BLAŽENI  IVAN  MERZ  I  CRKVA

VIII. GLAVNA  POLJA

APOSTOLATA BL. IVANA MERZA

C.  KARAKTERISTIKE  ORLOVSTVA

**********************

1. Crkvenost Orlovske organizacije

Osnivanju orlovskog društva prethodi osjećaj crkvenosti.  

Duboka povezanost Orlovstva i Crkve.

Orlovstvo prožeto crkvenim duhom.

Euharistija i papinstvo korijen, vrelo i počelo Orlovstva.

Crkvene smjernice temelj prosvjetnog rada u Orličkoj organizaciji.

2. Crkvena hijerarhija, Merz i Orlovstvo

Orlovstvo štiti ugled i jedinstvo klera.

Povezanost s hijerarhijom jest povezanost s Isusom.

Herojski stav poslušnosti u kušnji

Biskupi odobravaju, hvale i ohrabruju Orlovstvo

3. Orlovstvo - odgojna i apostolska organizacija

Orlovski je odgoj potpuno katolički.

Ponašanje na orlovskim sletovima.

Odgojni cilj glazbe u Orlovstvu

Politika i Orlovstvo.

4. Orlovski apostolat

Vjerski i moralni zahtjevi Orlovstva

Apostolski ciljevi Orlovstva.

Orlovstvo želi i radi da Krist kraljuje u društvu.

Duhovne vježbe, Merzov ideal za Orlovstvo.

Razboritost u pitanju apostolskog angažiranja orlovskog članstva.

Merz i Sveza hrvatskih orlica.

5. Značenje Merza za Orlovstvo

Svaki čas života posvećivao Orlovstvu.

Merz bio najjača duševna snaga Orlovstva.

***************************

1. Crkvenost Orlovske organizacije

Na mnogim mjestima u svojim spisima Merz ističe crkvenu orijentaciju HOS-a. Ne samo da je to neprestano naglašavao i u pismima i u člancima nego ju je u praksi ozbiljno provodio.

Osnivanju Orlovskog društva prethodi osjećaj crkvenosti.  Donosimo zanimljiv prikaz D. Žanka kako je Merz osnivao Orlovsko društvo, kojom se metodom služio i što mu je kod osnivanja bilo najvažnije. Merz je pošao na Hvar pripremiti teren za osnivanje Orlovskog društva. Kad je Žanko stigao, Merz praktički nije još ništa učinio. Na njegovo iznenađenje Ivan je odgovorio:

"Lako je osnovati Orlovsko društvo, ali treba prije u  okolinu koja će to društvo podržavati unijeti smisao za crkveni apostolat i duh Katoličke  Akcije. Ja sam to pokušao time da sâm živim pojačanim duhovnim životom, jer zapažam da je za ove ljude malo čudo ako svjetovnjak pristupa dnevno na sv. Pričest i razgovara o svemu samo pozitivno u duhu Crkve."[1]

Žanko nadodaje kako je Ivan takvom metodom «upravo na juriš osvojio Hvar».

Duboka povezanost Orlovstva i Crkve. - Seniorat je posljednje godine Ivanova života pokušao oslabiti Orlovstvo time što je osnivao paralelna omladinska društva. Na zabrinutost Marice Stanković Merz odgovara:

"Za Orlovstvo se tako dugo ne smijemo bojati njihove konkurencije dok budemo zastupali u svim pitanjima čisto crkveno gledište želeći da predusretnemo same  želje sv. Crkve. Postanemo li popustljivi, naša  organizacija odstupa od cilja radi kojeg je stvorena i tada bi neminovno morala nastati dekadenca i propast. Uzdajmo se u Gospoda da do toga neće doći."[2]

Prigodom dana Katoličke omladine u svibnju 1925. Merz preko lista Nedjelje upućuje proglas svim katoličkim roditeljima o važnosti i značenju Orlovske organizacije kojoj je cilj preporod naroda u povezanosti s Crkvom katoličkom, na čijem se nauku temelji njezin rad. Ivan upravo zanosnim riječima opisuje tu duboku ukorijenjenost Orlovstva u Crkvi i njezinoj misiji da bi potaknuo roditelje da cijene tu organizaciju i šalju onamo svoju djecu. Navodi i riječi orlovske zakletve kroz koju se vidi kako se shvaća veza Orlovstva i Crkve:

