|
STOTA OBLJETNICA ROĐENJA SLUGE BOŽJEGA
IVANA MERZA
1896. – 16. XII. – 1996.
-----------------------------------------------------------
ZNANSTVENI SIMPOZIJ O IVANU MERZU
Zagreb, 14. prosinca 1996.
Organizatori:
Filozofsko–teološki institut Družbe Isusove - Zagreb
Filozofski fakultet Sveučilišta - Zagreb
Nadbiskupska klasična gimnazija - Zagreb
IVAN MERZ ,
KATOLIČKE ORGANIZACIJE I
POKRETI
U PRVOJ
POLOVINI 20. STOLJEĆA
U HRVATSKOJ
16. prosinca
1996. navršilo se sto godina kako je u Banjoj Luci rođen Sluga Božji Ivan
Merz. Ta je obljetnica svečano obilježena u Hrvatskoj ali i u
onim mjestima koja su posebno povezana s
Ivanom Merzom: Banja Luka, Pariz, Rim. U okviru proslava i
obilježavanja ovog Merzovog jubileja održan je znanstveni simpozij posvećen
liku i djelu Ivana Merza. Naziv Simpozija bio je:
Ivan Merz,
katoličke organizacije i pokreti u prvoj polovini 20. stoljeća u Hrvatskoj
Simpozij je održan u subotu, 14. prosinca 1996., u Velikoj dvorani
Nadbiskupske klasične gimnazije u Zagrebu, tj. u onoj ustanovi gdje je Merz
bio profesor kroz šest godina. Organizatori Simpozija bile su ove ustanove:
Filozofsko–teološki institut Družbe Isusove, Filozofski fakultet Sveučilišta
u Zagrebu i Nadbiskupska klasična gimnazija u Zagrebu.
U organizacijskom Odboru bili su: o. Marko MATIĆ, predstojnik
Filozofsko–teološkog instituta, predsjednik Organizacijskog odbora; prof.dr.
Milka Jauk–Pinhak, prodekan Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu; o.
Petar Galauner, ravnatelj Nadbiskupske klasične gimnazije; o. Božidar NAGY,
postulator kauze Ivana Merza i tajnik Organizacijskog odbora.
Simpozij je bio podijeljen u tri tematska kruga. 1. Vjerska i društvena
gibanja u Hrvatskoj; 2. Duhovni lik Ivana Merza; 3. Utjecaji Ivana Merza.
Na početku simpozija zbor učenika Nadbiskupske klasične gimnazije pod
ravnanjem o. Ante Lozuka, otpjevao je himnu u čast Ivanu Merzu (M. Validžić
–V. Glasnović).
PREDAVANJA NA
SIMPOZIJU
Dr. Marko Matić: Ivan Merz Čovjek našega
vremena i za naše vrijeme
Uvodni govor na otvorenju IV. simpozija o Merzu
Prvi
dio: Vjerska i društvena gibanja u Hrvatskoj
Dr. Stanislav Vitković: Biskup Antun Mahnić
i Katolički pokret
Nakon što je postao biskup u Krku 1897. Antun Mahnić započinje veliko
gibanje u Crkvi u Hrvata pod nazivom Katolički pokret. Svoj obnoviteljski
rad započeo je najprije među mladeži potičući osnivanje katoličkih društava
za mladež. 1905.g. pokreće časopis "Hrvatska stražu" preko kojega je
organizirao i učvrstio Katolički pokret u Hrvatskoj. Potiče pokretanje
časopisa "Luč" za katoličku mladež. Svojim Katoličkim pokretom kojim je
predusreo i samog Papu Pija XI. papu Katoličke akcije, Mahnić je snažno
pridonio razvoju katoličkog laikata i njegovog angažiranja u crkvenom i
javnom životu u Hrvatskoj.
Dr.Zlatko Matijević: Hrvatska pučka stranka
i Ivan Merz
Dr.
Petar Rogulja svojim člankom "Pred zoru" objavljenom 1916.g. započeo je
ideologiziranje Hrvatskog katoličkog pokreta. Prema njegovom mišljenju
Hrvatski katolički pokret trebao je prodrijeti u sva područja života i imati
također i svoju političku stranku. To je djelomično i ostvareno kada je
vodstvo Hrv. kat. pokreta osnovalo Hrvatsku pučku stranku koja je među
ostalim bila i jugoslavenski orijentirana. Uvođenjem depolitizirane
Katoličke Akcije na čemu se posebno zalagao Ivan Merz i koji se protivio
shvaćanju da svi katolici moraju pristajati ili glasati samo za jednu
stranku, nastala su unutar Katoličkog pokreta brojna sučeljavanja, diskusije
i rasprave. Ovaj spor završen je 1929. uvođenjem diktature Aleksandra
Karađorđevića.
