SIMPOZIJ O DR. IVANU MERZU

U Zagrebu, 24. i 25. XI. 1978.

»Katolička vjera jest moje životno zvanje« — pod tim geslom koje je bilo velikim slovima istaknuto na pozornici dvorane »Vijenac«, održan je 24. i 25. studenog 1978. u Zagrebu u Bogoslovskom sjemeništu na Kaptolu Simpozij na temu »Pojava i značenje dra Ivana Merza u Crkvi u Hrvatskoj«. Simpozij je održan u okviru proslave 50. obljetnice smrti dra Ivana Merza, a organizirala ga je Postulatura za beatifikaciju Ivana Merza uz sudjelovanje Bogoslovskog fakulteta i Interdijecezanske srednje škole, gdje je Ivan Merz službovao kao profesor.

Samom otvorenju Simpozija i prvim predavanjima prisustvovali su zagrebački nadbiskup Franjo Kuharić, pomoćni sarajevski biskup Tomislav Jablanović, dr. Celestin Tomić, dekan Teološkog fakulteta, preč. Đuro Pukec, rektor Bogoslovije; o. Vladimir Vlašić, DI, rektor Dječačkog sjemeništa i direktor; o. Franjo Pšeničnjak, rektor isusovačkog kolegija; o. Ferdo Čavar, provincijal franjevaca konventualaca; o. Karlo Kaić, provincijal franjevaca; o. Bonaventura Sagi, provincijal kapucina; dr. Tomislav Šagi Bunić, profesor Teološkog fakulteta; o Roko Tomić, vicepostulator kauze o. Ante Antića te brojni drugi prijatelji i štovatelji Ivana Merza. Od gostiju izvan Zagreba bio je prisutan Mons. Branimir Župančić kao delegat banjalučkog biskupa, vlč. Josip Bozanić, tajnik krčkog biskupa Karmela Zaninovića, dr. Marko Perić, tajnik mostarskog biskupa, o. Blaž Čavec, Dl, kao delegat Dubrovačkog sjemeništa, č. s. Berhmana Nazor, provincijalka franjevki Splitske provincije.

Na Simpoziju je održano osam predavanja. Uvodno predavanje imao je biskup Mijo Škvorc, predsjednik crkvenog biskupijskog suda za beatifikaciju Ivana Merza. Dao je jedan pregled na koji je način Ivan Merz prisutan danas u našoj sredini. Zatim je u svjetlu onoga što je Merz govorio i činio, pokušao prikazati kako bi se Ivan kao angažirani laik snalazio u našem pokoncilskom vremenu, kako bi reagirao na razne pojave i zbivanja unutar naše Crkve. U prvom redu tražio bi duboku osobnu vjeru i duhovni život te vjernost Crkvi i njezinoj hijerarhiji. Biskup Škvorc završio je svoje izlaganje tvrdnjom kako je Merz sve prisutniji u našoj Crkvi nakon 50 godina kao darovana milost, jer je svojim životom dao divno svjedočanstvo za Krista.

O. Damjan Damjanović, bivši franjevački provincijal, obradio je u svome predavanju temeljne crte Merčeve duhovnosti. Prikazao je Merčev duhovni portret, djelovanje Milosti u njegovoj duši i njegovu suradnju s Milošću. O. Damjan istaknuo je na početku da mu je Merz osobno bio profesor godinu dana pa mu je to omogućilo lakši pristup izradi same teme. Predavač je na koncu predavanja naglasio da je Merz na najidealniji način ostvario ono što je Koncil istaknuo da je nezaobilazan zadatak svakog nosioca općeg svećeništva, tj. da se Kristovi sljedbenici prikazuju Bogu kao žrtve ugodne, svete, da po svem svijetu svjedoče za Krista i opravdavaju svoju nadu u vječni život onima koji to traže.