"Kunemo vam se Bogom živim i njegovim Sinom Isusom Kristom, prvakom apostola svetim Petrom i sv. Ivanom evanđelistom, djevičanskim zaštitnikom hrvatskih Orlova, da je Katolička Crkva jedina prava Crkva, da  jedino nauk Crkve katoličke može preporoditi i usrećiti hrvatski narod." Nastavlja dalje u proglasu naglašavati da su hrvatski orlovi obećali "da će biti nosioci tog katoličkog preporoda" te nabrajajući razne vrste apostolata završava riječima kako su svjesni i uvjereni "da se zgrada društva treba graditi na temelju i stijeni koja je Krist." [3]

Orlovstvo prožeto crkvenim duhom. - Merz je želio Orlovstvo potpuno prožeti duhom Crkve. To se također  vidi iz njegova nacrta raznih poglavlja za jednu knjigu o Orlovstvu, koju za života nije uspio napisati. Knjigu je podijelio u dva dijela.

Prvi, općeniti dio donosi ova poglavlja: Predgovor preuzv. dr. Ivana Ev. Šarića; Što očekuje sv. Crkva od Hrv. Orlovstva; Sentire cum Ecclesia (Božanski ustav sv. Crkve); Euharistija - središte svijeta; Molitva i rad - dostojanstvo misnika Božjeg; Osvajanje svijeta - misije; Sveta unija - Istočno pitanje; Crkva - socijalna preporoditeljica.

Drugom dijelu daje podnaslov "Praktične smjernice za suvremenog katolika". Taj dio, između ostalih, sadržava i ova poglavlja: Filozofija i teologija - temelj svake naobrazbe; Život sa sv. Liturgijom; Crkva i ljudsko tijelo; Povijest-trijumf katolicizma; Znanost-trijumf sv. Crkve; Što su Hrvati učinili za sv. Crkvu... [4] Na kraju nadodaje još druga poglavlja s područja morala iz čijih se naslova može lako zaključiti da bi potpuno odražavali nauk Crkve.

Euharistija i papinstvo korijen, vrelo i počelo Orlovstva. - Opisujući svoje dojmove s orlovskog hodočašća u Rim Merz uz dojmove iznosi spoznaje do kojih su Orlovi došli ukoliko hoće ostati na pravoj crkvenoj liniji:

"Papa! I vidjeli smo njegovu bijelu pojavu, poljubili njegovu svetu ruku i od ljubavi prema vidljivom Kristu bili spremni - milošću Gospodnjom - predati mu neograničeno svoju egzistenciju... I kad je Sveti Otac u svom govoru dao nama orlovima smjernice za rad, osjetismo svu veličinu i sve značenje papinstva. Shvatismo: ako Orlovstvo hoće ostati na pravoj  liniji i biti ispravan pokret u velikom sklopu svih mogućih pokreta u krilu svete Crkve, mora biti pokretom papinskim. Euharistija i Papa treba biti  korijen, vrelo i počelo Orlovstvu. Euharistiju i Papu valja dati našem narodu. I kada Orlovstvu uspije ove dvije ideje učiniti kraljicama hrvatske narodne duše, tada može mirne duše reći sa sv. Pavlom: 'Dobar  boj vojevah.' To je jedina i najčvršća osnovica bez koje je sav rad osuđen na rasulo. Eto, do te su spoznaje Orlovi ponovno došli na svom rimskom  hodočašću." [5]

Kao što je vidljivo iz gornjeg teksta, Merz duboko shvaća važnost povezanosti s Crkvom preko hijerarhije i liturgijsko-sakramentalnog života. Čitajući ovaj tekst čovjek ostaje zadivljen koliko je njegova duša bila prekaljena i prožeta crkvenim duhom.