Miroslav
Klobučar: Hrvatsko Orlovstvo
Početkom 20.st. u slavenskim se zemljama počeo razvijati orlovski pokret za
mladež, katoličke orijentacije, kao reakcija sokolskom pokretu koji je bio
liberalnog usmjerenja. U Hrvatsku orlovski pokret dolazi iz Čehoslovačke
preko Slovenije. Osnivanjem Hrvatskog orlovskog saveza 1923.g. orlovski se
pokret u Hrvatskoj osamostaljuje. Zahvaljujući nastojanjima Ivana Merza,
hrvatsko Orlovstvo se postavlja na temelje papinske Katoličke Akcije i
postaje zdrava katolička organizacija za odgoj mladeži koja je i od
hrvatskih biskupa bila tako smatrana i preporučivana. Na samrti Ivan Merz je
prikazao Bogu svoj mladi život kao žrtvu za hrvatsko Orlovstvo.
Prof.
Ivanka Jardin: Ivan Merz i nadahnuća iz Francuske
Ivan Merz je proveo na studiju u Parizu od 1920. do 1922.g. Studirao je
francusku književnost na Institut Catholique i na Sorbonni. Osim studija
Ivan Merz se posebno angažirao u proučavanju katoličkog života u Francuskoj.
Uspostavio je brojne kontakte s francuskim književnicima i katoličkim
intelektualcima što je upotpunilo njegovu kulturnu i duhovnu formaciju.
Svoja poznanstva u Francuskoj Merz je također koristio za promicanje istine
o položaju hrvatskih katolika u tadašnjoj državi kraljevini SHS.Vrativši se
u Zagreb Merz je nastavio kontakte s Francuskom i postao je most između
francuske i hrvatske kulture.
Dr. Lav
Znidarčić: Ivan Merz – uzor mladima u katoličkim organizacijama.
Još za
vrijeme svoga života Merz je bio veliki uzor mladima u Orlovskoj
organizaciji kojoj je 1923. god. bio suutemeljitelj i čije je djelovanje
postavio na temelje Katoličke Akcije. Beogradska diktatura dokinula
je Hrvatsko orlovstvo 1929.g. Sljedeće, 1930. godine osniva se Križarska
organizacija koja je započela kao dio općecrkvenog pokreta Apostolata
Molitve. Preuzeli su geslo što ga je Ivan Merz dao još Orlovstvu a sadržan
je u riječima: Žrtva Euharistija Apostolat. Ovo je geslo Merz donio iz
Francuske od Euharistijskih križara koji su na izričit zahtjev Pape Ivana
XXIII. promijenili ime i danas djeluje pod imenom koje im je sam Papa dao:
Euharistijski pokret mladih.
Drugi
dio: Duhovni lik Ivana Merza
Dr.
Marin Škarica: Liturgijski život i djelovanje Ivana Merza
Ivan Merz se smatra jednim od glavnih promicatelja liturgijskog pokreta i
obnove u Hrvatskoj u ovome stoljeću. Njegova doktorska disertacija o
utjecaju liturgije na francuske književnika veliki je pokazatelj koliko je
Merz bio prožet liturgijom. Ljubav prema Crkvi bio je u stvari izvor i
temelj Merčeva liturgijskog života. Kroz liturgiju Merz je posebno
proživljavao crkvenu godinu i na taj način duboko je uronio u božanski život
milosti. Sav njegov duhovni život usredotočen je na liturgiju. Za njega je
liturgija također i sredstvo duhovne obnove i života u Bogu. Liturgija i
život s Crkvom bili su za njega temelj njegova duhovno-obnoviteljskog
apostolata među hrvatskom katoličkom omladinom što je provodio u Orlovstvu i
općenito u Crkvi u Hrvata.
Dr.
Miljenko Belić: Crkva i hijerarhija u životu i spisima Ivana Merza
Autentični Merz nije nipošto od onih ljudi koje se mogu naći pred Bogom a
zadržati mentalitet kompromisa i ne dati Bogu sve. To jasno slijedi iz
Ivanovih tekstova, ali i iz njegove životne prakse privatne i orlovske.
Svoju duhovnost Ivan Merz je gradio na čvrstim temeljima crkvenog učenja.
Nakon povratka u Zagreb Merz sistematski studira skolastičku filozofiju, pa
teologiju, te crkvene dokumente, papinske i biskupske. To je još više u
njemu učvrstilo onaj pravi crkveni duh, odanost prema Papi i biskupima, čiji
je autoritet i njihovo učenje promicao i branio na svakom mjestu. Kao
vjernici mi u tom i takvom radikalno Božjem Ivanu prepoznajemo zahvat i dar
Duha Svetoga. Dar je to Ivanovoj osobi; a po njemu i cijeloj Crkvi, a u
Crkvi i nama.
Dr.
Božidar Nagy: Ivan Merz - čovjek vjere i odgojitelj za vjeru
Svoj kršćanski identitet Merz doživljava kao poziv, kako se i sam jasno
izrazio: "Katolička vjera jest moje životno zvanje". Njegova vjera nije bilo
apstraktno vjerovanje u Boga. Objekt njegove vjere jest u prvom redu Krist
kao prijatelj, potom Krist nazočan u Euharistiji, Krist kao Kralj, potom
Krist Crkve. Karakteristike Merčeve vjere bile su: intenzivan odnos s
nadnaravnim, čvrstoća, univerzalnost te prožimanje vjere i života. Njegova
vjera izražavala se u svim onim oblicima kako ih Crkva preporuča vjernicima.