O. DAMJAN DAMJANOVIĆ, FRANJEVAC

Dr. Josip Kribl, profesor Teološkog fakulteta u Zagrebu obradio je temu »Crkva i njezina hijerarhija u životu i radu Ivana Merza«. Naglasio je da je Ivanova ljubav prema Crkvi i njegova vjernost i poslušnost crkvenoj hijerarhiji, napose prema Papi, Kristovom Namjesniku, bila temeljna crta Ivanove duhovne fizionomije kao katoličkog intelektualca.
Dr. Marin Škarica, vicerektor i profesor na Visokoj bogoslovskoj školi u Splitu, u svom je referatu prikazao Merza kao promicatelja liturgijske obnove u Hrvatskoj. Dr. Škarica je 1975. god. obranio svoju doktorsku dizertaciju u Rimu o ulozi Merza u liturgijskom pokretu u Hrvatskoj pa je u svome predavanju iznio rezultate svoga rada. Naglasio je kako je Merz upravo kao laik jedinstvena osoba u liturgijskom pokretu našega stoljeća. Zaključio je kako su Merčeve osnovne ideje, misli i zaključci sa područja liturgije i liturgijskog apostolata potpuno u skladu s postavkama II. vatikanskog koncila pa prema tome imaju trajnu vrijednost.

DR. MARIN ŠKARICA, SPLIT

Dr. Slavko Šarić, Ivanov suradnik u katoličkoj organizaciji, obradio je temu »Ivan Merz i provođenje Katoličke Akcije u Hrvatskoj«. Dao je historijski prikaz Merčevog pionirskog zalaganja na tom području i istaknuo je njegovu jedinstvenu ulogu u suradnji laikata s hijerarhijskim apostolatom Crkve, što je bila bit Katoličke Akcije.

O. NIKOLA ROŠČIĆ, FRANJEVAC-KONVENTUALAC

O. Nikola Roščić, bivši provincijal franjevaca konventualaca, u okviru svoga predavanja koje je nosilo naslov »Apostolat Ivana Merza u svjetlu II. vatikanskog koncila« obradio je tri teme: Merz i nadahnuće pariškog kruga; Merz — obrisi teologije laikata; Merz i mi danas. U prvoj temi O. Roščić je upozorio na veliku sličnost između ideja koje je zastupao Merz i Jacques Maritain, pa je zaključio da je Merz morao biti u kontaktu s Maritainom i pod utjecajem njegovog idejnog svijeta. Predavač se, međutim, posebno zadržao na teologiji laikata koja u Ivanu Merzu nalazi svoje prve obrise u našim krajevima a nakon II. vatikanskog koncila dobila je u cijeloj Crkvi široki zamah. O. Roščić je naglasio kako bi upravo pod tim vidom trebalo Merza dalje proučavati i iznio je prijedlog da se Institut za teološku izobrazbu laika prozove imenom dra Ivana Merza, što je od svih sudionika Simpozija bilo pozdravljeno oduševljenim pljeskom.

Mara Čović, nasljednica Marice Stanković u vodstvu Zajednice suradnica Krista Kralja, kojoj je idejni začetnik sam Ivan Merz, prikazala je i obradila Merčev lik kao uzora i učitelja ženske mladeži. Istaknula je Ivanov veliki utjecaj kako u smislu očuvanja životnih vrijednosti tako isto u pravcu apostolske angažiranosti.

0. Božidar Nagy, isusovac, koji je također izradio doktorsku dizertaciju o Ivanu Merzu kao odgojitelju, iznio je u svome predavanju ciljeve, sadržaje i metode Merčevog odgojnog rada. Zaključio je s tvrdnjom da je djelo Ivana Merza na polju katoličkog odgoja u skladu s današnjim shvaćanjem katehizacije koja se smatra kao odgoj za vjeru pa kao takvo može poslužiti kao trajan izvor inspiracija svima koji rade na polju vjerskog odgoja.

U diskusijama nakon predavanja svi sudionici Simpozija, a bilo ih je preko 150 iz Zagreba i izvan Zagreba koji su stalno ili djelomično prisustvovali predavanjima, složili su se da bi Crkva u našoj domovini trebala posvetiti više pažnje tom jedinstvenom liku katolicizma u našem narodu pa su u tom smislu na Simpoziju doneseni i konkretni zaključci. Odlučeno je da se uputi dopis Biskupskoj Konferenciji Jugoslavije, svim biskupima pojedinačno, višim redovničkim poglavarima, crkvenim institucijama i učilištima, uredništvima katoličkih listova s molbom da se život i djelo Ivana Merza upoznaju i proučavaju kako bismo shvatili poruku koju nam je Bog uputio preko toga mladog čovjeka koji je u svoje vrijeme bio smatran »stupom Crkve« u domovini.