Crkvene smjernice temelj prosvjetnog rada u Orličkoj organizaciji. - Kako je usko surađivao sa ženskom granom Orlovstva – Svezom hrvatskih orlica – SHO, Merz je za njih sastavio i program za prosvjetni rad.[6] Već na početku Merz govori o cilju apostolata Orličke organizacije koji je "Isusovo Kraljevstvo" te izričito naglašava da je samo Crkva ona koja će "dati smjernice u zidanju toga Kraljevstva". Bez tih smjernica za njega nije moguća obnova ljudskog društva. Stoga, želimo li uistinu pomoći pri spašavanju suvremenog društva, treba usmjeriti svoje oči "jedino prema nepogrešivom učitelju istine i ćudoređa, prema Svetom Ocu Papi i prema onima, kojima je povjerio sam Duh Sveti da ravnaju Crkvu Božju". U nastavku programa Ivan donosi komentar poslanice biskupa Josipa Srebrnića "Na obranu čestitih svetih običaja," te pokazuje kako konkretno treba provoditi u praksu biskupske odredbe u vezi s moralnim propisima i kako se o toj poslanici može izraditi niz prosvjetnih predavanja za Orličku organizaciju čime prosvjeta postaje "pomoćnica Crkvi Božjoj u njezinoj preporodnoj djelatnosti."[7]

Ukorijenjenost HOS-a u Crkvi Merz naglašava i u nacrtu predavanja o franjevačkom duhu, gdje uspoređuje franjevački duh i duh Orlovstva.

"I kao što je bila zadaća sv. Franje i njegovih redova da pred rasulom obrani Katoličku crkvu, Orlovstvo zapada slična zadaća u hrvatskom narodu...  Probuditi Crkvu i osjećaj za Crkvu u dušama  ljudi i učvrstiti Crkvu kao jednu društvenu  cjelinu jest zadaća franjevačkog apostolata, a istodobno je to i franjevački duh, koji ima da prožima hrvatsko Orlovstvo."[8]

2. Crkvena hijerarhija, Merz i Orlovstvo

Donosimo u nastavku Merzove misli o povezanosti Orlovstva i crkvene hijerarhije koje su posebno prisutne u njegovim pismima koja je upućivao biskupima, bilo privatno ili kao tajnik HOS-a.

Orlovstvo štiti ugled i jedinstvo klera. - Nakon sretno prebrođene opasnosti prigodom sarajevske glavne skupštine gdje je Seniorat pokušao ukloniti vodstvo HOS-a, a organizaciju dovesti pod svoju vlast, Merz piše predsjedniku HOS-a dr. Ivanu Protulipcu što sve treba nakon ovoga učiniti. Kao prvu točku programa Ivan navodi:

"Odmah se valja pismeno zahvaliti Nunciju i izvijestiti ga o najmarkantnijim događajima, teškoćama itd. Posebno mu valja istaknuti da želimo u svojoj  organizaciji i nadalje provoditi strogi crkveni duh kako to traži Sveta  Stolica i koji je tako zamjernim uspjesima urodio u Italiji, a sada u Belgiji. Prema tome ćemo mi i ubuduće štititi autoritet i jedinstvenost Episkopata."[9]

U nastavku pisma Merz također navodi kako će Orlovstvo štititi ugled i jedinstveni nastup klera prema omladini što se tada osjećalo kao velika potreba.

Povezanost s hijerarhijom jest povezanost s Isusom. - U pismu Biskupskoj konferenciji Merz izražava ponovno stav Orlovstva prema hijerarhiji toliko puta već naglašen i izrečen:

"Može se reći da je posebna značajka Orlovstva kod nas oduševljenje za presvetu Euharistiju... Mi smo osjetili da je potpuna ovisnost naše organizacije od posvećene Hijerarhije, koju mi potpomažemo našim socijalnim apostolatom, za nas postala vrelom neizrecivog blagoslova Božjega. Time što smo izravno ovisni jedino o našim duhovnim poglavarima, postali smo dionicima onih nadnaravnih plodova, kojima Spasitelj obdaruje Nasljednike Apostola."[10]

U pismu zagrebačkom nadbiskupu Baueru koje mu upućuje u ime HOS-a zahvaljujući za njegov intervent u prilog Orlovstva na Biskupskoj konferenciji, Merz  piše:

"Ovom Vam prilikom ponovno iskazujemo svoju potpunu vjernost i poslušnost obećavajući da ćemo s Milošću Božjom i dalje vojevati za pobjedu crkvenih načela kako ih neprestano naučava Sveta Stolica i kako ih primjenjuju pojedini biskupi na svoje biskupije. Mi čvrsto vjerujemo da izvan svete Crkve nema spasa ni za pojedince ni za ljudsko društvo i čim više budemo povezani s  posvećenom hijerarhijom, bit ćemo i tjesnije povezani s našim Isusom... Budite uvjereni da unatoč našim mnogim pogreškama želimo jedino služiti Isusu i njegovoj neokaljanoj Zaručnici, svetoj Rimskoj Crkvi."[11]

