TRODNEVNICA BLAŽENOM IVANU MERZU
Tekstovi molitava ove trodnevnice mogu se upotrijebiti kao priprava za
liturgijski blagdan bl. Ivana Merza 10. svibnja, ili za bilo koju prigodu
povezanu s proslavom njegovih obljetnica.
Uvodna molitva
Gospodine Bože, započinjemo trodnevnicu u čast tvoga vjernog sluge,
blaženog Ivana Merza koji je tebe proslavio na zemlji i u kojem si se ti
divno proslavio. U njemu si nam darovao zaštitnika i uzor svetosti koji nas
potiče da i mi živimo po evanđeoskom nauku. Njegovim nam zagovorom udijeli
potrebne milosti u vršenju staleških dužnosti te da poput njega ostvarimo
svetost kršćanskoga života i tako te proslavimo ovdje na zemlji. Po Kristu
Gospodinu našemu. Amen.
P r v i d a n
ISUS KRIST I LJUBAV NJEGOVA SRCA U EUHARISTIJI Blaženi Ivane, središte tvoga kršćanskog života bio je naš Spasitelj Isus
Krist. Njega si susretao najprije kao kozmičkoga vladara svemira, zatim
nazočnog u liturgiji Crkve i crkvenoj hijerarhiji, a napose si ga gledao u
rimskom biskupu – Papi; prepoznavao si ga u bližnjemu, a Kristovu ljubav
posebno si štovao i u nju se pouzdavao pod znakom njegova Presvetog Srca.
Najvažnije mjesto tvoga susreta sa Spasiteljem bila je presveta Euharistija
koja je postala središte tvoga duhovnog života. Još od svojih studentskih
dana svakodnevno si prisustvovao svetoj misi i primao svetu Pričest. Isus,
nazočan u Euharistiji, davao ti je nadahnuće i snagu za tvoje brojne
apostolske pothvate. Svakodnevno si adorirao, a ljubav prema Euharistijskom
Isusu svesrdno si širio među mlade. Osobno si se posvetio Srcu Isusovu. Sve
što si činio, radio si “na slavu Presvetog Srca Isusova” (D, 21.1.1928.)
Božanska Providnost nagradila je tvoje pouzdanje u Srce Isusovo i na
vidljiv način: tvoje tijelo očekuje uskrsnuće pod svodovima Bazilike Srca
Isusova u Zagrebu koja je bila mjesto tvoga posvećenja i uspona prema Bogu.
Slušamo tvoje pobudne misli koje si nam ostavio o našem Spasitelju:
Misli bl. Ivana Merza o Isusu Kristu i Euharistiji
-
Krist je došao na svijet da posveti svu prirodu, svakoga čovjeka i svaku narodnost.
-
Pričest je izvor života.
-
Svatko znade kako blizina Euharistije krijepi.
-
Ne zaboravimo na Kristovu neizmjernu ljubav i posvetimo veću pažnju maloj
bijeloj Hostijici, koja osamljena na nas čeka u studenim crkvicama.
-
U sv. Pričesti gdje se vaše tijelo i vaša duša ujedinjuje sa samim
Božanstvom, treba biti vrhunac vašega života;
-
Sjedinjujući se s Kristom u sv. Pričesti već se na zemlji ispunjava naša
zadnja svrha i postajemo dionicima same biti Božje.
-
Euharistija nas vodi k vrhuncu kršćanske savršenosti, pravog unutarnjeg
života.
-
Euharistija je naša prva radost na zemlji; po njoj već postajemo
dionicima buduće nebeske slave.
-
U svetoj Pričesti duša slavi svoje trijumfe, postaje slična svome
božanskom Zaručniku, postaje božanska, postaje dionicom neizmjernosti i
vječnosti.
-
Srce Isusovo, Tebi posvećujem svoj život: ako je na Tvoju slavu da trpim
i tako dođem k Tebi, neka bude Tvoja volja.
-
Presveto Srce Isusovo je najjači faktor za rekristijanizaciju društva.
