LIČNOST SVETE IVANE OD ARKA U POVIJESTI

Iz povijesnoga prikaza vidjeli smo da je Ivana od Arka bila u saobraćaju s arkanđelom Mihovilom, sa sv. Katarinom i sa sv. Margaretom. Ona je kralju otkrila tajnu, njene su molitve vrlo vjerojatno uskrisile dijete u Lagnyu; ona je do u tančine poznavala ratni zanat, a da ga nije nikad učila. Prorokovala je da će osloboditi Orléans i kralja dovesti u Reims. Očituje li se u ovim izvanrednim događajima svetost Ivanina? Ne! Nikako! Svetost se ne očituje u ovim djelima, već u junačkom vršenju moralnih i bogoslovnih krjeposti. Crkva od svojih svetaca ne traži čudesa ni proročanstva, već traži od njih krjepostan život. Kanon 2. 104 Crkvenoga zakonika posve izričito veli ovo: »U pitanjima ispovjednikâ vjere treba se raspravljati: jesu li posjedovali teološke krjeposti Vjere, Ufanja, Ljubavi prema Bogu kao i prema bližnjemu te kardinalne krjeposti Razboritosti, Pravednosti, Umjerenosti, Jakosti, i krjeposti, koje su s njima u vezi i to u junačkomu stupnju.« Prema tome, da uzmognemo proučiti svetost sv. Ivane, najbolje je vidjeti kako je ona posjedovala krjeposti koje Crkva od svih svetaca traži. Sveci, kao najveća remek-djela Božja, imaju unutarnji život daleko ljepši i vredniji nego li su sve divote vidljivoga svemira. Svi su sveci slični jer svi moraju imati navedene krjeposti, ali je ipak velika razlika između svakoga pojedinog sveca. Svaki ima uz općenita svojstva svetosti još svoje posebne odlike. Mi ćemo stoga proučavajući ličnost ovoga remek-djela Božjega pokazati njene općenite svetačke odlike, zatim ćemo istaknuti njeno posebno svetačko obilježje, a na koncu ćemo nastojati prikazati koji je bio naum Providnosti kada je stvarao svetu Ivanu upravo onakvu kakva jest, da li naime sredstvo – sveta Ivana – posjeduje sva ona svojstva da se postigne cilj – oslobođenje naroda od vjerske propasti i time spas mnogih milijuna neumrlih duša kojima će po Francuzima sijevnuti sunce Isusove vjere.