Herojski stav poslušnosti u kušnji. - A kad doživi nešto teško od strane biskupa, Ivan to prihvaća sa svrhunaravnim motivima. Npr. kad je Episkopat zabranio polemiku sa Senioratom koji je počeo nepravedno napadati HOS u tisku, Merz piše svome prijatelju fra Kreši Pandžiću:

"Božja je Providnost htjela da se od svih ovih napadaja ne možemo braniti, budući je Episkopat zabranio polemiku, koje se zabrane drži tek napadnuta strana.  Ali to ne smeta: tko vjeruje u moć kršćanstva, znade da načela pobjeđuju unatoč teroriziranju javnog mnijenja."[12]

Jasan je dakle Merzov nadnaravan stav i u kušnjama. Kod njega se više ne radi o nekim vlastitim interesima, nego dolaze u obzir samo Božji interesi i vjeruje u pobjedu Božje stvari unatoč poteškoćama.

Biskupi odobravaju, hvale i ohrabruju Orlovstvo. - Na ovakav stav odanosti, vjernosti i podložnosti hijerarhiji biskupi nisu ostali indiferentni, nego su u mnogim prilikama odobravali rad HOS-a, kako javno, tako i u posebnim pismima. Odmah nakon osnivanja HOS-a Episkopat izdaje zajedničku poslanicu kojom odobrava HOS i najtoplije ga preporučuje svome svećenstvu.[13]  Tijekom narednih godina biskupi su slali razna pisma i poslanice kojima su hvalili, odobravali i poticali rad HOS-a.[14] Posebno treba naglasiti govor pape Pija XI. Orlovima[15] i Orlicama[16] koje je Ivan smatrao «magnom chartom» hrvatskog Orlovstva.[17]

Sve te izjave, pisma i poslanice pape Pija XI. i hrvatskih biskupa o Orlovstvu Merz je prikupio i po temama razvrstao u knjizi koja je ostala u rukopisu, a dao joj je naslov: «Kodeks hrvatskog Orlovstva».[18] Najznačajnije od njih objavio je kao dodatak u knjižici dr. Ivana Protulipca «Hrvatsko Orlovstvo» pod naslovom "Crkva i Orlovstvo".[19]  Sve ove izjave i pohvale crkvene hijerarhije upućene HOS-u pokazuju kako je između Orlovstva, kojemu je Merz idejno stajao na čelu, i crkvene hijerarhije vladala uzajamna povezanost i potpuno povjerenje, najviše zahvaljujući upravo Merzovu nastojanju. 

3. Orlovstvo - odgojna i apostolska organizacija

Merz je veoma inzistirao da od HOS-a učini odgojnu i apostolsku organizaciju. U prvom redu, HOS je trebao formirati zrele ljude, uvjerene kršćane, praktične i elitne vjernike, koji će u isto vrijeme biti i apostoli drugih. Ta dva vida - odgoj kršćanina i odgoj za apostolat - neprestano su prisutna i stalno se isprepleću u Merzovim izjavama i člancima.

Orlovski je odgoj potpuno katolički. - Važnost orlovskog odgoja, njegova korist za mladog čovjeka, njegova religiozna usmjerenost, te odgovor na razne prigovore koji su bili upravljeni HOS-u od strane svećenstva, o svemu tome Merz opširno piše u Franjevačkom vjesniku.[20] Iste misli o orlovskom odgoju, o svim njegovim prednostima i koristima, o katoličkom duhu te o tome kako on nadopunja obiteljski odgoj zato jer je orlovski odgoj potpuno katolički Merz iznosi u već spomenutom članku-proglasu «Katoličkim roditeljima».[21]

U svom nastojanju da od Orlovstva učini odgojnu organizaciju, uz vjerski odgoj Merz je posebnu pozornost polagao provođenju kršćanskih moralnih načela u životu članova. Nauk Crkve, njezine smjernice i načela bile su mu temeljne ideje vodilje u tome nastojanju. Tako piše:

"Orlovstvo je po svojoj naravi borbena organizacija, ona ne poznaje kompromisa u pitanjima koja ugrožavaju besmrtni i božanski život naših duša. Orlovstvo je stoga navijestilo rat ovome svijetu i njegovim grijesima."[22]

Na drugom mjestu, u smjernicama za HOS Merz ističe nijansiranu poslušnost i podložnost Crkvi u pitanjima morala:

"Orlovstvo ide za tim da odgaja vjernike koji će osjećati s Crkvom i koji će postati apostolima Katoličke Akcije. Tko osjeća s Crkvom, ne čini ono što ne vodi k dobru i što Crkva, iako za nevolju u stanovitim okolnostima pripušta, ipak svjetuje da se ne čini. Budući da Orlovstvo ide također za tim da  stvara zdrave kršćanske ćudoredne običaje, to se orao (orlica) mora odreći svih pogibeljnih stvari koje Crkva kod vjernika pripušta. Na temelju izloženih  načela ima se Orlovstvo držati sljedećih smjernica."[23]

I potom u 17 točaka izlaže detalje ponašanja orlova i orlica, i to sve prema odredbama Crkve i mjesnog ordinarija.

Ponašanje na orlovskim sletovima. - Sve aktivnosti u Orlovstvu trebale su, prema Merzu, imati svoje odgojno značenje i svrhu, također i orlovski sletovi. U rukopisu "Sletska disciplina" Ivan piše:

"Orlovski sletovi imaju i svoje odgojno značenje. Oni su propovijed katoličkih i orlovskih načela u javnom životu. Orlovski sletovi pokazuju unutarnju  vrijednost Orlovske organizacije i vanjski su izražaj unutarnjeg orlovskog rada".[24]

Slijedi potom detaljan prikaz normi ponašanja prilikom orlovskih sletova. Još jedan prilog u svezi odgojne strane sletova nalazimo u Merzovu pismu Protulipcu:

"Držim da se naši sletovi (ni društveni, ni okružni) ne smiju završiti pučkom zabavom, jer time je oslabljen odgojni i apostolski učinak. Oni neka završe ili  blagoslovom na sletištu i euharistijskom povorkom u  crkvu, ili barem pjevanjem Creda ili Te Deuma. Sjećaš li se dirljivog prizora u Koloseju, kada je u sumraku omladina pjevala na tom svetom tlu: Credo i Tebe Boga hvalimo? Stoga Orlovi te dvije stvari moraju naučiti."[25]

Odgojni cilj glazbe u Orlovstvu. - U svome nastojanju da obuhvati sva područja orlovskog odgoja Merz se pozabavio i pitanjem glazbe u orlovskim redovima. Osim što su se orlovi pojedinačno bavili glazbom, postojala je u većim mjestima i posebna orlovska glazba. O tome je Ivan sastavio djelo pod naslovom "Glazba i katolicizam".[26] Drugi dio ovoga djela nosi naslov: «Orlovski glazbeni apostolat». Detaljno navodi koje se  pjesme i glazba u Orlovstvu mogu pjevati i svirati, a koje ne. Naravno, i tu mu je glavni kriterij ono što o tome drži Crkva, bilo izravno ili neizravno. Svoj stav u tom pitanju sažeto je izrazio u pismu Ivanu Protulipcu:

"Pjesma našeg Orla mora biti izražaj njegovog idealizma, a vrlo bi neodgojno bilo kada bi ga mi učili pjesme koje govore o stvarima koje neoženjen ili barem  nezaručen ne smije činiti... Tih stvari i odviše nauči izvan Orla a naša pjesma mora dati ono specifično orlovsko što mu ne može dati nitko drugi, pa ni kakvo katoličko pjevačko društvo. Držim da orlovska pjesmarica mora biti izražaj one radosti što je Orlovstvo pod vodstvom  Crkve, pape i biskupa treba izvršiti u našem narodu."[27]

U nastavku pisma sasvim konkretno navodi koje pjesme treba ispustiti, a koje nadodati, tj. pjesme religozno-socijalnog značenja kao npr.: Hoćemo Boga, papinsku himnu, jednu marijansku, jednu Presv. Srcu, jednu ili dvije koralne.