-
Očekujem milosrđe Gospodinovo i nepodijeljeno, potpuno, vječno
posjedovanje Presvetog Srca Isusova. (Iz Testamenta)
Pomolimo se!
Gospodine Isuse, ti si blaženom Ivanu otkrio sebe i bogatstvo svoga
božanskog života u svome presvetom Srcu koje je on veoma štovao i ljubio; u
tebi je našao središte svoga života. Obdario si ga posebnim nadnaravnim
darom razumijevanja i duboke vjere u presveti sakrament Euharistije. Svim
svojim bićem on je duboko štovao ovo otajstvo tvoje ljubavi primajući ga
svakodnevno u svoje srce i često mu se klanjao u pohodima crkvama. Po
njegovu zagovoru udijeli i nama spoznanje ljubavi tvoga Presvetog Srca da
ti i mi možemo u poniznosti služiti, otkrivati ljubav tvoga srca drugima i
tako širiti tvoju slavu privodeći bližnje vječnom spasenju. Daj da nam
presveta Euhristija postane središtem našega duhovnog života odakle ćemo
crpsti snagu za svoje posvećenje i za svoju ljubav prema bližnjemu. Po
Kristu Gospodinu našemu. Amen. Slava Ocu … Mogu se dodati i Litanije bl. Ivana Merza.
D r u g i d a n
VRHUNAC MOLITVENOG ŽIVOTA U LITURGIJI
Blaženi Ivane, svojim svetim životom ti si nam ostavio divan primjer
čovjeka molitve. Po ustrajnoj molitvi bio si potpuno uronjen u Boga. Čak si
četiri sata dnevno posvećivao molitvi u raznim oblicima: sv. misa,
časoslov, krunica, adoracija, križni put. No srce i središte tvoga duhovnog
i molitvenog života bila je sveta liturgija - službeno bogoslužje Katoličke
Crkve. Iz njezina središta - sv. Euharistije, ti si dnevno crpio milosnu
snagu za uspon prema svetosti i nadahnuća za svoj apostolski rad. Svjestan
koliko je velika vrijednost svetog bogoslužja za pravi kršćanski život
riječju i perom oduševljavao si i mlade i odrasle za svetu liturgiju te si
tako postao i jednim od prvaka liturgijske obnove. Tvoje divne misli o
liturgiji otkrivaju nam svetište tvoje duše uronjene u nadnaravni svijet,
koja je težila pjevati već ovdje na zemlji neprestanu hvalu Bogu, koju ti
sada s korovima anđeoskim pjevaš u vječnosti.
Misli bl. Ivana Merza o molitvi i liturgiji
-
Naš duh teži za savršenim, velikim Duhom. U molitvi se s Njim razgovara i
On mu tako čudnovato fino odgovara da čovjek misli te diše zrak visina.
-
U liturgiji čovjek na najsavršeniji način odaje Bogu onu čast koja mu
pripada.
-
Liturgija je službena molitva Crkve, službena molitva Zaručnice Kristove,
razgovor između Zaručnice i božanskog Zaručnika.
-
Kao što je prema sv. Ivanu Jaganjac središte neba, tako se isto sveta
liturgija kreće oko presvete Hostije - oko samoga Isusa Krista.
-
Sveta liturgija je najbolji vod, koji nam otkriva na vrlo pedagoški način
tijekom jedne crkvene godine sve pojedinosti iz života našega Spasitelja.
-
Po liturgijskom razmatranju svaki katolik postaje velik i univerzalan i
počinje osjećati što osjeća sama Crkva.
-
Na temelju se liturgije svaka pojedina duša odgaja.
-
Liturgija je pedagogija u pravom smislu riječi, jer pomoću nje vjernik u
svojoj duši proživljava sve faze vječnog Kristova života.
-
Vjernik, koji se moli liturgijski, pridružuje se korovima anđeoskim, koji
neprestano hvale Tvorca i čovjek se zapravo na taj način već na ovoj zemlji
počinje vježbati u onoj službi koju će pun radosti i ushićenja obavljati u
vječnosti.