Kao odgojitelj za vjeru Merz je imao jasne nadnaravne ciljeve prema kojima
je vodio odgajanike, a metode koje je upotrebljavao bile su samo one koje
Crkva upotrebljava i preporuča u kršćanskom odgoju.
Treći
dio: Utjecaji Ivana Merza
Prof.
Nevenka Nekić: Ivan Merz profesor i odgajatelj na Nadbiskupskoj klasičnoj
gimnaziji
Dr.Ivan Merz bio je profesor francuskog jezika i književnosti na
Nadbiskupskoj klasičnoj gimnaziji u Zagrebu od 1922. do 1928. U toj službi
odigrao je značajnu ulogu u odgoju budućih hrvatskih svećenika koji će u
njemu prepoznati vrsna stručnjaka i uzornog pedagoga. Sva ona svojstva koja
je nastojao izgraditi kod svojih učenika sam je posjedovao: čvrstoća
karaktera, mirnoća, pravednost, marljivost, pobožnost. Smatrao je da najviše
pomaže u oblikovanju učenika vjera, umjetnost i povijest. Za svoj stručni
rad na području francuskog jezika dobio je vrijedna priznanja od francuskih
nadležnih ustanova.
Dr.
Milka Jauk Pinhak: Doktorska disertacija Ivana Merza
U svojoj doktorskoj disertaciji "Utjecaj liturgije na francuske pisce" Ivan
Merz istražuje francusku književnost tražeći u njoj elemente liturgije.
Zajedno s H.Taine-om Merz zaključuje da je liturgija igrala veoma važnu
ulogu u formiranju europske civilizacije i svih umjetnosti već od srednjeg
vijeka. Posebno to važi za Francuze za koje liturgija predstavlja nacionalno
naslijeđe. Francuske književnike Merz je podijelio na liturgijske,
antiliturgijske i indiferentne. U svojoj disertaciji Merz se pokazuje kao
književni istraživač koji finim, razrađenim i učenim analizama otkriva nove
elemente u bogatoj francuskoj književnosti. Ova disertacija jest djelo Merza
kao književnog povjesničara, znanstvenika i profesionalca, zaljubljenika u
francusku kulturu i dubokog vjernika.
Dr.Predrag Belić: Ivan Merz, suradnik časopisa Život
Neposredni poticaji Merčevom književnom stvaralaštvu bile su potrebe
hrvatskog katolicizma uopće i Katoličkog pokreta napose. Merz je pisao
isključivo u katoličkom tisku. U 19 takvih časopisa Merz je objavio 123
bibliografske jedinice od čega se na sam Život odnosi 12 članaka. Suradnja u
Životu dijeli se na period prije i poslije studija u Parizu. U tim svojim
člancima Merz obrađuje teme o životu katolika u Austriji i Njemačkoj, o
Katoličkoj akciji, a većina članaka posvećena je liturgiji i temama s
područja kršćanskog morala.
Slavica
Tuškan: Ivan Merz, Marica Stanković i zajednica Suradnica Krista Kralja
Dvije osobe i jedna ustanova su najdublje međusobno povezane i nedjeljive.
Ivan Merz je svojom produhovljenom i svetačkom pojavom najviše utjecao na
Maricu Stanković tako da je ona pošla njegovim stopama najprije u apostolatu
među ženskom katoličkom mladeži a onda u potpunom posvećenju svoga života
Bogu. Ivan Merz ju je poticao i oduševljavao za osnivanje "civilnog reda",
svjetovnog instituta po uzoru na Opera Cardinal Ferrari iz Italije što je on
najozbiljnije mislio osnovati i u Hrvatskoj. Nakon Merčeve smrti Marica
Stanković ostvarila je Merčevu ideju za žene utemeljivši zajednicu Suradnica
Krista Kralja.
Mons.
Fabijan Veraja: "Causa canonizationis" Sluge Božjega Ivana Merza
Informativni biskupijski postupak za proglašenje Ivana Merza blaženim
pokrenut je 1958.g. u Zagrebu uoči tridesete godišnjice njegove smrti.
1983.g. stupio je na snagu novi pojednostavljen zakon o kauzama svetaca što
se pozitivno odrazilo na Merčevu kauzu koja još nije bila završena na
biskupijskoj razini. 1985.g. biskupijski informativni proces je završen i
kauza je 1986. g. prenesena u Rim na Kongregaciju za kauze svetaca gdje se
rad na njoj nastavlja. U tijeku je izrada temeljnog dokumenta zvanog
"Positio" o životu, krepostima i glasu svetosti Sluge Božjega Ivana Merza.
Kad dokument bude dovršen ide na raspravu konzultora teologa, a potom o
njemu raspravljaju kardinali nakon čega slijedi papinski dekret o herojskom
stupnju kreposti dotičnog kandidata oltara. Nakon posebnog postupka u kojem
se dokazuje čudo koje se dogodilo po zagovoru Sluge Božjega slijedi njegovo
proglašenje blaženim kad za to dođe vrijeme. |