Politika i Orlovstvo. - I to je bila tematika koju Merz nije zaobišao u svome odgojnom radu. Odlučno je zastupao načelo odijeljenosti politike od Orlovstva. Tako u pismu M. Braškoviću, u kojem je riječ o provođenju Katoličke Akcije, Ivan iznosi načelo:

"Načelo naše taktike mora biti: tko je eksponiran u Orlovstvu, ne smije se eksponirati u političkoj akciji. Prijeti opasnost da rasklimamo ono što smo s toliko truda sagradili."[28]

No i u tom slučaju Ivan se podlaže sudu biskupa i predlaže da se konkretan slučaj razmotri s biskupom.[29] Naglasimo još jedno Ivanovo načelo u radu s mladima koje se tiče više metodologije. Prijatelju M. Blaškoviću piše:

"Od omladine mnogo zahtijevajte, jer mladi ljudi silno mogu žrtvovati; i što više od njih tražite, više će i uraditi".[30] 

4. Orlovski apostolat

Vjerski i moralni zahtjevi Orlovstva. - Merz shvaća Orlovstvo kao organizaciju koja ima ozbiljne religiozne i moralne zahtjeve i smatra da nije prikladna za svakoga. Piše jednom svećeniku kako je mjesečna sv. ispovijed i pričest, kako ih je tražila Zlatna knjiga, udaljila iz orlovskih redova one osobe koje su smatrale Orlovstvo paradnom organizacijom i "nijesu imale smisla za onaj religiozno-socijalni apostolat koji Orlovstvo bezuvjetno traži od svakog člana."[31] Zato kod primanja ne treba gledati na broj, nego moralnu vrijednost.

"Kada budemo imali nekolicinu čvrstih katolika, oni će već djelovati da društvo i brojem poraste. Jer čemu velik broj ako nijesu zaista spremni za katolički apostolat?!"[32]

Apostolski ciljevi Orlovstva. - U raznim prigodama Merz ističe apostolski cilj HOS-a. Tako u članku «Katolički tjelesni uzgoj» veli kako Orlovstvo stvara prave vitezove Kristove "koji posvuda javno ispovijedaju katolička načela i pomažu vojujućoj Crkvi da se učvršćuje i širi u hrvatskom narodu. Svaki orao, svaka orlica imaju postati socijalnim apostolima."[33] U nastavku članka Ivan iznosi načela, metode i sredstva odgoja kojima se Orlovstvo služi za formiranje i odgajanje apostola. To su tjelesni uzgoj, odjeća, Euharistija, tjelesni napor i svakoj toj temi posvećuje opširno izlaganje pokazujući kako sve to pridonosi da tijelo učini poslušnim sredstvom apostolata.[34]

O apostolskim ciljevima HOS-a na temeljima Katoličke Akcije Merz piše jednom svećeniku te mu priopćuje kako smatra da je Katolička Akcija teoretski već izvojštila pobjedu, ali opsežniji plodovi će doći kad njegova generacija više neće biti među živima. Potom nastavlja:

"Mi u našem radu nismo nikada išli ni za kakvim političkim ciljevima; mogu Ti reći da specificum, koji nas je odijelio od Seniorata nisu bili niti nacionalni motivi. Jedini je razlog da smo željeli provesti smjernice Svete Stolice i s tim u vezi potencirati religiozne zahtjeve; tj. odgojiti apostole koji će učiniti više negoli su kao kršćani strictissime dužni. Htjeli smo naše čete staviti u službu protiv modernih nećudorednih običaja (plesovi, mode, kina i slično). Program još nismo izveli i užasno je teška borba i unutar naših redova da svladamo modernog Golijata u nećudorednim običajima. To je bila naša želja."[35]

Orlovstvo želi i radi da Krist kraljuje u društvu. - Svoje misli o Orlovskom apostolatu Ivan je jasno sintetizirao u neobjavljenom članku "Narodno kolo" koji započinje sljedećim riječima:

"Katolički socijalni apostolat jest cilj koji Orlovstvo hoće ostvariti. Apostolat se Orlovstva proteže na sve grane privatnoga kao i javnoga života; ono hoće da Krist zakraljuje u dušama pojedinih ljudi, da zakraljuje u našim obiteljima, da zakraljuje u cijelom društvenom životu i svim njegovim pojedinostima. Da, u svim njegovim pojedinostima! To treba osobito naglasiti. Nije dovoljno da smo samo katolici kada se Bogu molimo ili kada se nalazimo u društvenim prostorijama, već svaki pojedini čin našega života, pa i najneznatniji, mora na sebi nositi žig apostolata. Orlovstvo čeka jedan ogroman i težak posao. Ono mora zacrtati put kako će se općenito katolička načela primjenjivati na sve tako raznostruke pojedinosti  našega naravnoga života. Zadaća je Orlovstva da sve  pojedinosti našega naravnog života stavi u službu Kristova Kraljevstva, to jest onoga zbog čega je svijet stvoren i zbog čega mi živimo. Orlovstvo hoće  pri primjenjivanju katoličkih načela na život, među ostalim, i sam ples učiniti kršćanskim."[36]