-
Sveta liturgija je jedno od najmoćnijih sredstava sveopćeg mira.
(Ostale misli bl. Ivana Merza o istoj temi vidi u Dodatku na kraju teksta
trodnevnice.)
Pomolimo se!
Gospodine Bože, tvoj je sluga blaženi Ivan bio duboko s tobom sjedinjen po
svakodnevnoj molitvi. Neprestano je uzdizao svoj um i srce prema tebi koji
si ga privlačio. Dao si mu veliku milost da je shvatio vrijednost i potrebu
svete liturgije za pravi kršćanski život i za naše osobno posvećenje. Daj
da i mi budemo vjerni našim molitvenim dužnostima. Daj nam jakosti po
zagovoru blaženog Ivana da nadvladamo mlitavost i mlakost te posvećujemo
potrebno vrijeme molitvi koja nas s tobom sjedinjuje. Udijeli nam milost da
u svetoj liturgiji po zagovoru blaženog Ivana i mi nalazimo izvor
duhovnosti i osobnog posvećenja i da se tako već sada na zemlji
pridružujemo korovima anđeoskim u pjevanju tvoje hvale. Po Kristu Gospodinu
našemu. Amen. Slava Ocu …
Mogu se dodati i Litanije bl. Ivana Merza.
T r e ć i d a n
LJUBAV PREMA BLIŽNJEMU KROZ KRŠĆANSKI APOSTOLAT
I SURADNJA S KRISTOM U ŠIRENJU BOŽJEGA KRALJEVSTVA
Blaženi Ivane, tvoja ljubav prema Bogu bila je usko povezana s tvojom
ljubavlju prema bližnjemu gdje je dobila svoju najjasniju potvrdu i
očitovanje. Ona se najviše očitovala u tvome apostolskom radu da se vijest
o Isusu Kristu i kršćanska vjera prošire, da se ljudi usreće njegovom
istinom i uđu u njegovo kraljevstvo. Spoznatu istinu da je u Isusu Kristu
ostvarenje svih naših želja i težnji širio si posvuda u svojoj okolini, a
napose među mladima. Gotovo da nije bilo područja ljudskog života gdje nisi
bio apostolski nazočan, bilo svojom riječju ili perom, ili osobnim
zalaganjem. Glavno područje tvoga apostolata bili su mladi kojima si
posvetio svoj profesionalni rad i svoje slobodno vrijeme. Želio si ih
najprije izgraditi u prave kršćane, a onda ih učiniti Kristovim apostolima.
Ostavio si nam divnih misli o svome apostolatu i potrebi rada za spašavanje
duša i širenje Božjega Kraljevstva među ljudima:
Misli bl. Ivana Merza o ljubavi k bližnjemu i o apostolatu
-
Dan što ga čovjek posveti drugome nije nipošto gubitak već dobitak. Dani
u kojima ne učinimo ništa za druge, već samo za se, to su izgubljeni dani.
-
Učiniti djelo ljubavi čovjeku koji trpi temelj je svakog duševnog života.
-
Mladi naraštaj goji zanosnu ljubav prema našemu Spasitelju, koji je
uvijek s njim u presv. Euharistiji; tu on crpi svu svoju snagu za svoje
djelovanje, za svoj apostolat.
-
Svi smo pozvani na suradnju Božju, u tome je sav smisao života pojedinca
i cijele povijesti ljudskoga roda.
-
Sva ljudska djelatnost mora biti radi ljubavi, radi apostolata; radi toga
da se širi Kraljevstvo Božje među ljudima.
-
Važnije od umjetnosti jest odgajati i voditi ljude k Isusu, a u tom poslu
umjetnost, kao i sve što je stvoreno, ima samo pomagati čovjeku da dođe do
Isusa.
-
U radu mora biti prvi kriterij spas duša, dobro sv. Crkve i to onako kako
si to dobro zamišlja Sv. Stolica.
