|
|
|
Rimski dnevnik „L'Avvenire“
Ugledni talijanski katolički dnevnik »L'Avvenire«, kojemu je urednik poznati javni radnik g. Imolo Marconi donosi u svom broju od 4. siječnja o. g. veoma lijepi informativni članak o hrvatskim Križarima i o dr. Ivanu Merzu. Naslov je: »Katolička Akcija u Hrvatskoj« - a podnaslovi: »Organizacija Križara« i »Ivan Merz pionir Katoličke Akcije u Hrvatskoj.« - Budući da je članak od velikog značenja, donosimo ga u cjelosti u hrvatskom prijevodu: »Antun Mahnić, krčki biskup je prenio u hrvatsku zemlju obnovne ideje Papa t. j. suradnju laika u hierarhijskom apostolatu Crkve i na taj je način posijao sjeme Katoličke Akcije u Hrvatskoj. Među prvim znatnim ličnostima, koje su se odazvale pozivu biskupa Mahnića bilježimo profesora Ivana Merza. Rodio se je 16. prosinca 1896. u Banjoj Luci u Bosni. Već od svoje mladosti se je isticao svojom izvanrednom inteligencijom. Po želji svojih roditelja pođe u vojničku akademiju u Bečko Novo Mjesto, ali ubrzo se uvidjelo, da ova služba nije stvorena za njega i upiše se na bečko Sveučilište. Sudjelovao je u svjetskom ratu, nakon kojega se povrati u Beč, a zatim u Pariz, da nastavi svojim studijem filozofije. Ovdje je izgrađivao svoje katoličko uvjerenje. Njegovo geslo bilo je: »Aut catholicus, aut nihil« i njemu je ostao zauvijek vjeran. Vrativši se iz Pariza, bio je imenovan profesorom na nadbiskupskoj gimnaziji u Zagrebu, gdje je ostao do smrti. Djelatnsot života dra Merza bila je tako golema, da je svojim radom uspio stvoriti u Hrvatskoj novu omladinu, punu duha Božjega, punu poleta i oduševljenja za katoličku stvar. Dr. Merz je mnogo radio i na literarnom polju. Izdao je dvije knjige: »Katolici i novi plesovi« i »Ti i ona«. Napisao je također i veoma mnogo članaka o umjetnosti, liturgiji, o katoličkim organizacijama i o Katoličkoj Akciji. Dr. Merz je cijenio meditaciju kao, bazu kršćanskog života. On piše: Razmišljanje o božanskim stvarima je pojedinačna ljudska suradnja sa unutrašnjim Božjim životom…. Razmatrati i sjediniti se s Bogom: ovo mora biti djelo čitavog mog života.« Meditirao je svakog dana tri četvrt sata, prije nego li je prisustvovao Sv. Misi, koju je pratio s Misalom. Po ovomu se smatra i pionirom liturgijskog pokreta u Hrvatskoj. »Liturgija - tvrdi on - je živa umjetnost, kao što je živ i Naš Gospodin Isus Krist.« - Ljubio je Euharistijskog Krista iznad svih stvari. Svakog dana se je pričešćivao s najvećom sabranošću. Na osobit je način štovao Namjesnika Isusa Krista na zemlji. Ova njegova velika ljubav prema Rimskom Papi našla je velik odjek po cijelom hrvatskom narodu. S velikim oduševljenjem čitao je i studirao Enciklike Papa i stoga su ga nazvali »Čovjekom Enciklika i silaba.« - Veoma je štovao Blaženu Djevicu Mariju, a naročito Lurdsku Gospu. Spominju se njegova hodočašća u čudotvornu Špilju. Svakog je dana molio Sv. Krunicu. Bio je ponizan, čistog života, pun kršćanske ljubavi. Mnogo je trpio. I u bolesti provodio je odvažno asketski život. U jednom pismu koje je P. Irenée Hausherr D. J. pisao P. Sakaču o prof Merzu, kojeg je upoznao u Rimu, kada je ovaj došao u Sveti Grad 1925. godine čitaju se i ove riječi: »Dr. Merz mi izgleda svetac, koji se nalazi iznad i izvan ovoga svijeta, i koji je u Bogu našao svoju sreću i slobodan od svih potražnja za ličnom utjehom, ništa drugo ne želi nego samo iscrpsti čitav svoj život u službi djece Božje… Hrvati moraju biti zahvalni Bogu, što im je dao dra Merza kao uzora pravog kršćanina.« Dr. Merz bio je promicatelj Katoličke Akcije prema uputama Pape Pia XI. u Enciklici »Ubi Arcano Dei.« Proučavajući duboko bit Katoličke Akcije došao je do zaključka, da ova mora biti iznad i izvan bilo koje političke stranke. Sveto je umro u 32-godini života, od bolesti koju je nosio još od svoje mladosti, 10. svibnja 1928. godine. Dan prije njegove smrti utješila ga je brzojavka Svetog Oca, u kojoj mu je uputio Svoj apostolski blagoslov i najtoplije želje. Sprovod mu je bio veličanstven. Iz svih strana Hrvatske došli su predstavnici da otprate na zadnji počinak ovoga svoga velikog apostola. Ogromni rad dr. Merza nije ostao bez ploda. Za vrijeme njegovog života osnovana je muška i ženska organizacija »Križara«, koji imadu za cilj: »preporoditi Hrvatsku u Kristu.« Po čitavoj Hrvatskoj danas imade više od 50.000 članova i članica križarske organizacije. S osnutkom nove Nezavisne Države Hrvatske svanula, je zora boljih dana za Križare, jer su oni do sada bili progonejni od bivše jugoslavenske vlade, a danas su priznati od najviših vlasti. Križari, koji su i do sada donijeli hrvatskom narodu neprocijenjiva dobra, nastaviti će i u budućnosti radom pod vodstvom svojih crkvenih poglavara i svim svojim snagama nastojati da postignu cilj koji im je Providnost namijenila u hrvatskom narodu.« Uz članak se nalazi i slika dra Ivana Merza. * Zamijenio s Orlovima (op. prevodioca). «Dr. Ivan Merz u prirodi», Nedjelja, Zagreb, 25. siječnja 1942., br. 4
Dr Ivan Merz u prirodi
Merz je mnogo boravio u velebnoj prirodi, osobito u vrijeme rata: Alpske planine snijegom zasute, visoke stijene, duboke doline i strmi obronci i svi oblici lijepe i gorde i strašne prirode! Sve je to prošao i nije pred tim zatvorio oči, već je sve to promatrao bistrim svojim umom i razmišljao o tom: »I upravo da što bolje mognemo zaroniti u taj neizmjerni Svemir, te uz to mnogo objektivnije promatrati vanjski život, što nas okružuje, moramo ubiti u sebi svaku strast i težiti asketskom životu. Ko je barem malo pokušao da ide tom cilju, vidjet će svijet oko sebe u sasvim drugačijem svijetlu, osjetiće bolje one tajne niti grijeha, koje se isprepliću oko moderna društva, pa se s njim igraju kao mačka s mišem. Zar ne znaju ti - moderni ljudi - da opstoji svemir, tako velik i krasan, a da je Onaj, koji je to zamislio, veći od svega toga… da, da će oni umrijeti, nestati sa svim njihovim »ljubavima« i…«
Križari Zađimo i mi u velebnu prirodu i promatrajmo velika djela Božja! |