U nastavku članka koji u stvari govori o plesu, a Merz mu je dao ovaj važan načelni uvod, Ivan iznosi sasvim konkretne smjernice za ples koji prosuđuje s gledišta  kršćanskih moralnih načela.

Duhovne vježbe, Merzov ideal za Orlovstvo. - O širini Merzovih apostolskih vidika lijepo govori njegov prijatelj Dalibor Pušić:

"Merz je bio Božje poslanje Orlovstvu, on je tražio svece, on je tražio velike predvodnike da dođu velike posljedice. Razvijao  mi je svoju ideju posvećenja svake naše orlovske godine jednom velikom cilju. Prva godina bila bi euharistijska; treba najprije izmoliti rosu iz nebesa. O tome nije bilo rasprave, ona je bila onako istinski merzovski katolička. Druga godina bila  bi misijska; ona će upoznati naše orlove s ljepotom apostolata, dignut će idealizam na više, a misijski pokret, koji daje svakom i posljednjem priliku za male žrtve, dat će prigodu praktičnog provađanja ove treće naše lozinke. Treća godina bila bi liturgijska, ona je rezultanta prvih dvaju, ljubavi prema Bogu, život za njega i na kraju život s njime. Na ovoj trećoj najduže se zadržasmo... Duhovne vježbe orlova bile su njegov ideal. Želio je da se kod nas aplicira sistem koji je uveden za biskupiju Bergamo u Italiji, gdje katolička omladina u mjestu Martinego ima svoj dom za duhovne vježbe; da se kod nas za svako okružje nađe jedan zgodan samostan, gdje bi se sakupljali orlovi prema dobi, staležu, sposobnosti i naklonostima na duhovne vježbe. Divan je bio njegov prijedlog da bolja orlovska društva postanu molitveni protektori slabijih..."[37]

Razboritost u pitanju apostolskog angažiranja orlovskog članstva. - No uza svu širinu apostolskih planova i uza sav svoj apostolski polet i žar, Merz je bio veoma razborit kad je bilo riječi o tome kako i koliko treba omladinu, koja je još u svome profesoinalnom formiranju,  uključiti u apostolat. Zadivljuje njegova razboritost i uočavanje opasnosti od pretjeranog aktivizma u apostolatu, kao i nedostatak formacije. Piše o tome I. Protulipcu:

"Što se tiče Đačkog orlovstva[38] treba biti veoma na oprezu. Dvostruka pogibao prijeti đaku orlu: prvo da se premlad baci u akciju prije negoli je imao vremena da se dovoljno izobrazi; i drugo što prijeti jest opasnost da svaki đak orao dođe do uvjerenja da je ideal biti orlovski organizator, a da se onaj koji za to nema dara smatrao inferiornim... Najspecifičnije obilježje svake omladinske organizacije mora biti odgoj pojedinaca (naravno, u vidu budućeg socijalnog apostolata), ali ne i sam socijalni apostolat."[39]

U potvrdu toga Merz navodi kako ga je u to još više uvjerilo pismo Svetog Oca isusovačkom generalu u kojem ga upozorava da mladež ne bi prerano započela aktivno djelovati, već se u prvom redu mora brinuti za odgoj samih sebe. I na kraju Merz donosi zaključak: "Omladina treba redovito 90% svoga slobodnog vremena upotrebljavati na vlastiti odgoj uma i srca zbog budućeg apostolata, a tek 10% za sam apostolat."[40]