-
Katolicizam se neće širiti u nas ako ne bude bilo Radnika, Molitelja i
Patnika. To je jedan zakon u širenju Kraljevstva Božjega na zemlji.
-
Temelj našega apostolskog rada i uspjeha leži u nama samima, u našem
odnosu k Isusu, koji u nama mora živjeti.
(Ostale misli bl. Ivana Merza o istoj temi vidi u Dodatku na kraju teksta
trodnevnice.)
Pomolimo se!
Gospodine Bože, ti si svoga slugu blaženog Ivana ispunio svojom ljubavlju
koju je on nesebično svjedočio i na razne načine darivao bližnjemu. Napose
ju je pokazivao privodeći mlade tebi, radeći za njihovo nadnaravno dobro,
za spasenje njihovih duša, nastojeći od njih učiniti izgrađene i svjesne
kršćane. Molimo te da po zagovoru blaženog Ivana i mi nesebično širimo
tvoju ljubav, radimo za proširenje tvoga Kraljevstva i nastojimo privući
tebi što više duša. Po Kristu Gospodinu našemu. Amen. Slava Ocu …
Mogu se dodati i Litanije bl. Ivana Merza.
DODATNE MISLI BLAŽENOG IVANA MERZA
ZA OBAVLJANJE TRODNEVNICE
ŽIVOT – SMRT – PROLAZNOST – VJEČNOST
– Bože, koliki li je svemir: sve svijetli, sve se kreće, a čovjek, sve to
misli. Kuda to vodi? Zašto čovjek ima tijelo, kad je on u biti duša? Zašto?
Kuda? Kako? Vječne tajne. – Religiozni život, misao na Vječnost, Smrt, Ljubav, to je nešto veliko. – Iskreno govoreći, ja se ne bojim smrti, ta tamo gore je ono pravo
carstvo. – Ima li čovjek ovdje pravo na sreću? Zar nije ovaj svijet - svijet rada i
muke, i kako se čovjek pokaže u tom radu, dobiva nagradu na drugom svijetu,
koji je vječan. – Za nas je dika probijati se kroz život i gomilati blaga za onaj veliki
život.
BOG I RELIGIJA
– Činjenica jest da Bog postoji, da Ga osjećam oko sebe, u sebi, tu ovdje,
ondje, svagdje. Njegove melodije drže i napunjaju sav svemir. Svaki čovjek
ćuti dah nečega većega i vječnoga. On postoji, i ja tvrdo vjerujem i u
najjačim trenucima kušnje i sumnje da je On jedini, vječni, veliki Bog. – Razgovor sa Svevišnjim, ta veza, priznavanje Svevišnjega, to je religija. – Religija je bez molitve mrtva. – Posve jasno i realno zapažam kako Gospod vodi sve pojedinosti našega
života i rada.
ISUS KRIST I LJUBAV NJEGOVA SRCA U EUHARISTIJI
– Rado bih studirao Kristov život. Čitao bih misli velikih ljudi o Njemu i
topio bih se u tom oduševljenju proučavajući Njega. – Najbolje sredstvo da okušamo snagu kršćanstva jest da pustimo neka život
Kristov na nas djeluje onako kako nam ga prikazuje Evanđelje i liturgija. – Euharistija napunja dušu rasvjetom koja je svjetlija od dana, koja je
pretvara u duševno zadovoljstvo, koja smiruje u osjećanju nečega nepoznatog
i neizmjernog. – Znadeš da me je život na sveučilištu u Beču, onda rat, studij i napokon
Lurd, potpuno uvjerio o istinitosti katoličke vjere i da se zato cijeli moj
život kreće oko Krista Gospodina. (Majci sa studija iz Pariza, 1921.) – Gdje je nama ljudima Bog prisutniji negoli u presvetoj Euharistiji?! – Htio bih blagovati Gospodina, koji me voli više nego itko i koji mi je
draži od svega na svijetu. – Euharistija je najjače sredstvo, ona vatra koja u nama pali hrđe grijeha
i daje života našoj duši. – – Po svetoj Pričesti u našoj duši počinju strujati one vode koje vode u
život vječni. – Obavio sam devetu sv. Pričest na slavu Presv. Srca Isusova i vjerujem da
ću gledati dubine Presvetog Trojstva. – Neizmjernu Kristovu ljubav moram bar nekako ovdje zaslužiti, pa ću Božjom
pomoći gledati da što snažnije nastavim djelo posvećenja.
