, molitve, karitasa, obiteljskog apostolata i apostolata molitve, udruženja katoličkih intelektualaca, mladeži i starijih. Od dvadesetak predstavljenih društava deset je pod skrbništvom Isusovaca, ustvrdio je sudionik u diskusiji. "U stvari, 450 godina povijesti Družbe Isusove su godine plodnih druženja s laicima. Ignacijev duh se u njima očitovao u Crkvi u različitim oblicima i nastavlja to snažno činiti kako vidimo, sve do naših dana" ( pismo Generala prijateljim i suradnicima, 1991.g.) Analizirajući društva u kojima je svoje uzore i mjesto našao hrvatski vjernik laik, vidimo da su mnoga nastala izvan naše domovine, u Dublinu (Marijina legija), u predgrađima Madrida (Neokatekumeni), na američkim sveučilištima (Karizmatici). Zapaženo predavanje o prijeratnom laičkom gibanju, organizacijama i pokretima u Crkvi u Hrvata održao je predsjednik Križarske organizacije dr.Lav Znidarčić. U svome izlaganju govorio i o Ivanu Merzu kao uzoru laičkog apostolata. Osoba i lik Ivana Merza bili su nazočni na skupu i izvan predavanja preko slika i publikacija koje je Postulatura ponudila sudioncima skupa. Katolički pokret dao je našoj Crkvi i Domovini izuzetne ljude i kršćane, intelektualce, mučenike i priznavaoce. Značenje tog najidealnijeg pokreta hrvatske mladeži, osobito dolazi do izražaja zato što su statuti Pokreta aktualni i danas, a ideje prepoznatljive u papinoj pobudnici "Vjernici laici". Misli i zapisi velikana tog Pokreta - Sluge Božjeg dr. Ivana Merza o suradnji s hijerarhijom Crkve, o Papinstvu i vjernosti Crkvi, neizostavne su u utemeljenju budućih javnih vjerničkih društava. Ovim Zborom hrvatskih vjernika laika, otškrinuta su vrata sustavnijem angažiranju laika. Treba ih otvoriti Duhu Svetom, kojega šalje Krist da vodi i upravlja Crkvom. Ing.Branko Korbar |