Merz i Sveza hrvatskih orlica. - Sve ono što je Merz bio za Hrvatski orlovski savez u organizacijskom, a posebno u idejno-formativnom smislu, to je značio i za Svezu hrvatskih orlica - SHO, žensku granu Orlovstva koja je osnovana u Šibeniku 7. VIII.  1925. g. Dapače, Merz je upravo bio taj koji je predlagao da se paralelno HOS-u osnuje SHO.  Za istu stvar u Šibeniku zalagao se don Ante Radić.[41] Utjecaj Merza na SHO u organizacijskom smislu bio je isti kao u HOS-u. Što je Merz značio za žensku mladež SHO-a najbolje se vidi iz knjige M. Stanković "Mladost Vedrine" koja je puna zapisa o utjecaju Merza na žensku omladinu. Gotovo da nema poglavlja u kojem ne spominje njegov blagotvorni utjecaj. Posvećuje mu, osim toga, i posebno poglavlje pod nazivom "Naš sveti brat Ivan".[42] Napomenimo i to da je Merz za SHO napisao životopis sv. Ivane od Arka.[43]  U knjizi je postavlja za uzor ženskoj orlovskoj mladeži.[44] Poglavlje koje o tome govori nosi naslov "Sv. Ivana od Arka uzor orlicama". Sva je knjižica prožeta idejama duhovne odanosti Crkvi, te idejama apostolata kao što je to činio i za Orlove.[45]

5. Značenje Merza za Orlovstvo

Svaki čas života posvećivao Orlovstvu. - Ivan Merz ležeći na samrtnoj postelji žrtvovao je svoj život Bogu kao žrtvu za hrvatsko Orlovstvo, tj. za mladež koja je u njega bila učlanjena.[46] Ovaj posljednji čin njegova života bio je samo kruna svih njegovih nastojanja i rada za dobro mladeži učlanjene u Orlovsku organizaciju. Istaknuti orlovski djelatnici u HOS-u  nakon Merzove smrti dali su svoje izjave o specifičnom utjecaju što ga je Merz imao na Orlovstvo.

Don Ante Radić ovim riječima govori o Merzovu radu za HOS:

"Svaki čas svoga života posvetio je Orlovstvu. Kad smo ga zvali da više radi, rekao nam je: 'Vi i ne mislite koliko ja radim za Orlovstvo. Svaki čas moga života posvećen je Orlovstvu.»"[47]      

Drugi Ivanov prijatelj, dr. Drago Cerovac, piše: "Za života dr. Merza imao je HOS dvije kancelarije. Jednu u kojoj su se rješavala dnevna pitanja organizacije i u kojoj  se radilo za uredovnih sati, a drugu u stanu dr. Merza, gdje su se izrađivala idejna pitanja i koja je radila rano ujutro i u kasnu noć."[48]

Merz bio najjača duševna snaga Orlovstva. - Donoseći izvještaj s glavne skupštine HOS-a nakon Merzove smrti Orlovska straža ovim riječima izražava Merčevo značenje za Orlovstvo:

"Nema dvojbe da je u dr. Merzu hrvatsko Orlovstvo izgubilo svoju najjaču duševnu snagu i onoga čovjeka, koji je svojom osobom, životom i radom bio središnja točka na kojoj su se sastajali pogledi naše organizacije. Mnogi su proricali da će smrt dr. Merza biti odsudan udarac za Orlovstvo, ali su zaboravili kod toga da je dr. Merz ostavio iza sebe misao koja je  trajna, koja je osvojila srca našeg članstva i da njegova molitva znači najveću potporu u nastojanjima naše organizacije."[49]

Dr. D. Kniewald u svojoj biografiji o Merzu ovim riječima opisuje značenje Merza za Orlovstvo:

"Dr. Ivan Merz dao je hrvatskim Orlovima njihovu Zlatnu knjigu, dao im je novu rimsku orijentaciju, dao im je njihovo geslo: Žrtva-Euharistija-Apostolat. Dao im je svoj rad i konačno je na samrti žrtvovao svoj život za njih. On je u svom životu i radu, riječ po riječ, oživio Zlatnu knjigu, njegov je život i rad bio ispunjen samo žrtvom, Euharistijom i apostolatom... On je pošao prvi da ga i drugi mogu slijediti na ovom putu žrtve koja je po njegovu shvaćanju bitna za Orlovstvo."[50]

****************************

A. KATOLIČKA  AKCIJA

B.  ORLOVSTVO NA TEMELJIMA KATOLIČKE AKCIJE

C.  KARAKTERISTIKE  ORLOVSTVA