BLAŽENA DJEVICA MARIJA
– Neizmjerni Bog nama daje svoj vlastiti život preko Marije. – Do konca našega života crpimo preko Marije božanski život!
– U Lurdu sam naučio što je krunica i to mi je od sada drugi najbolji
prijatelj; Lurd je mojoj razumnoj vjeri pridodao i osjećajni momenat.
CRKVA – MISTIČNO TIJELO KRISTOVO
– Bog je postao čovjekom i ostavio na zemlji svoju Zaručnicu, rimsku Crkvu
Katoličku. – Bez velikih načela što ih daje Crkva, uopće se ne može postaviti
društveni poredak na čvrste temelje, nije moguća obnova ljudskog društva.
– Duboko sam uvjeren da izvan Crkve za kršćanina nema potpune ljepote i
umjetnosti. – Hrvatski se narod odnjihao u krilu svete Crkve Katoličke i od nje dobio
mnoštvo duhovnih i vremenitih dobara. – Sudbina je hrvatskog naroda bila nerazdruživo spojena sa sudbinom Crkve
katoličke; zatajiti taj blagotvorni utjecaj Crkve na sav razvoj naroda bilo
bi djelo najveće nezahvalnosti. – Veličina naroda ovisi o njihovoj vjernosti Papi, kako se oni ravnaju
prema zapovijedima i željama Kristova Namjesnika. – U Rimu imate intuiciju, osjećaj da je sve krhko i nestalno, ali da se
Papina lađica bez bojazni njiše usred valovlja jer je usidrena na
nepokolebljivoj Petrovoj stijeni. – Katolici hrle u Rim da ispovjede svoju ljubav Namjesniku Kristovu, da
sami sebe posvete i da tako obnovljeni u svojoj duši preporode svoje
prijatelje, svoju obitelj, svoja društva, svoje narode i države.
VRHUNAC MOLITVENOG ŽIVOTA U LITURGIJI
– Jako volim tišinu i mir, mogu razmišljati, mogu misliti na misterij
Euharistije, mogu se dugo moliti. – Ljepše je zavući se u tamnu crkvicu i kod treptanja vječnog svjetla, za
zadnjih traka sunca, tiho moliti krunicu i vječno se diviti Euharistiji,
tome sjaju, toj veličini, toj neizmjernoj Ljubavi. – Molitve i kretnje liturgije, njene melodije i njeni miomirisi projekcija
su Neba na zemlju, fotografija su unutarnjeg Božjeg života. – Tako je čarobna ljepota katoličkih obreda - da čovjek, koji je jednom
osjetio njene čari, osjeća u duši čežnju da sve ostavi i sav svoj život
provede u liturgijskim molitvama, pjevajući dan i noć bez prestanka
hvalospjeve Presvetom Trojstvu. – Po liturgijskom razmatranju svaki katolik postaje velik i univerzalan i
počinje osjećati što osjeća sama Crkva. – Među katoličkim narodima nema sata ni časa kada redovnici ili svećenici
ne bi molili božanski časoslov. O divne li Crkve, koja bez prestanka u
zajednici s nebeskim vojskama pjeva hvalu Tvorcu! – Dok milijuni novina šire narodnu mržnju i laž, Crkva mirno vrši kroz
vjekove svoju miroljubivu misiju i daje u ruke svojim službenicima mnoge
stotine tisuća brevijara i milijune misala, koji govore o ljubavi k Bogu i
bližnjemu.
BORBA TIJELA I DUHA PROTIV GRIJEHA, NASTOJANJE ZA MORALNIM USAVRŠAVANJEM
– Grijeh je povod najvećim katastrofama čovječanstva. – Srž svakog apostolata mora biti borba protiv grijeha. To je glavni okvir,
u koji ulaze druge vrste apostolata. – Kršćanska vjera je za nas moralni zakon i otvara nam neizmjerni put, koji
je pravedan, da ne dođemo u opreku s dobrim. – Zašto je u meni tolika težnja za usavršavanjem samoga sebe, za zbliženjem
s Onim najvećim, zašto mi neka nadnaravna sila uvijek govori: posti, ne
jedi previše, budi nadčovjek? – Askeza, promatranje života i rad jedino u tom smjeru, bez ikakvih
koncesija “ovoj” zemlji, to je jedini pravi životni postupak. – Tko veli da je post glupost, taj ne zna ništa. Bez posta nema pravog
duševnog života, čovjek nema onda sam nad sobom autoriteta. – Sveto siromaštvo! Ne brinuti se za sjetilne slasti! Pokloniti sve i žarko
ljubiti bližnjega, koliko li veselja ima u svemu tome!
LJUBAV PREMA BLIŽNJEMU KROZ KRŠĆANSKI APOSTOLAT
I SURADNJA S KRISTOM U ŠIRENJU BOŽJEGA KRALJEVSTVA
– Katolici su dužni pred Bogom voljeti svoju domovinu i raditi bolje nego
itko drugi za procvat domovine. – Najbitnije za svakog rodoljuba jest da nastoji da duša njegova i duša
njegove braće ne bude u smrtnom grijehu. – Duboki i intenzivni religiozni život jest jedini preduvjet da se odgoje
veliki pojedinci, koji će svojim životom realizirati svoje velike ideje.
– Ljepota ljudskog djela samo je odraz neugasive Ljepote Božje, i
umjetnička je djelatnost samo nastavak, usavršavanje Božje djelatnosti. – Misionari, junaci, mučenici, umjetnici surađuju s Bogom šireći
Kraljevstvo Isusa Krista; obrtnici i umjetnici stvarajući praktična i
lijepa djela vrše volju Božju, surađuju s Bogom. – Svi smo pozvani na suradnju Božju, u tome je sav smisao života pojedinca
i cijele povijesti ljudskoga roda.
PO KRIŽU I ŽRTVI DO SVETOSTI
– Tek kada upoznam i osjetim značenje grijeha, znat ću pun ljubavi zagrliti
sv. Križ, koji me je oslobodio tako velike, vječne nesreće. – Život bez križa, udoban, morao bi za mene biti sramotom.
– “Budi volja Tvoja, kako na nebu tako i na zemlji”(Mt 6,10). U tome je
princip svetosti. – Poniznost, ponizno pokoravanje volji Božjoj, temelj je svim ostalim
krepostima; na njoj mora počivati zgrada našega unutarnjeg života. – Imati Milost na zemlji, a slavu na Nebu, jest cilj svih ljudskih
nastojanja. – Uvjeren sam da sve ima svoju svrhu, ovaj rad i moje male patnje. Kroz bol
čovjek sve vidi drugačije i dublje razumije gorku riječ: život. – Čovjek se sastoji od duše i tijela, zato treba da čovječja duša i tijelo
žrtvom iskažu Bogu čast, koji je sve stvorio. – Blago onim dušama koje s radošću primaju iz ruku Gospodnjih svaku bol i
sjedinjene s Isusom pridonose je za raširenje Crkve Isusove u dušama i
društvu. – Poniznost, molitva, duhovno štivo, vježba volje u dobru, ispovijed,
pričest – jesu samo pomoćna sredstva koja napokon dovode do jednog cilja:
uvesti Boga u našu dušu. Tek tada će biti ispunjena ona neizmjerna praznina
koja je u našoj duši i koju može ispuniti samo neizmjerni Bog.
|